Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda’“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

I patrijarh SPC Porfirije  je oštro kritikovao vlast u Crnoj Gori, jer je, tvrdi on,  iznevjerila povjerenje pokojnog mitropolita Amfilohija i stavila se u službu sila ovog svijeta koje opstaju isključivo na polarizacijama.

„Patrijarhovo protivljenje crnogorskoj rezoluciji o Srebrenici pokazuje da je on u stanju katalepsije i umrtvljene savjesti, bez osjećaja stida i krivice. Dok patrijarh Porfirije uživa u srpsko-pravoslavnom snu nevinosti, preživjeli Srebreničani ne mogu oka sklopiti zbog patnji koje su pretrpjeli i zbog tuge i razočaranosti da im te patnje ne priznaju ni oni koji se pozivaju na Boga“, piše u tekstu na portalu Tačno, Drago Bojić katolički svještenik optužujući srpskog patrijarha da je pokleknuo pred velikosrpskom politikom, iako je u svojim prvim danima obećavao potpuno suprotno. „Kada bi patrijarh priznao da se u Srebrenici dogodio genocid, ne bi rezolucije o njoj izazivale podjele niti bi srpsko-pravoslavni narod masovno slavio presuđene ratne zločince”, zaključuje ovaj franjevački teolog.

Dio medija u Srbiji je prenio cjeloviti tekst rezolucije u pokušaju da razobliči manipulacije najbučnijih.

Novinar Tomislav Marković iz Beograda smatra da je sintagma „genocidni narod“, „plod domaće raspameti”, koja se ustalila u vokabularu dežurnih nacionalnih dušebrižnika. „Naravno da je čitava stvar besmislena, apsurdno je pripisivati višemilionskim kolektivima sačinjenim od raznolikih ljudskih bića masovnu sklonost ka masovnom ubistvu”, piše ovaj novinar za Al Jazeeru.

Istoričarka Dubravka Stojanović smatra da kolektivnu odgovornost na grbaču srpskog naroda stavljaju oni koji sopstvenu odgovornost hoće da izbjegnu i da je podijele sa cijelim narodom. „Ne znam kako će se odraziti na CG Vladu i odnose sa Srbijom, ali se nadam da će ova rezolucija ojačati sve one u Srbiji koji misle da bez suočavanja sa prošlošću ovde tonemo u moralni mulj i da su sve manje šanse da imamo snage da iz njega izađemo“, zaključila je svoj osvrt u  listu Danas Dubravka Stojanović.

Istog je mišljenja i urednik na portalu Nova.rs Ranko Pivljanin. „Ovi koji sada ovdje galame protiv rezolucije upravo rade suprotnu stvar – navlače tu kolektivnu krivicu na cio naš narod… Pa 99 odsto ovih političara ne bi moglo da izađe sutra, jer bi izgubili matricu na kojoj opstaju i pomoću koje vladaju“.

Očekivano, usvajanje rezolucije je izazvalo posebnu pažnju u BiH.

Milorad Dodik se trudio da bude još oštriji od predstavnika zvanične Srbije. Nakon njegovih bijesnih izjava i poziva da se zabrani ulazak u RS poslanicima u crnogorskom parlamentu koji su izglasali rezouciju, mediji su podsjetili na njegovu izjavu iz 2007, u televizijskom intervjuu da se savršeno dobro zna da je u Srebrenici bio genocid. „To je presudio sud u Hagu i to je nesporna pravna činjenica“, rekao je tada Dodik.

Ostali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović odluku Skupštine Crne Gore smatraju dobrom porukom, civilizacijskim činom i doprinosom obnovi povjerenja u regionu. „Bosna i Hercegovina i Srbija bi morale učiniti isto”, kazao je Komšić.

Bakir Izetbegović lider SDA izjavio je da je rezolucija veliki korak ka prihvatanju istine o događajima iz 90-ih godina. „Crnogorci su ovakvim odnosom, poput najvećih evropskih naroda, pokazali da su spremni da odbace istorijske zablude i da na temeljima istine, ma koliko ona nekad gorka bila, grade buduće odnose sa svojim okruženjem“, ocijenio je Izetbegović.

Majke Srebrenice su postavile pitanje: „Imaju li zastupnici u Bosni i Hercegovini i Srbiji spremnosti da učine isto? Ne zbog nas, niti zbog njih, već zbog budućnosti, budućih generacija?”

Oglasili su se i iz velikog svijeta. „To bolno poglavlje evropske istorije nikada ne smije biti negirano niti zaboravljeno”​, naveo je portparol Stejt departmenta. Napominjući da je stav SAD-a o tom pitanju dugotrajan i nepokolebljiv. To je bila poruka prije svega negatorima genocida.

Iz Evropske unije stižu odobravanja za odluku crnogorskog parlamenta, ali su iskazana i očekivanja.

„Evropska unija odbacuje i osuđuje svako poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici”, rekla je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez za RTCG. Pisonero je stavila do znanja da zemlje koje žele da postanu članice EU moraju da promovišu vrijednosti demokratije, ljudskih prava, tolerancije i pravde. „To uključuje postupanje sa žrtvama genocida s krajnjim poštovanjem i dostojanstvom”.

Pregovori o pristupanju Republike Srbije sa EU teku od 2014. Suočavanje sa srebreničkim genocidom još je negdje u budućnosti.

Ovih dana je na to podsjetio i hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman, izjavom da prizanje i osuda genocida u Srebrenici mora biti uslov za ulazak Srbije u EU.

Iako iz vrha Srbije apeluju na „nemiješanje“ – ono neminovno dolazi.

Dragan LUČIĆ