Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Računi na naplatu

Objavljeno prije

na

Najnovije poniženje u Ulcinju, nakon prvorazrednog skandala s Valdanosom, Vlada je dobila preko Budve, odnosno Moskve. Jer, kupac bivšeg hotela Lido i njegovih bungalova crnogorsko-ruska kompanija Kapital estejt, čije je sjedište u Budvi, saopštila je da neće graditi novi objekat ,,sve dok se ne riješi ekološki problem s kanalom Port Milena”. Ovo se dešava samo par dana nakon što je premijer Igor Lukšić u razgovoru sa čelnicima ulcinjske opštine potvrdio da će svi kupoprodajni i privatizacioni ugovori u tom gradu, posebno u turizmu, koji su prouzrokovali pravu pustoš i ostavili bez posla oko 1,5 hiljada ljudi, biti preispitani. Jer, apsolutno nijedan od sedam takvih dokumenata nije ispoštovan, a krivci za to su ne samo kupci hotela, već dakako i Vlada, opština Ulcinj i Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera, kojoj je ranije pripadala većina tih objekata. Taj gigant, koji je izgradio moderni Ulcinj, planski je uguran u stečaj početkom 2004. godine zbog duga Elektrodistribuciji od nevjerovatnih 231 hiljadu eura, kako bi se prigrabila njegova imovina u tom trenutku vrijedna bar 40 miliona eura. CIJENA: Zaista je vrijeme dobilo ubrzanje, pa računi pogrešne i kratkovide politike dolaze na naplatu. Naime, Vlada Crne Gore se u novembru 2006. godine hvalila činjenicom da je hotel Lido sa svojim bungalovima, na površini od ukupno 96 hiljada kvadratnih metara, na samom početku ulcinjske Velike plaže, na tenderu prodan za 10,8 miliona eura, što je do tada bila najveća cijena koja je plaćena za neki hotelski objekat u Crnoj Gori. To što je hotel kupila firma koja je formirana samo dva mjeseca ranije i što se njen gazda, Aleksej Dobrov, bavi proizvodnjom uglja i crnom metalurgijom, nije previše zabrinjavalo zvaničnike u Podgorici i tadašnjeg stečajnog upravnika Ulcinjske rivijere Miomira Jakšića. Jer, osim novca Rusi su imali i divna obećanja. Ugovorom su se obavezali da će u rekonstrukciju Lida uložiti 38 miliona eura, te da će taj objekat poslovati u okviru lanca Hilton!? Naravno, ništa od toga nije ostvareno, a iz uslova koje je Kapital estejt sada postavio državnim organima Crne Gore evidentno je da nikad ni neće. Rusi, dakle, traže garanciju da će se ,,do momenta izgradnje hotela riješiti problem s Port Milenom”, te navode i da su u Ulcinju znatno porasle naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

MOST: Ovaj težak šamar Vlada Crne Gore i lokalna samouprava u Ulcinju dobijaju u trenutku kada su se zahuktali radovi na izgradnji velelepnog mosta na Port Mileni, koji će koštati fantastičnih 14 miliona eura! Dakle, umjesto da napravi most od tri ili četiri miliona eura, a da ostatak sredstava preusmjeri za rješavanja ogromnih infrastrukturnih problema u Ulcinju, uključujući i rješavanje pitanja ,,ekološke bombe Port Milena”, Vlada je zbog navodne želje da taj kanal bude prohodan za velike brodove krenula u gradnju mosta kakav ne postoji u bližem okruženju. A Port Milenom danas jedva plove sandoline, dok se na nekim mjestima to nekada najveće prirodno mrijestilište ribe na Mediteranu može i preskočiti. Tek će se viđeti što je stvarni razlog ove investicije: očekivanje velikih ulagača na Velikoj plaži, planovi oko Solane ili jednostavno želja da se uposle mašine domaćeg građevinskog lobija. Još je neizvjesnije da li će početi izgradnja dva simbola grada, hotela Galeb (ima ga tek na maketama) i hotela Jadran (za njega su svojevremeno napravljene čak 62 makete, kao i Albatrosa. I pored stalnih obećanja nije sigurno da li će jedini hotel sa četiri zvjezdice, Otrant na Velikoj plaži, biti otvoren ovog ljeta, te što je s investicijom na južnim zidinama Starog grada koja je devastirala taj prostor. ,,Umjesto da se Vlada pobrine da se ti razrušeni hoteli u Ulcinju ponovo izgrade i stave u funkciju, ona kidiše na Valdanos i traži izgovore za svoje neodgovorno ponašanje”, kaže za Monitor poznati budvanski turistički radnik Vukašin Ćulafić. On dodaje da je Vlada najveći krivac za turistički sunovrat te opštine.

MORSKO DOBRO: To se možda najbolje vidi po odnosu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom prema Ulcinju. Iako se preko polovine teritorije kojim gazduje ta Vladina kompanija nalazi u najjužnijoj opštini, ulaganja su već 18 godina praktično minimalna. Slučaj ,,lučice Kacema” već postaje antologijski i on se može tumačiti kao stavljanje ,,prsta u oko” građanima Ulcinja upravo na prostoru đe već godinama sasvim bespotrebno stoji i ogromna dizalica, Naime, već tri godine Morsko dobro nikako da izgradi lučicu sa pedesetak vezova, čija je vrijednost sa 350 hiljada narasla na preko milion eura. Gradnja obično krene nakon ljeta ili, kao u slučaju postavljanja lukobrana, usred sezone, i više niko ne zna koja je faza u toku. Prije desetak dana rečeno je da će radovi na drugoj i trećoj fazi biti nastavljeni nakon ljeta, pa kada se je postalo jasno da Ulcinjani više neće pristati da im se turisti smiju zbog zapanjujućeg izgleda ,,srca grada”, ekspresno je saopšteno da će ,,druga i finalna faza tog projekta krenuti početkom aprila, nakon izbora stalnog stručnog nadzora”. No, malo je izgleda da će posao biti završen do početka ljeta, kao što je već jasno da je čitav projekat izuzetno nefunkcionalan. Jer, kada duva jugo ili bura mještani ne ostavljaju barke u toj lučici, jer u njoj voda naprosto vri, kao u loncu. ,,Mi smo podržavali taj projekat, jer smo vjerovali da će biti koristan za grad i građanstvo. Ali, na žalost, vidimo da nije tako”, kaže za naš list predsjednik Društva ljubitelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga. Prema njegovim riječima, svi Ulcinjani, a posebno Starograđani i Pristandžije ogorčeni su zbog štetnog odnosa Morskog dobra. ,,Nijesmo dobili ono što smo mislili, a istovremeno smo izgubili jednu divnu plažu za koju je veliki broj mještana bio emotivno vezan. Dakle, nemamo ni pravu lučicu ni plažu”, dodaje Karamanaga i zaključuje da je to udar na pomorsku tradiciju Ulcinja. Sve ovo kao da se previše ne tiče opštinskih čelnika u Ulcinju. Za njih je lučica, sudeći po njihovim bilbordima iz prošlogodišnje predizborne kampanje, već završena. Sada brinu druge brige, prije svega da odgovore na zahtjeve tužilaštva koje istražuje njihove aktivnosti u posljednjih nekoliko godina. Rezultati će uskoro biti predstavljeni javnosti i sudskim organima. Pitanje je samo da li će se budvanski scenario ponoviti u Ulcinju.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo