To ni najstariji mještani živopisnog sela Kruče ne pamte. Nad divnom plažom, preko puta ostrvceta Stari Ulcinj, sada visi brdo. Pet kuća gotovo je potpuno uništeno, dvije su praktično slećele u more, a zemlja se sve više otvara! Čak je i dio magistralnog puta Ulcinj-Bar opasno napukao i potonuo više od pola metra. Na tom potezu jedva prolaze ne samo autobusi i kamioni već i obična vozila. Dok se čeka izrada projektne dokumentacije i bar djelimična rekonstrukcija magistrale, sezona već kuca na vrata. A tokom ljeta tim putem prođe više od pet hiljada vozila!
Kruče je uglavnom vikendaško naselje u kojem svoje nekretnine imaju državljani Srbije. Mještani su svoje kuće izgradili iznad puta, tamo đe i njihovi preci. „U posljednje dvije decenije na ovoj atraktivnoj lokaciji povoljno se mogla kupovati zemlja, niklo je, bez ikakvog plana, čitavo naselje od preko 500 kuća. Između kuća ulice su betonirane što je dodatno otežavalo oticanje vode s okolnih brda. Zato je logično što je na ovom području, i ranije poznatom po eroziji, zemlja ovako popucala”, objašnjava jedan mještanin.
Već na prvi pogled može se zaključiti da su kuće u Kručama izgrađene uglavnom bez prethodne drenaže tla i kvalitetnih potpornih zidova, pa ne čudi što je na većini kapija na ugroženom području istaknut natpis: Kuća na prodaju! Jer, niko od ovih ljudi ili vikendaša nema iluzija da će država Crna Gora ili opština Ulcinj nešto preduzeti kako bi se sanirale posljedice ove prirodne katastrofe, kojoj je, po navici, čovjek svojski pomogao. Slična drama već devet godina odvija se u selu Mojdež kod Herceg-Novog. Tamo su, zbog erozije izazvane ljudskim faktorom, srušene tri porodične kuće. Veliki broj kuća je oštećen, kao i osam mostova. Uništena su imanja s oko hiljadu stabala maslina, seoski put, dok su izvorišta i potoci promijenili tokove. ,,Treba se sjetiti da je Mojdež prije 50 godina bilo jedno od najljepših i najperspektivnijih sela. Selo koje je imalo školu, prodavnice, zanatske radionice; odatle nije trebalo odlaziti. Sada ljudi odlaze, a najstrašnije je to što su svi od njih digli ruke”, kaže predsjednica Ekološkog društva Boke Olivera Doklestić.
Opasne posljedice ,,rata protiv prirode” na Crnogorskom primorju posebno se dobro vide na plažama. U posljednjih deset godina širina plaža je na budvanskoj rivijeri, zbog erozije, smanjena u prosjeku po pet metara. Još je veći problem na ulcinjskoj rivijeri, koja je najpoznatija upravo po dugim pješčanim plažama. Plaža na Adi Bojani duga 3,8 kilometara na pojedinim je mjestima za samo tri decenije smanjena za čitavih 50 metara, a fenomen sužavanja opasno je zahvatio i Veliku plažu. I tu je najveći krivac čovjek, ali u ovom slučaju zbog veoma slabog nanosa sedimenata koje do ulcinjskog primorja dolaze rijekom Bojanom iz Drima i Skadarskog jezera. Stručnjaci ističu da je proces nestajanja plaža dobio ubrzanje u posljednje vrijeme i zbog ljudske pohlepe i neznanja. Tako je plaža Guvance u Budvi nestala pod teretom gradnje na Zavali. Osim monitoringa, ovim opasnim fenomenom ozbiljnije se ne bavi ni Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. To je svakako rezultat nespremnosti da se sagleda ovaj sve izraženiji problem, nedostatak potrebnih studija koje bi tačno utvrdile razmjere erozije, ali i saznanje da treba uložiti velika sredstva, koje Crna Gora nema, da bi se sanirale ove štetne posljedice. „Vjerujem da je krajnje vrijeme da se prestane s ‘betonizacijom’ plaža i obale kako bi se zaustavila erozija. Mora se takođe preduzeti niz drugih konkretnih mjera, uključujući i tzv. prihranjivanje plaža, bez obzira na to koliko bi to moglo da bude skupo”, navodi čelnik ulcinjske ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić. Jedna studija koju su uradili japanski eksperti pokazala je, na primjer, da intervencija samo u prvoj etapi na nekim rumunskim plažama na Crnom moru (oko Mamaje, Konstance i Eforie) iznosi 134 miliona eura. Istovremeno, u toj se zemlji preduzimaju još neke mjere kako bi se ova pojava djelimično ublažila: svake jeseni se na plažama montiraju ograde od trske i slame, a s proljeća se dovozi pijesak.
Najveća opasnost crnogorskim plažama prijeti od dizanja nivoa mora. Iako posebne simulacije za Jadran ne postoje, svjetske klimatske simulacije pokazuju da će se razina mora u narednih sto godina podignuti u prosjeku za 50 centimetara. „Nije riječ o izdvojenoj pojavi. Isti scenario gledamo sve češće u posljednjih desetak godina, a projekcije budućnosti nijesu nimalo optimističke”, kaže stručnjak Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu dr Ivica Vilibić. On smatra da su promjena sistema gradnje i ogromni građevinski projekti koji bi štitili izložena područja tek privremena rješenja. „Venecija gradi sistem brana, no to rješava problem samo na neko vrijeme. Poplave u priobalnim područjima na Jadranu sve su učestalije i to je činjenica”, dodaje Vilibić.
U svakom slučaju, ako bi se zaista nastavio podizati nivo mora i ako se ljudi nastave ponašati na dosadašnji način, neće biti dobro. Ko danas može zamisliti što bi bilo s Buljaricom, Velikom plažom i Jazom, ako more naraste za samo pola metra? O tome ovdje niko ni ne razmišlja.
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice