Povežite se sa nama

OKO NAS

RAZLIČITE PROCJENE VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA: Muke sa vještacima

Objavljeno prije

na

Umjesto pravične nadoknade, lokalne i državne vlasti, preko vještaka, obaraju cijenu eksproprijisanog zemljišta, tvrdi arhitekta Vladimir Ivanović.  Ukoliko se to vlasnicima ne sviđa mogu na sud, ali to košta novca, vremena i živaca

 

Arhitekta Vladimir Ivanović se godinama sudi sa Opštinom Podgorica oko cijene za eksproprijaciju njegove zemlje na Zlatici, u Bulevaru Vilija Branta.

U brojnim podnescima sudu Ivanović  tvrdi da Glavni grad ima samo jedan princip – ako prodaje to radi dva do tri puta skuplje, a kada kupuje nekretninu procjenjuje na znatno nižu vrijednost – dva do tri puta jeftinije. ,,Zato se i pokreće pitanje pravične nadoknade kod suda”, kaže Ivanović.

On tvrdi da u tom obaranju cijena zdušno pomažu vještaci. Vrijednost Ivanovićeve zemlje vještak Marko Radunović je 2019. godine prvo procijenio na 100 eura po kvadratu, pa onda revidirao svoj stav i cijenu podigao na 200 eura. Drugi vještak Dušan Milošević 2021. zemlju procjenjuje na 125,32 eura po kvadratu. Po Ivanoviću to je namještanje projektovanih rezultata, jer je sudski vještak do cifre od 125 eura došao sabirajući pet uporednih primjera sa vrijednošću od 130 eura.

,,Na istom ovom bulevaru po procijenjenoj vrijednosti koje radi opštinska Direkcija za nekretnine, Opština Podgorica ponudila je vlasnicima zemlje nadoknadu u iznosu od 200 eura za eksproprijaciju 1m2 zemlje. Bar pola vlasnika zemljišta (recimo 30 njih – najmanje) je prihvatilo procjenu Opštine Podgorica o vrijednosti zemlje i sačinilo ugovore na navedeni iznos”, navodi Ivanović u jednoj od brojnih predstavki Osnovnom sudu u Podgorici.

Objašnjava da su vlasnici zemlje prihvatali ovu ponudu iz različitih razloga – praksa je pokazala da se na pravičnu nadoknadu često čeka i po 10-12 godina, pa i duže. ,,Valjda” opština vjeruje da će iscrpiti tužioca sa nemjerljivim posljedicama na njegovo psihofizičko stanje, navodi Ivanović.

,,Kada se pokrene postupak tek za 1,5-2 godine ulazi se u onaj dio procesa u kojem su uključeni vještaci. Na primjer, vještak ima 30 realizovanih ugovora na osnovu saglasnosti bivšeg vlasnika nekretnine za parcele koje okružuju njihovu parcelu u vrijeme kada je pokrenut proces pravične nadoknade na sudu, Od trideset ovako sačinjenih ugovora ,sa istim iznosom vrijednosti kvadrata zemljišta, ne može se doći do neke druge vrijednosti metodom neposredne pogodbe. Ovo nema smisla u elementarnoj logici.”, navodi Ivanović.

On sudu navodi nalaze vještaka koji zemljište na istoj trasi procjenjuju po znatnim razlikama u cijeni. Cijene se kreću od 200 eura po metru kvadratnom, 260, 280, do 311.

Citira Ivanović i mišljenje Specijalnog državnog tužilaštva u kome se ,,za nalaz i mišljenje vještaka i procjenitelja u vezi spora oko prodaje zemlje Opštine Podgorica kompaniji Carine kaže da je vještakinja Sanja Radović ‘svjesno obmanula sud, preuzimajući u rad predmet za koji nije kvalifikovana’ jer je građevinski inženjer”.

Pomenuti spor vodi se protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše zbog sumnje da je prodajom gradskog zemljišta kompaniji Carine, oštetio budžet Glavnog grada od 6,7 miliona eura. Glavni grad je Carinama zemlju prodao po cijeni od 165 eura.

Viši sud je oslobodio Mugošu, ali je Apelacioni ukinuo tu presudu pa suđenje još uvijek traje.

Advokat bivšeg gradonačelnika Mitar Mugoša na jednom od mnogobrojnih ročišta je naglasio da vještaci ni u osnovnom ni u dopunskom nalazu nijesu odgovorili koja je to tržišna cijena metra kvadratnog zemljišta na Starom aerodromu.

,,U osnovnom i dopunskom nalazu su naveli četiri cijene, koja se kretala kao prva cijena 927,79 eura po metru kvadratnom, zatim 1.186,42 eura, potom 384, 88 eura i 857,02 eura. Vještaci nijesu primijenili metodologiju koja je zakonski priznata u Crnoj Gori. Tako vještak Đuričković konstatuje da sve što se radi u Crnoj Gori u pogledu utvrđivanja tržišne cijene, je nezakonito, a samo njihov nalaz je zakonit. Prosto nevjerovatno.  Pitamo se šta su vještaci vještačili. Vještačili su maglu u ovom predmetu”, kazao je advokat Mugoša.

Kada je tekao postupak restitucije – povratka zemljišta vještaci su drugačije utvrđivali cijenu, istakao je advokat. Tada je cijena tog zemljišta procijenjena na 56 eura.

Sa procjenama vještaka imaju problem i u Budvi. CIN CG je krajem prošle godine pisao da predstavnici Sekretarijata za zaštitu imovine u Opštini Budva nijesu uspjeli da prodaju gotovo ništa od imovine kriminalne grupe Svetozara Marovića koja je stavljena pod hipoteku.

Livade, pašnjaci, kamenjari i zarasle parcele na kojima nije bila dozvoljena gradnja, od kojih je većina u zabačenim brdima iznad Budve i Kotora, procijenjeni su, u dva predmeta protiv kriminalne grupe Svetozara Marovića, na 2.637.228 eura. Procjene je, na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), radio vještak Aleksandar Rakočević.

Vještak, predstavnici pravosuđa, ali i Opština Budva skidaju odgovornost sa sebe za propuste u tim slučajevima. U slučaju Kopirajt, kamenjar i močvarno zemljište procijenjeni su na gotovo 900.000 eura, iako Rakočević u procjeni navodi da je ,,zbog neatraktivnosti, nedostatka detaljnog urbanističkih planova, infrastrukture i ostalog, veoma teško naći zainteresovanog kupca, jer za takva područja skoro i da nema nikakve potražnje”

,,Posebno imovina založena za ‘Kopirajt’, ne vrijedi ni 15 centi po kvadratu, kazao je za CIN CG izvor iz nekadašnjeg vrha opštinske vlasti u Budvi. On je ocjenio da je ,,trećina Crne Gore nestala u procjenama”.

Sekretar za zaštitu imovine u budvanskoj Opštini Đorđe Zenović izjavio je tada da imovina založena u predmetu ‘Kopirajt’ ni za sto godina neće imati nikakvu vrijednost.

,,Državne institucije i lokalne samouprave favorizuju građevinske inženjere kao vještake za pitanja koja su vezana za plansku dokumentaciju jer znaju da mogu da ‘utiču’ na njih, jer oni nemaju osnovna znanja i zvanja koja bi im dala integritet da profesionalno, objektivno i nepristrasno rade u odnosu na naručioce vještačenja”, piše Ivanović u Zahtjevu za usaglašavanje djelatnosti vještačenja sa zakonskom regulativom koji je uputio Inženjerskoj komori Crne Gore.

U Zahtjevu tvrdi da građevinski inženjeri nezakonito pojavljuju kao vještaci u sudskim predmetima koji se tiču vještačenja zemljišta. ,,Građevinski inženjeri ocjenjuju usaglašenost tehničke dokumentacije sa planskim dokumentima; daju nalaze i procjene za određene pravične nadoknade za eksproprijisanu zemlju i sve druge slične stručne radnje za koje po važećim zakonima nijesu ovlašteni niti bi mogli da ih obavljaju”, tvrdi Ivanović.

,,Nažalost ,izvještaji-nalazi i mišljenja građevinskih inženjera se svode na skupljanje podataka od agencija za nekretnike i njihovog proslijeđivanja instituciji koja je naručilac (ministarstva, opštine, sudovi, javno tužilaštvo…), a te informacije se poslože tako da odgovaraju naručiocu, i nerijetko se podaci traže direktno od naručioca kad su u pitanju državne institucije ili lokalna samoprava koje se i po zakonu mogu smatrati produžetkom državnih službi”, navodi Ivanović u Zahtjevu Inženjerskoj komori.

Ivanović je spreman za nova ročišta u sporu oko zemlje sa Glavnim gradom. Očekuje i da će neko obratiti pažnju na njegovu inicijativu, te da će početi da se primjenjuje Zakon o prostornom planiranju, kako bi se građevinski inženjeri isključili iz vještačenja koja se odnose na prostorno planiranje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo