Nakon više mjeseci ignorisanja od strane Vlade, inicijativa ministra policije Danila Šaranovića za smjenu direktora UP Zorana Brđanina, je izgleda konačno na dnevnom redu izvršne vlasti. Kakva će bit njena sudbina nije izvjesno. Za sada je sigurno tek da se iza priče o procedurama krije priča o kontroli bezbjednosnog sektora
Vlada Crne Gore će se konačno izjasniti o inicijativi za razrešenje direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koju je krajem prošle godine uputio ministar policije Danilo Šaranović. Vlada bi, kako pišu Vijesti, to pitanje trebalo da otvori na sjednici u petak 29. decembra, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima. Na sajtu Vlade, ipak, još nema najave o održavanju sjednice sa tom temom na dnevnom redu, niti se o tome govori u javnosti.
Razrešenje Brđanina jedno je od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru očigledne borbe za bezbjednosni sektor. Odnosi PES-a i Demokrata, kojima je u izvršnoj vlasti pripao sektor bezbjednosti, zaoštreni su nakon sjednice Vlade početkom decembra prošle godine, na kojoj je ministar pravde Andrej Milović, izlazeći iz svoje nadležnosti, zatražio hitne smjene u tom sektoru.
Nakon više mjeseci ignorisanja inicijative Šaranovića, Vladina komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kako pišu Vijesti, ove sedmice proslijedila Vladi predlog Šaranovića o razrješenju Brđanina.
Vlada je najprije tvrdila da nije dobila Šaranovićev predlog, a potom da je predlog odgođen dok Šaranović ne dostavi i predlog za određivanje vd direktora Uprave polcije. S druge strane, ministar policije je insistirao da se privremeni šef policije može predložiti tek kad to mjesto bude upražnjeno. Takođe, utvrdio je da odlaganjem ovog pitanja „neko čuva Brđanina“.
Šaranović je predlog uputio krajem 2023. godine, nakon što je skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu dao negativno mišljenje na dva prošlogodišnja izvještja o radu UP. Izvještaji su razmatrani ubrzo pošto je Brđanin na poziciju direktora UP vraćen sudskom odlukom, 7. decembra prošle godine.
Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.
Iako je nova vlast, pozivajući se na zakone i legalnost, ispoštovala presudu suda, i Brđanina vratila na mjesto šefa policije, sa kog ga je smijenila Abazovićeva vlada krajem prošle godine, ostalo je upitno koliko je zakonito bilo to što je parlament razmatrao njegove izvještaje mnogo kasnije od uobičajenog, i tek nakon što je vraćen na poziciju, koristeći taj mehanizam za njegovu ponovnu smjenu. U odluci suda navodi se da to što parlament nije razmatrao izvještaje onda kada su podnešeni, znači da su usvojeni. Po toj logici Skupština je krajem prošle godine razmatrala i odbila Brđaninove već usvojene izvještaje.
Šaranović, međutim, insistira da je taj način bio zakonit, te da svako dalje odgađanje razmatranja njegovog predloga o smjeni Brđanina nanosi štetu funkcionisanju i punom legitimitetu rada Uprave policije. S druge strane, premijer Spajić je prošlog mjeseca u intervjuu za RTCG saopštio da je Brđanin „u punom mandatu“ .
“ Ja ne bih volio da se igram galimatijasa kao 43. Vlada. Mislim da postoji prostor i za dogovore, i za razgovor sa gospodinom Brđaninom, i mislim da postoje načini koji su civilizovani i primjereni demokratskoj praksi i evropskoj praksi. Treba raditi sve u skladu sa zakonima ove države”, ocijenio je tada Spajić.
Šaranović je uzvratio: “U sistemu parlamentarne demokratije glas skupštine mora biti uvažen, a odluke sprovedene u djelo zarad opšteg dobra i pravne države”
Inicijativa Šaranovića sada je, izgleda, bar prema pisanju medija, pred Vladom, a kakva će bit njena sudbina nije izvjesno. Ukoliko Vlada prihvati inicijativu ministra policije, kao jedno od rješenja pominje se da će policijom i Ministarstvom unutrašnjih poslova do imenovanja v.d. direktora koordinisati upravo Šaranović. To bi bilo u suprotnosti sa sa zakonom i načelom političke i ideološke neutralnosti policije, upozorio je advokat Veselin Radulović.
Brđaninovi izvještaji, koji su povod za njegovo razrešenje, bili su istovremeno jedno od opravdanja prethodnog ministra Filipa Adžića za njegovo nezakonito razrešenje. Adžić je tvrdio da to što izvještaji nijesu razmatrani znači da po automatizmu nijesu prihvaćeni što je sud odbio tvrdeći upravo suprotno. “ Sud je utvrdio sasvim suprotno – da nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu“, navodi se u odluci suda..
Adžić je u obrazloženju predloga za razrješenje kao razloge za to naveo i operaciju Specijalnog državnog tužilaštva tokom koje je uhapšen bivši pomoćnik direktora UP Dejan Knežević i više policijskih službenika, zbog sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. No sud nije prihvatio ni argumentciju bivše vlade da Brđanin treba da snosi odgovornost zbog hapšenja pripadnika službi bezbjednosti i između ostalog njegovog pomoćnika Kneževića.
Iza priče o izvještajima i procedurama, Brđaninu se u stvari stavlja na teret prepiska u kojoj se on pominje kao neko ko je bio u kontaktu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem. Iako se insistira na toj vezi, i u izvještaju Europola navodi se da “nema dokaza da su Brđanin i Knežević bili umiješani u bilo kakve kriminalne aktivnosti”.
Brđanin je na čelo policije postavljen u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića. Nakon što ga je prethodna Vlada smijenila, pa nova vratila na tu poziciju, na pitanje da li Brđanin ima njegovo povjerenje, Šaranović je odgovorio da se „povjerenje ne daje bilo kome ad hok i da se ono ostvaruje predanim radom i rezultatima“. Brđanin, međutim, tvrdi da ministar policije od tada nije ni uspostavio saradnju sa njim, te da uporno ignoriše njegove dopise, i tako blokira kadrovske izmjene u policiji, prenosi Antena M.
Hoće li Zoran Brđanin opet biti smijenjen sa mjesta direkora UP, znaće se nakon sjednice Vlade. Za sada je sigurno tek da se iza priče o procedurama krije priča o kontroli bezbjednosnog sektora.
Milena PEROVIĆ