MONITORING
Ravno do dna

Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
Izborni rezultati prema kojima je vladajuća koalicija izgubila apsolutnu vlast, a opozicija osvojila drugi po veličini grad u Crnoj Gori, nakon samo mjesec i po, pretvorili su se u prah. Glatko pripijanje partija manjinskih naroda uz vlast i povratak Mila Đukanovića na premijersku funkciju potrli su mogućnost izlaska iz apsolutizma. Zapravo, dodatno je ojačan. Ponašanje opozicije tokom pokušaja formiranja lokalne vlasti u Nikšiću uporno satire mogućnost da ovdje u dogledno vrijeme bude bolje. Ili bar drugačije.
Za četvrtak, kad se štampa ovaj broj Monitora zakazana je sjednica Skupštine opštine Nikšić. Najnoviji predlog, oko koga su se, kako je izgledalo, usaglasili Demokratski front i Pozitivna je da predsjednik nikšićke Skupštine bude, donedavno sindikalni vođa, sada poslanik sa liste Demokratskog fronta, Janko Vučinić. To je rješenje koje bi sasvim izvjesno, podržali listom glasači opozicije širom Crne Gore.
A onda je stigao oglas: za predsjednika Skupštine opštine Nikšić tajnim glasanjem je izabrana kandidatkinja koalicije za Evropski Nikšić Sonja Nikčević. Članovi komisije iz opozicije tvrdili su da je došlo do zamjene listića jer je na glasanju kandidat Demokratskog fronta i Pozitivne Janko Vučinić imao 21, a Nikčević 20 glasova. Ponovnog glasanja nije bilo jer su odbornici DPS-ove koalicije i sa njima tek izabrani odbornik Pozitivne Drago Đurović otišli u hodnik pa nije bilo kvoruma. Iz Pozitivne se još nijesu oglasili da objasne šta to bi. Sem ako je Đurović skoknuo iz sale da odsluša himnu.
Na lokalnim izborima u Nikšiću Demokratski front je osvojio 12 odborničkih mjesta, Pozitivna pet, a SNP četiri. Hodnik nikšićke opštine ima sve šanse da postane istorijski.
Prije nego što se Đurović prošetao, bilo je raznoraznih sastanaka i rastanaka, saopštenja, pojašnjenja. Predstavnici Pozitivne i Fronta dali su sve od sebe da za neuspjehe u pregovorima okrive one druge. To pregnuće je osuđeno na neuspjeh. Ako ništa nijesu uspjeli da pronađu zajedničko, neminovno će im zajednički biti – poraz.
Bilo je svega. Nakon jednog od sastanaka izgledalo je da je dogovor postignut. Šefovi Pozitivne su onda radili do kasno u noć da razjasne šta u stvari misle. Pored ostalog naznačili su: ,,S obzirom na različita tumačenja od strane funkcionera DF-a u javnosti termina ‘poštovanje državnih simbola’ i obaveza na koga se odnosi, želimo da još jednom preciziramo sljedeće: državni simboli su–grb, zastava i himna (sviranje i pjevanje – četiri strofe)… Nepoštovanje himne uključuje i izbjegavanje prisustvovanju prilikom njenog intoniranja…” Slijedio je zahtjev koji se osim što je besmislen graničio sa neukusom. Vaša nestranačka ličnost, Milutin Đukanović, koji bi istupio iz članstva Nove srpske demokratije je naš krajnji ustupak za dobro građana Nikšića i poštovanje njihove želje za smjenom vlasti.” Na kraju je naglašeno da se ,,sve navedeno može smatrati kao nedjeljiva cjelina i bez mogućnosti drugačijeg tumačenja”.
Propalo je, i nije ni čudno. Funkcioner Nove Goran Danilović optužio je Pozitivnu da dopisuje kaznene odredbe i postaje biro za verifikaciju onih koji poštuju ili ne himnu. ,,Na takav način se ne vodi ozbiljna politika”. Milutin Đukanović je odustao od kandidature za predsjednika Opštine Nikšić.
Onda je odbornica Pozitivne Crne Gore Vere Miljanić podnijela ostavku i istupila iz članstva Pozitivne Crne Gore. „Formiranje nove vlasti teklo je kroz jedan iscrpljujući proces koji je pokazao da neke opozicione stranke nemaju kapacitet i političku volju da naprave suštinske promjene u Nikšiću. Sve se svelo na ucjene retrogradnih opozicionih stranaka i njihovu trku za fotelje. Toliku količinu političke nekulture koju je pokazao prije svega Demokratski front nijesam vidjela do sada”, kazala je Vera Miljanić. Ispisivanje iz Pozitivne obrazložila je time što nije podržala ,,stavove i način rješavanja problema oko formiranja lokalne vlasti zbog čega su mi uskratili učešće u pregovaračkom timu i sve druge beneficije na koje sam imala pravo na osnovu svojih stavova”. Na njeno mjesto došao je Đurović, da dograbi slavu.
Mimo priče o važnosti opozicionog Nikšića za Crnu Goru, da je dva dana nakon izbora organizovala lokalnu vlast, opozicija je mogla da pokaže posvećenost interesima grada. Samo da su saznali zašto je kapela na Nikšićkom novom groblju koštala 575 hiljada eura ili kako to da je gradska rasvjeta plaćena 50 hiljada eura po kilometru, Nikšićanima bi bilo bolje. Ne zato što bi im bio puniji tanjir, nego zato što bi se pokazalo da pljačka ne treba da bude prirodno stanje.
Za to vrijeme DPS – veze. Najnovije je: Predsjednik Demokratske partije socijalista i budući premijer Milo Đukanovića tražio je od svih pomoćnika ministara, direktora uprava, direkcija, javnih preduzeća i ustanova da prije izbora nove vlade podnesu ostavke.
O ozbiljnosti poduhvata govori fakat da želju budućeg premijera sprovodi vladina Komisija za kadrovska i administrativna pitanja na čijem je čelu Slavoljub Migo Stijepović.
Kad je jednom odlazio, Milo Đukanović je objasnio da to, pored ostalog, radi kako bi u Crnoj Gori ojačale institucije. Ko im je kriv što nijesu, pa sad on mora da se opet muči i zavodi red. Podanici će, naravno, biti oduševljeni.
Potpuni nedostatak odgovornosti, poslušnost kao vrhovnu vrlinu i nedostatak samopoštovanja koje je odnjegovala Đukanovićeva vlast gledamo na svakom koraku. U oštroj konkurenciji, istakao se nedavno novoustanovljeni potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Suljo Mustafić izjavom zbog oslobađajuće presude optuženima za deportaciju izbjeglica. ,,Ovakva presuda nanovo je ponizila ne samo Bošnjake, već i sve građane kojima su pravda i istina na srcu”, istakao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore. ,,Nažalost, nalogodavci ovog zločina i dalje su van domašaja pravde i njenih institucija. Sudilo se samo izvođačima radova, koji su možda i najmanje krivi, dok su oni koji su bili inspiratori ili naredbodavci zločina ostali van domašaja pravde, što samo govori o ozbiljnosti našeg pravosuđa da stručno i nepristrasno razriješi slučaj deportacije izbjeglica koje su smišljeno i namjerno poslate u smrt”. Ni mjesec nije prošao otkako je Mustafić trke prigrlio koaliciju sa nalogodavcima. Na um mu nije palo da bi to moglo poniziti Bošnjake.
Tek da bude teže, red je prisjećati se mogućnosti koje je pružao izborni rezultat. Zamislite samo da su se svi koji ne pripadaju poraženoj koaliciji DPSDPLP okupili oko donošenja zakona o lustraciji, zakona o oporezivanju ekstraprofita, pretvaranju uslužnog medijskog servisa u javni servis, zakona i mjera koje stavljaju pod kontrolu tajnu službu. Zamislite samo gdje bi se nalogodavci zločina i pljački našli kad bi, u uslovima minimalne sigurnosti, progovorili insajderi. I kako bi Crnom Gorom poteklo vrijeme.
Čeka nas još čvršća ruka i redovi spremnih da je poljube.
Miloš BAKIĆ
FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR POLITIČKE PSIHOLOGIJE
Manipulacija identitetskim pitanjima
Postizborno ponašanje političkih partija i njihovih lidera, posebno u Nikšiću, navodi na zaključak da je kriminalna oligarhija pojela budućnost Crne Gore. Režim koji počiva na temeljima ratnih zločina i poslijeratnih kriminalnih privatizacija je izgradio matricu manipulacije identitetskim razlikama i (ne)kulturu netolerancije i nepovjerenja iz koje, kako izgleda, opozicione partije u Nikšicu ne mogu pronaći izlaz.
Ukoliko dođe do novih izbora u Nikšiću (u trenutku pisanja još nije poznato), jasno je da će likovati ,,ekipa iz Granda”, ,,Kalićevi svatovi” i Pobjedini ,,analitičari” i kolumnisti i dobiti podsticaj da budu još bahatiji i brutalniji, a biće poraženi svi oni koji su vjerovali da u Crnoj Gori postojeća opozicija može udariti temelje kredibilne alternative na lokalnom nivou.
Najviše će izgubiti opozicioni glasači koji su u uslovima žestokog režimskog pritiska na pitanja njihove egzistencije smogli snage i volje da kažu ,,Ne” sili i nepravdi. Ne bi bilo dobro da to odlučno ,,Ne” ostane bez artikulacije od strane njihovih političkih “predstavnika”. Ipak, i pored nikšićkih dešavanja, najvažnije je kako će opozicija djelovati na nivou države, tj. u Skupštini Crne Gore.
Prva šansa za manifestovanje snažnog opozicionog stava je u ponedjeljak, 3. Decembra, kada Milo Đukanović po sedmi put dolazi u Skupštinu da predloži plan, program i sastav njegove vlade. Povratak Đukanovića na mjesto premijera, po mom mišljenju, nije politički ,,normalan” tok stvari već otvoreni puč korumpiranih djelova vlasti i domaćih i međunarodnih kriminalnih struktura koje žele da opstruiraju i obesmisle demokratizaciju Crne Gore i uvođenje evropskih demokratskih normi i standarda u funkcionisanje državnih institucija. Zbog toga na taj dan od opozicije očekujem bojkot sjednice Skupštine, kao i poziv njihovim glasačima da se okupe ispred Skupštine i time izraze svoje nezadovoljstvo, kao i zabrinutost za sudbinu Crne Gore.
DUŠKO VUKOVIĆ,NOVINAR
Treba emancipovati glasače
Od političkog sistema u kome je formalni suveren – građanin/građanka – sveden na ulogu objekta ili, hajde da budem politički korektan, pasivnog subjekta, ne može se očekivati ništa dobro, osim onoga ‘dobra’ koje politička klasa, organizovana u političke partije, artikuliše kao ideološke obrasce podesne za manipulaciju.
Višestranačka demokratija bi imala opravdanje sa stanovišta zdravog razuma i javnog interesa pod uslovom da političke partije relativno precizno politički i ideološki artikulišu ekonomske, socijalne i kulturne interese djelova jednog društva, te da se, nakon izbora, pregovara o stvaranju bitnih pretpostavki za funkcionisanje jedne društvene zajednice, a ne o tome ko će se okititi kojim simbolom moći.
Ovdje treba emancipovati glasača/glasačicu do građanina/građanke, što nije u interesu nijedane političke klase, posebno ovdašnje plemensko-palanačke.
DALIBORKA ULJAREVIĆ, DIREKTORICA CGO
Opozicija nije spremna da preuzme odgovornost
Najzanimljiviji akteri postizbornog perioda su postali opozicioni subjekti, koji su u Nikšiću dobili priliku da formiraju vlast. No, čini se da nijesu pokazali dovoljan nivo spremnosti da preuzmu odgovornost i da prvo ispregovaraju bitne detalje sporazuma, a onda izađu u javnost i izbruse formiranje vlasti do kraja.
Danas, zajedno sa građanima i građankama Nikšića, možemo samo da se čudimo i nagađamo što se dešavalo u tim pregovorima. Nije se prišlo analizi izbornog rezultata u Nikšiću gdje je vladajuća koalicija osvojila hiljadu i po glasova više na parlamentarnim nego na lokalnim izborima. To je trebao biti ozbiljan putokaz za platformu za formiranje buduće vlasti, koji je potpuno zanemaren što je rezultiralo vođenjem pregovora sa nivoa partijskih centrala, pri čemu lokalne partijske organizacije i nepartijski konstituenti na kraju nijesu bitnije uticali na njihov tok i rezultat. Takvi pregovori su pokazali svu neizvedenost sistema lokalne samouprave i neprihvatljivo visok nivo centralizacije.
Kako god se ovo završilo, a velike su šanse da imamo nove izbore u Nikšiću, opozicija mora nastaviti komunikaciju, spriječiti međusobno optuživanje i konačno raditi na svojim strategijama i strukturama umjesto da traži krivca u nekom drugom.
Dodatno, opozicija treba da razmišlja o budućem načinu djelovanja i odnosa, jer politički život će se nastaviti i nakon slučaja Nikšić. Da se strateški razmišljalo, i pregovori u Nikšiću bi bili tehnička stvar. Ovako treba otvoriti debatu u cilju uspostavljanja potrebne komunikacije i koordinacije i kada se na temelju ozbiljnog rada i naučenih lekcija iz dosadašnjih opozicionih posrnuća izgradi potrebni opozicioni kapacitet, tada će i rezultati, pa i promjena vlasti na raznim nivoima biti realnost.
PAULA PETRIČEVIĆ, Aktivistikinja NVO SEKTORA
Žicanje poena i fotelja
Postizborno ponašanje političkih aktera u Crnoj Gori pokazuje do koje mjere oni, većinom, nijesu u stanju da promijene opsesivne obrasce političkog saobraćanja i zadrže pretpostavljenu zajedničku viziju, na račun recikliranja identitarnih razlika i sukoba i reproduciranja naslijeđene matrice žicanja političkih poena i fotelja.
Situacija u Nikšiću na konkretnom primjeru pokazuje razornu moć partitokratskog sistema koji prema potrebi vrha bukvalno konzumira svoje aktere. Umjesto da artikulišu novu paradigmu konstituisanja i funkcionisanja lokalne uprave i demonstriraju spremnost za nove prakse odgovornog dijaloga, saradnje i operacionalizacije zajedničkog cilja, te lokalnim primjerom ohrabre sveobuhvatnije promjene, oni proćerdavaju jedva okupljenu energiju i vjeru u njih.
OMER ŠARKIĆ, BLOGER
Crnogorska sapunica
Kako na državnom nivou, tako na lokalnom (Nikšić), jednom riječju, zgađen sam postizbornim ponašanjem političkih aktera. Na državnom nivou Bošnjačka stranka blanko i bezrezervno stupa u koaliciju sa DPS/SDP, da bi zatim, odmah ,,pala”(ko zna koja po redu) presuda za deportaciju BiH izbjeglica.
Događanja u Nikšiću su priča za sebe: crnogorska sapunica, humoreska , sprdnja i sprdačina sa svim, posebno opoziciono nastrojenim građanima uništenog Nikšića. Da je živ Živko Nikolić imao bi materijala za par igranih filmova na tu temu, i za serijal tipa: ,,Nikšić još nije umro, a brzo će”.
Svim opoziciono nastrojenim građanima među kojim sam i ja, opozicija ili ,,opozicija” je dešavanjima u i oko Nikšića pokazala da je nesposobna, neozbiljna, sujetna, interesedžijska, kadrovski slaba i da je u ravan iste takve vlasti. Takođe, nesvjesno je stala uz ideju bojkota svih budućih izbora, jer se na CG političkoj sceni, pored svih poznatih neregularnosti, nema za koga glasati.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Na lokalnim izborima u Nikšiću Demokratski front je osvojio 12 odborničkih mjesta, Pozitivna pet, a SNP četiri. Hodnik nikšićke opštine ima sve šanse da postane istorijski.
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

Objavljeno prije
4 danana
7 Marta, 2025
Joanikije Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti
Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”, “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.
Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP). Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije
4 danana
7 Marta, 2025
Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada
Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.
Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.
Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.
Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.
Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.
Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim…
Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije
3 sedmicena
21 Februara, 2025
Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone
Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.
Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.
Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine budžetskih prihoda.
Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.
Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.
Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih, da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.
Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.
Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.
Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?
Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).
Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.
Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.
Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?
Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.
Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.
Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto. Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.
Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.
“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.
Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca, najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.
Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.
Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 2 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 3 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU4 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija
-
DRUŠTVO4 sedmice
SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem
-
DRUŠTVO4 sedmice
CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu
-
Izdvojeno3 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAMP, NETANJAHU, GAZA: Pakao sa pogledom na rivijeru
-
Izdvojeno4 sedmice
NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač
-
FOKUS4 sedmice
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat