MONITORING
RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Više straha, manje povjerenja
Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor onlineDrugi talas korona virusa pokazuje se kao opasniji od prvog. NKT polako uvodi mjere, uz obrazloženje da treba misliti i na ekonomiju, turizam, izbore… Pozivaju se na ,,solidarnost, razumijevanje i saradnju”, a prave slične greške kao kolege u Srbiji
,,Crna Gora je mala država, ali velike snage, volje i odlučnosti, i ostaje posvećena ključnoj brizi o zdravlju građana i borbi protiv pandemije, na bazi solidarnosti, razumijevanja i saradnje”. To je izdeklamovao vicepremijer i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Milutin Simović na ovonedjeljnom sastanku sa kineskim ambasadorom u Crnoj Gori Liu Đinom. Medijski naslovi sa ovog sastanka bili su – Pažnju usmjeriti na oporavak ekonomije, uz strogu kontrolu širenja virusa.
Oporavka ekonomije nema ni na vidiku a epidemija se otrgla kontroli. Najviše novooboljelih tokom prvog talasa zabilježeno je 3. aprila – 30, a u utorak 7. jula broj novozaraženih je bio 66. Ukupan broj inficiranih korona virusom je 960, od čega je od početka juna registrovano 636 slučajeva. Umrlo je ukupno 17 ljudi, od početka juna osam.
I pored goreg stanja nego tokom prvog talasa, epidemija je proglašena samo u opštinama na sjeveru zemlje: Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Rožajama i Gusinju. Rad ugostiteljskih objekata ograničen je do 22 sata u kontinentalnom dijelu, osim primorja.
I najveći optimisti u turizmu svjesni su da od ove sezone nema ništa. Raspršen je san o mogućnosti dolaska turista iz Srbije. NKT je uvela obaveznu mjeru karantina za osobe koje dolaze iz Srbije. Za one koji iz Crne Gore ulaze u Srbiju od ove nedjelje na snazi je obavezna samoizolacija od dvije nedjelje.
Na granici ispod 25 inficiranih na 100.000 stanovnika ostali su Hrvatska 23 i Slovenija 11, dok je u ostalim zemljama regiona broj drastično porastao. U Crnoj Gori na 99, Sjevernoj Makedoniji 168, Kosovu 98, BiH 85, Srbiji (u kojoj se računa broj oboljelih u bolnicama) 45, Albaniji 43.
Direktor Dječje bolnice u Podgorici Saša Radović rekao je da je u Crnoj Gori, tokom drugog talasa, virus potvrđen kod 33 djece do devet godina. Ukupno je 98 zaraženih do 19 godina.
Nakon što je potvrđeno da je korona virusom zaražena vaspitačica u vrtiću u Tivtu, a zatim i medicinska sestra u vrtiću u Podgorci, NKT je odlučio da zatvori vrtiće. Jedan od roditelja i samohrani roditelji imaju plaćeno odsustvo sa posla.
Počeo je da se primjenjuje novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim su predviđene rigorozne novčane kazne za kršenje naredbi o sprečavanju širenja korona virusa. Od 100 do 2.000 eura platiće građani ako ne drže distancu i ne nose masku u zatvorenom i u javnom prevozu. Preduzetnicima prijete kazne od 350 do šest hiljada eura a firmama i njihovim direktorima od 200 do čak 20 hiljada. U prva dva dana primjene mjera inspektori su izrekli 8.500 eura kazni zbog nenošenja maski i nepridržavanja obavezne distance. Među kažnjenima su jedan prodajni objekat i Delta Cityu, dvije zlatare, jedna pekara, jedan frizerski salon i više preduzetnika drugih djelatnosti.
Nadležni, uz postepeno vraćanje pojedinih mjera, očito teret odgovornosti ponovo svaljuju na građane.
Najveći broj aktivnih slučajeva je u Podgorici, u četvrtak ujutru, 229. Ukoliko građani ne redukuju dnevne obaveze biće predloženo zatvaranje grada, izjavio je direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić Radiju Crne Gore u nedjelju. On je već sjutradan ovo demantovao, kazavši da je njegova izjava slobodna interpretacija novinara.
Nakon ovih izjava gradom se počelo nagađati o terminu zatvaranja. Reagovao je NKT koji je poručio da nema osnova za glasine o navodnom zatvaranju Podgorice zbog korona virusa. ,,NKT nije razmatrao takvu mogućnost. Ne vjerujte glasinama, već pouzdanim izvorima”, kazali su iz NKT-a, a objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade. E sada što su pouzdani izvori, najbolje bi bilo da se u NKT-u dogovore između sebe.
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić pozitivan na korona virus. Iz Instituta za javno zdravlje nijesu kazali da li je još članova Vlade u samoizolaciji.
Zbog sumnje u selektivnu primjenu mjera samoizolacije građanin dr Marko Begović je podnio krivičnu prijavu protiv NKT-a i Uprave za inspekcijske poslove, u kojoj ih je optužio za zloupotrebu položaja i nesprovođenje mjera donesenih od strane NKT-a. U krivičnoj prijavi Begović navodi da je ministar sporta i mladih Nikola Janović 24. juna boravio u Bijelom Polju u posjeti ženskoj košarkaškoj reprezentaciji i bio u kontaktu s osobom oboljenom od covida 19, ali da je izostala obavezna mjera samoizolacije. Ministar Janović je dan nakon posjete Bijelom Polju bio gost RTCG, a potom je prisustvovao i sjednici Vlade. Iz Vlade su, početkom ove nedjelje, obavijestili javnost da je Janović testiran na korona virus i rezultati su negativni.
,,Obznanjujemo još jedan poraz kampanje dezinformacija, čiji su ciljevi očigledno politički, zaogrnuti plaštom navodne brige o zdravlju građana. Ministarstvo sporta i mladih neće dalje polemisati sa bilo kim. Nemamo ni vremena – sportisti i omladina su naš posao, i računaju na nas”, poručili su iz Ministarstva sporta.
U slučaju Janovića mjere koje važe za ostale nijesu primjenjivanje. Zabrinjava objašnjenje Instituta za javno zdravlje da ministar nije bio u samoizolaciji jer je nosio masku tokom susreta u Bijelom Polju, te da osoba sa kojom je bio u kontaktu tada možda nije bila zaražena.
Iz Instituta je saopšteno i da je direktor Urgentnog centra Nermin Abdić bio samo u telefonskom kontaktu sa stručnim štabom fudbalskog kluba Budućnost te da je procijenjeno da ne treba da bude u samoizolaciji. Međutim, na snimku sa utakmice između Budućnosti i Petrovca 30. juna na terenu se vidi dr Abdić kako ukazuje pomoć jednom od igrača. Nakon te utakmice donešena je odluka o odgađanju fudbalskog takmičenja jer je igrač fudbalskog kluba Budućnost zaražen covidom 19.
O povjerenju govori i primjer predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca koji je prekršio mjeru samoizolacije. Nakon što su ga građani uslikali, podnesena je krivična prijava protiv njega.
Da je ovakav način upravljanja krizom daleko od ,,solidarnosti, razumijevanja i saradnje” govori i primjer Srbije. ,,Ja, taj i taj, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću objavljujem da neću poštovati policijski sat i bilo kakve zabrane kretanja propisane od strane onih koji su svojim neodgovornim, bahatim i političko-kalkulantskim potezima izazvali novi talas epidemije”, poručivali su građani sa društvenih mreža Vladi Srbije. Onda su krenuli nasilni protesti koji još traju.
Ispostavilo se da su u Srbiji, u kojoj su bolnice prebukirane, u predizbornom vremenu zvanične brojke o oboljelima i umrlima bile manje od stvarnih. Svaljivanje svega na pleća građana nije urodilo plodom. A o načinu plasiranja ,,informacija” govori i to da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno izjavio da Crna Gora nema laboratoriju za PCR analizu već da radi brze testove. Demantovao ga je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu infektolog Dragan Delić koji je rekao da se PCR dijagnostika u Crnoj Gori radi od 2007. Srbija je jedina evropska zemlja za koju nema nikakve sumnje da je uvodila restriktivne mere za suzbijanje širenja epidemije radi jačanja autokratske vlasti, utvrđeno je u komparativnoj analizi UNESCO-a o reakcijama svih evropskih zemalja na pandemiju.
Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija su 8. maja ove godine izrazili zabrinutost zbog objavljivanja na internet stranici Vlade Crne Gore spiska osoba kojima su izdata rešenja o obaveznoj samoizolaciju 14 dana zbog korona virusa. Uprkos tome što su izvjestioci zatražili dodatno izjašnjenje Vlade na sporna pitanja ona nije odgovorila u predviđenom roku od 60 dana koji je istekao sredinom ove sedmice, saopštili su iz Akcije za ljudska prava.
Prvi zahtjev demonstranata u Srbiji je raspuštanje sadašnjeg i formiranje novog depolitizovanog Kriznog štaba za borbu protiv virusa. Krizni štab u Srbiji je izgubio povjerenje u predizbornom vremenu.
Ovdašnje NKT se sa saopštenjima u kojima hvali policajce zbog intervencije nakon protesta u Budvi, te kritikovanjem jedne opozicione partije, upušta u teme koje nemaju veze sa korona virusom. Ali imaju sa izborima.
NKT, predstavnici državnih institucija i nevladinih organizacija, u srijedu su počeli razgovore o tome, kako je navedeno, kako da se zajednički odgovori na izazove održavanja izbora u vrijeme pandemije.
Tek nakon izbora, svodiće se i epidemiološki računi.
Imunitet krda
Španska studija o korona virusu pokazuje da je samo pet odsto njene populacije razvilo antitijela. To jača dokaze da je takozvani imunitet krda na COVID-19 ,,nedostižan”, objavio je medicinski časopis Lancet.
Nalazi pokazuju da je 95 odsto stanovništva Španije, jedne od najteže pogođenih zemalja u Evropi korona virusom, i dalje podložno virusu. Imunitet krda postiže se kada je dovoljno populacije zaraženo virusom ili bakterijama ili vakcinisano protiv njega da bi se zaustavila njegova cirkulacija.
Istraživanja u Švedskoj, koja je imala jedinstven model nezatvaranja, pokazuju da je samo 7,3 odsto stanovnika Stokholma, do kraja aprila, razvilo antitijela na korona virus. Nedavno su se pojavili podaci za Srbiju koji govore da je 6,4 odsto građana steklo imunitet. Na pitanje da li imaju ove podatke za Crnu Goru iz Instituta za javno zdravlje nam nijesu odgovorili.
Još mnogo je nedoumica oko korona virusa. Nema pouzdanih informacija o tome da li oni koji su preležali korona virus mogu opet da se zaraze i koliko dugo ili koliko dobro antitijela štite ljude od virusa. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopštili su da u Crnoj Gori nije zabilježen slučaj ponovnog dobijanja virusa nakon što je jednom preboljen.
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je ove nedjelje da se pojavljuju dokazi o širenju korona virusa vazduhom upozoravajući da se ,,epidemija ubrzava u svijetu”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
Objavljeno prije
6 danana
24 Januara, 2025Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora
Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.
Uglavnom, u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).
Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.
To i nije sasvim tačno. Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.
Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.
Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.
Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je: “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.
“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.
Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).
Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.
„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.
Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.
Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.
Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.
Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.
Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.
Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao je Brđanin. Vlada je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.
Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak pitanje: šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?
Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
Objavljeno prije
6 danana
24 Januara, 2025Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu
Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.
Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.
Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.
Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.
U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.
Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.
,,Potrebno je u Donjim Kokotima ucrtati spratni objekat od 150 kvadrata u osnovi, za parohijski dom. Ovim putem želimo da vas obavijestimo da postoji potreba i velika je želja naroda da se na poklonjenoj parceli u Katastarskoj opštini Cerovice, Opštine Podgorica na Listu nepokretnosti 755, i uz volju darodavca, planira izgradnja Sabornog hrama i Parohijskog doma. Stoga vas molimo da nam izađete u susret pri dobavljanju neophodne dokumentacije kako bi ova blagoslovena namjera našla svoju zakonsku potporu i konačno ostvarenje”, navodi se u primjedbama koje je dostavila MCP.
Tražili su i da im se ucrta vjerski objekat u Tološima na lokaciji na kojoj se ,,nalaze vidljivi ostaci srednjevjekovne Crkve na lokalitetu Crkvina”.
Pored toga, iz MPC mole i da ,,u Četvrtoj podgoričkoj Parohiji koja obuhvata čitav City kvart, Big fashion (Deltu) i sve oko nje Urbanističkim planom ucrtate jedan Hram, ukoliko je to moguće”. U ovom kvartu i pored obećanja do sada nije bilo moguće da se izgradi vrtić, škola, dom zdravlja, neki objekat za kulturu, samo kafi’i, butici, apoteke i kladionice.
Dalje su iz MCP istakli da na području 13. podgoričke parohije, koja obuhvata tri mjesne zajednice: Doljani, Zlatica i Proleter, odavno postoji potreba za izgradnjom Sabornog Hrama, sa pripadajućim objektima: parohijskim domom od makar 150m2 i vrtićem u sklopu cijelog kompleksa. Iz MCP su sami analizirali parcele i za tu svrhu su kandidovali parcele koje su u njihovom vlasništvu. Predložili su izgradnju crkve južno od stadiona FK Kom prema HDL-u Laković.
I u Zagoriču na lokaciji koja je namijenjena za centralne djelatnosti- poslovanje, iz MCP su uputili inicijativu za izgradnju vjerskog objekta sa pratećim sadržajima – crkva, parohijski dom, objekat za potrebe crkvene prosvjete, parking.
Krajem juna prošle godine mitropolit Joanikije posjetio je Skupštinu Glavnog grada gdje je razgovarao sa predsjednicom gradskog parlamenta Jelenom Borovinić- Bojović.
Iz Glavnog grada tada je saopšteno da je glavna tema razgovora bila stvaranje pretpostavki za uređenje prostora oko Sabornog hrama Hrtistovog vaskrsenja koji bi, kako su naveli, trebalo da dobije savremen izgled sa mnogo zelenila, fontana i urbanog mobilijara, uz konzervaciju postojećeg starog groblja.
Sagovornici su razgovarali i o stvaranju potrebnih uslova da se pristupi projektu sanacije i uređenja starog groblja pored Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, a razmatrane su i mogućnosti za gradnju hramova u još nekim djelovima šire teritorije grada gdje postoji interesovanje vjernika.
,,Mitropolija crnogorsko-primorska i Glavni grad Podgorica preduzeće potrebne korake kako bi se u narednom periodu riješila preostala međusobna imovinsko-pravna pitanja i stvorile urbanističke pretpostavke da se prostor oko hramova u užem gradskom jezgru privede namjeni da bi svojom funkcijom i estetikom zadovoljio potrebe ne samo vjernika, nego i svih grđana, dogovoreno je na sastanku koji je danas održan u Skupštini Glavnog grada”, saopšteno je tada iz Glavnog grada.
Ne treba sumnjati ni da će novi gradonačelnik Saša Mujović rado izaći u susret predlozima crkve. Budući da je na startu mandata lansirao političko-vjerski marketing bogojavljenskog kupanja.
U brojnim kritikama na Nacrt PUP Podgorica koje su uputili iz strukovne organizacije KANA (Ko ako ne arhitekta) upozorili su na disproporcija u planiranju vjerskih objekata u odnosu na osnovne javne usluge.
,,Predviđa se 18 novih vjerskih objekata, dok se ne planira nijedna nova škola niti povećanje kapaciteta za obrazovne ili zdravstvene ustanove”, Istakli su iz KANA.
Objašnjavaju da su postojeće lokacije opredijeljene za školstvo i socijalnu zaštitu umanjene ili prenamijenjene u komercijalne svrhe. Ima i slučajeva gdje je površina planirane lokacije za školu smanjena za trećinu radi ,,mješovite namjene”…
Naveliki su i konkretan primjer forsiranja vjerskog na uštrb obrazovnog: ,,Na Zabjelu je na skučenoj površini u okviru bloka u kojem su škola i vrtić planirana crkva”.
I dok je u prostornom planu tako, u drugom strateškom dokumentu Reformskoj agendi od 2004. do 2027. obećano je da će se, uglavnom novcem koji stiže iz Evropske unije, u Podgorici graditi mnogi obrazovni objekti. Spisak predviđa rekonstrukciju i nadogradnju brojnih škola i vrtića u Podgorici, kao i izgradnju novih vrtića na Tuškom putu, City kvartu, Starom aerodromu, Zlatici, novih škola na Zabjelu, City kvartu, Starom aerodromu, izgradnju druge gimnazije… Samo da se obrazovni objekti još uvrste u planove. Svakako se, što se tiče planiranja, prioriteti znaju.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
Objavljeno prije
6 danana
24 Januara, 2025Vlada još nije raspravljala o predlogu Ministarstva javne uprave da se nova sjednica budvanskog parlamenta održi 23. januara, niti je predložila neki drugi termin. Oklijevanje Vlade da zakaže novu sjednicu mnogi vide kao pripremu za uvođenje prinudne uprave u Budvi
Politička kriza u Budvi, koja traje nepunu godinu dana, neće se uskoro završiti, sudeći prema odlukama nadležnih i izjavama predstavnika političkih partija sa najvećim brojem osvojenih odborničkih mandata na poslednjim izborima za lokalni parlament.
Nakon prekinute prve konstitutivne sjednice budvanske Skupštine, održane 12. januara, na kojoj su potvrđeni mandati odbornicima, ali nije izabran šef parlamenta, nije određen novi datum njenog održavanja.
Kao jedini kandidat za tu funkciju bio je predložen Petar Odžić, lider Evropskog saveza i potpredsjednik SDP. Odžić je kandidat grupacije koju predvodi Nikola Jovanović, Budva naš grad, ES i URA.
Vlada nije raspravljala o predlogu Ministarstva javne uprave da se nova sjednica održi 23. januara, niti je predložila neki drugi termin. Nova sjednica SO Budva mora se održati najkasnije do 27. januara.
„Rok za održavanje sjednice Skupštine opštine Budva istekao je 12. januara, iz čega proizilazi da je Vlada dužna da sazove sjednicu u roku od 15 dana od dana isteka roka za održavanje sjednice, odnosno 27.01.2024.,“ navodi se u pojašnjenju Ministarstva javne uprave.
Nije precizirano da li će to biti nova sjednica ili nastavak prve konstitutivne sjednice, koju su pratile ozbiljne tenzije. Do prekida zasijedanja je došlo jer su se odbornici saveza Za budućnost Budve (ZBB), Demokrata i PES, usprotivili da sjednicom predsjedava najstariji odbornik Savo Medigović, nakon što je podnio ostavku na odborničko mjesto sa liste grupe građana Budva naš grad. Oni su istakli da je u pitanju bilo nepoštovanje procedure, zbog čega su onemogućili dalji rad parlamenta. Zbog takvog ishoda, nametnula se pravna dilema da li sjednica može biti nastavljena, ali i da li se može zakazati nova konstitutivna, na kojoj bi se birao predsjednik.
Rok za izbor predsjednika parlamenta u Budvi ističe 12. februara.
Oklijevanje Vlade da zakaže novu sjednicu mnogi vide kao pripremu za uvođenje prinudne uprave u Budvi. Po tom scenariju, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, „u slučaju raspuštanja skupštine funkciju skupštine do konstituisanja nove, vrši odbor povjerenika koji imenuje Vlada.“
Ne bi bio prvi put da turističku prijestonicu vode vladini povjerenici. U periodu od jula do oktobra 2022. godine, zakonodavnu vlast u Budvi preuzela je tadašnja vlada. Na izborima održanim 23. oktobra, Demokratski front, kojim je rukovodio Milo Božović, je osvojio apsolutnu većinu glasova građana Budve.
Dvije godine kasnije, dvije teško zavađene frakcije pobjedinčkog DF-a, ZBB lidera Mladena Mikielja i Budva naš grad Nikole Jovanovića, ni poslije dva izborna ciklusa ne mogu postići dogovor o formiranju vlasti, uprkos činjenici da su razdvojeni osvojili veći broj glasova od bivšeg lidera Božovića. Budva zbog svega preživljava tešku institucionalnu krizu u kojoj grad ne funkcioniše a interesi grada i njenih građana su posve zanemareni.
Poslije neuspjele sjednice lokalnog parlamenta, ružnih scena naguravanja odbornika ispred vrata gradske skupštine, prisustva neovlašćenih „kontroverznih“ lica u opštinskim prostorijama, tenzije su, donekle, splasnule. Pristizale su nove ponude za formiranje vlasti, sa pomiriteljskom retorikom, pruženim rukama sa saradnju, sa obje suprostavljene strane. Međutim, do saradnje teško da će doći budući da Jovanović ne odustaje od kandidature Odžića za šefa parlamenta, za čije imenovanje očekuje podršku sedam odbornika DPS-a. Neskrivene namjere Jovanovića da uvedeo DPS-a u izvršnu vlast, naišle su na oštro protivljenje Mikielja i njegovih glasača.
Jedan od zanimljivih pokušaja da se kriza u Budvi na miran način prevaziđe je posjeta Milana Kneževića, lidera DNP, aktuelnom predsjedniku Opštine, Milu Božoviću, u istražnom zatvoru u Spužu. Procjena je da Božović podržava opciju povratka DPS-a na vlast u Budvi, preko odbornika koji su mu ostali vjerni.
Kako Monitor nezvanično saznaje, Kneževićeva posjeta nije rezultirala postizanjem dogovora. Lider DNP je Božoviću ponudio dvije opcije za rješenje budvanske krize. Prva je da se formira zajednička vlast ZBB i Budva naš grad, uz uslov da se na funkciju predsjednika opštine izabere nezavisna ličnost, koju bi obje strane podržale. Predložen je, navodno, Veselin Marković,(SNP) nekadašnji potpredsjednik opštine, koji je na poslednjim izborima podržao Mladena Mikielja.
Druga ponuda 2+2, sadržala je model rotiranja na mjestu predsjednika na dvije godine, koji je već oproban u Budvi poslije izbora 2016. godine. Božoviću su predlozi, navodno, bili prihvatljivi, ali je kazao kako nema velikog uticaja na Nikolu Jovanovića, da mu tako nešto naloži. Rok za odgovor na ponude Kneževića navodno još nije bio istekao kada se Jovanović, ove sedmice oglasio u javnosti pozivom odbornicima ZBB da pruže podršku lideru ES za šefa parlamenta.
„Oni koji žele da se DPS nikad više ne vrati na vlast…, koji pružaju ruku pomirenja, mogu da dođu na sjednicu SO i pruže podršku modelu koji je lista Budva naš grad predložila za izlazak iz političke krize, a to je da izglasaju Petra Odžića za predsjednika Skupštine Opštine Budva“, kazao je Jovanović.
„Ako to ne žele, preuzimaju punu odgovornost za dalje posledice. Budvi je potrebno pomirenje, sloga i prosperitet. Ukoliko Vlada ne zakaže sjednicu i odluči se za prinudnu upravu to će biti flagrantno kršenje demokratije i produbljivanje političke krize. Mi smo spremni da uprkos razlikama koje postoje, zajednički radimo za dobrobit naših građana sa onima koji našem gradu žele dobro“, naveo je Jovanović.
Jovanović je ponudio političku logiku u sklapanju postizbornih saveza, po kojoj, među političkim subjektima nema nikakvih razlika, programskih ili ideoloških, niti je obavezujuće šta se u predizbornoj kampanji govori i obećava.„Meni lično uopšte nije važno sa koje strane dolazi podrška i sa kog odborničkog kluba, sa koje odborničke liste ili od koje političke stranke. Mislim da u Budvi postoji dovoljno prostora da zajednički radimo za boljitak svih građana Budve i da na ličnom i političkom primjeru pokažemo da smo dostojni i da smo odgovorni podrške koje smo na tim izborima i dobili“ rekao je Jovanović.
Ova izjava naišla je na žestoku reakciju koalicije Za budućnost Budve.
„Od sinoć je svim građanima Budve i Crne Gore ipak postala očigledna najveća politička izdaja koja se desila u zadnjih deset godina. Neskriveni izdajnik političkih i drugih stavova grupacije kojoj je pripadao i grupe građana kojoj sada pripada otvoreno je tražio podršku od svih i svakog, ali je jasno da želi da ga za predsjednika Opštine Budva izglasa poražena politika Mila Đukanovića uz prećutnu podršku spuške većine…. Cilj neprijatelja Budve i Crne Gore je svima jasan i nije skriven, a u izjavi Nikole Jovanovića od sinoć potpuno je ogoljen – svejedno je da li Budvu vode poraženi DPS i SDP ili demokratska većina u Crnoj Gori,“ navodi se u opširnom saopštenju ZBB Mladena Mikielja.
Da li će Budva po drugi put dobiti prinudnu upravu i da li će Budvani po treći put na birališta kako bi grad počeo da funkcioniše, odlučiće Vlada u narednih nekoliko dana.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 6 dana
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 6 dana
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Voz
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 3 sedmice
Dijalektika ljudskog života
Ferid Muhić
Novi broj
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
Izdvajamo
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
INTERVJU4 sedmice
PROF. DR HRVOJE JURIĆ, FILOZOF, FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U ZAGREBU: Tramp jeste „ekološka katastrofa“ ali nije bila dobra ni Bajdenova ni Obamina Amerika
-
DRUŠTVO3 sedmice
GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste
-
DRUŠTVO3 sedmice
BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu
-
DRUŠTVO3 sedmice
SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi
-
Izdvojeno6 dana
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
INTERVJU3 sedmice
DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke