Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Računi koji čekaju

Objavljeno prije

na

Na protestu koji je Unija slobodnih sindikata sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora i Studentskom unijom organizovala prošle subote, prema procjenama organizatora bilo je oko deset hiljada ljudi. Policija kaže da je ispred Vlade bilo duplo manje. Opšti utisak je da ih je bilo – dovoljno. Protest je organizovan zbog teške socijalno-ekonomske situacije, povod mu je bilo poskupljenje struje. Premijeru Igoru Lukšiću upućen je zahtjev da Vlada, kao većinski vlasnik Elektroprivrede, povuče zahtjev za povećanje cijene struje ili da nađe druge mehanizme za poništenje odluke o njenom poskupljenju. Zatražene su i ostavke čelnih ljudi Regulatrone agencije za energetiku.

Nakon početnog nerazumijevanja, premijer je pokazao široko srce i na Fejsbuku rekao kako je ,,razumljivo da postoje građani koji su nezadovoljni i koji smatraju da neke stvari mogu brže i efektnije da se pokrenu”. Izražavanje nezadovoljstva je, kaže, vid građanskog angažmana koji će podstaći ljude u Vladi da rade agilnije.

Lukšić je potom posegao za relativizovanjem. Naglasio da je protesta i demonstracija bilo i biće i ubuduće, kako kod nas tako i u drugim zemljama Evrope i da protesti treba da znače i podršku teškim reformama koje se sprovode. Ovakvog protesta u Crnoj Gori odavno nije bilo – ko zna na kojoj ih je internet adresi premijer vidio.

Iz MANS-a su pozvali premijera da se izvini građanima koje, kako kažu, nastavlja da vrijeđa i potcjenjuje, i da iskoristi mehanizme kojima raspolaže za konkretne akcije, a ne manipulacije. ,,Svaki ozbiljan premijer bi nakon najvećeg građanskog protesta koji se ikada desio u Crnoj Gori odmah prionuo na posao. Gospodin Lukšić je već u nedjelju trebalo da zatraži od rukovodstva EPCG da se hitno sastane i povuče predlog o povećanju cijena struje”.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović ocijenila je da je Lukšić odmah trebalo da pozove Vrhovnog državnog tužioca da uđe u EPCG, Telekom, Željezaru, KAP, Jugopetrol i Vladu Crne Gore, kao i da od čelnika Regulatorne agencije za energetiku zatraži da podnesu ostavke. ,,Umjesto toga, premijer se udostojio da se građanima koji nemaju novca da plaćaju ni struju ni internet, obrati preko Fejsbuka”. Direktorica MANS-a smatra da građanski protesti treba da budu inicijalna kapisla za promjene.

Premijer Lukšić je samo tokom posljednje sedmice više puta pokazao koliko su promjene neophodne i koliko ne znači ništa ako budu samo kozmetičke. Prvo je suštinski odbio da se bavi cijenom struje koja nije, kako je rekao, „rezultat bahatosti i osionosti Vlade već sticaj okolnosti”. Potom je podmetnuo leđa da zataška aferu Telekom. A onda se sa dvojicom drugova, sticajem okolnosti ministara, prošetao po Maroku na račun Aman rizortsa. Sticajem okolnosti, to je naš strateški investitor koji je godinama držao zatvoren Sveti Stefan.

,,U svim pravno uređenim državama ovakvo ponašanje ukazivalo bi na sumnju da u vrhu izvršne vlasti postoji korupcija. Samo se nadam da premijer Lukšić neće reći da je na tužilaštvu Maroka da ispita ovaj slučaj, po istoj logici po kojoj je rekao da sumnje u korupciju prilikom privatizacije Telekoma treba da ispita mađarsko tužilaštvo”, rekao je za Monitor advokat Veselin Radulović.

U međuvremenu je MANS objavio da je organizacija novog protesta već počela ,,jer sve što je do sada saopšteno iz Vlade pokazuje da oni ne žele da budu odgovorni”.

Neodgovornost i jeste temelj ove vlasti. Nekoliko mjeseci nakon što je ustoličio Igora Lukšića za nasljednika, predsjednik DPS-a Milo Đukanović je ocijenio da ,,izvjesni diskontinuitet” između njegove i Lukšićeve vlade postoji, ali da je on ,,potreban i projektovan”. Sve se odvija u skladu s tim. ,,Izvjesni diskontinuitet” ogleda se u tome što je novi premijer uljudniji od starog i što mu možete postati frend na Fejsbuku, ali kad se dođe do polaganja računa – od struje do Telekoma – sve pršti od kontinuiteta.

Kontinuitet u ovoj zemlji znači kontinuirano propadanje. Prosječna plata u decembru bila je 484, prosječna penzija 272 eura. Samo u posljednjoj deceniji, prema zvaničnim statističkim podacima, broj zaposlenih u državnoj upravi je više nego duplo porastao, dok je broj ljudi koji rade u prerađivačkoj industriji opao za skoro deset hiljada – sa 25 na 16 hiljada. Onih čiji je posao vađenje ruda manje je za preko dvije hiljade. Sa 4.400 na 2.300.

Na početku decenije u državnoj upravi i obaveznom socijalnom osiguranju, radilo je 9.160 ljudi, 2010. godine – 18.868. Njihova plata je za nijansu viša od prosječne, ali to, izvjesno, nije razlog zbog kojeg oni teško da će izaći na protest. Spriječiće ih goli strah i činjenica da DPS-ova olovka kojom je nacrtano njihovo radno mjesto sa druge strane ima gumicu koja, očas posla, može da ga prebriše.

Broj zaposlenih u našoj uzdanici, turizmu, porastao je tokom posljednjih deset godina manje od četiri hiljade. U to ulaze, valjda i onih trista ljudi koje je, kako se pohvalio premijer, zaposlio Aman rizorts. Prosječna plata u hotelima i restoranima je prošle godine bila 391 euro. Najviše ljudi u Crnoj Gori radi u trgovini na veliko i malo – skoro 37 hiljada. Njihova prosječna plata je 316 eura.

Sa tim se parama ne ide se na odmor, ne školuju djeca, ne živi. Sa tim se jedva preživljava. To su uspjesi svih DPS-ovih vlada, bilo da im je na čelu blistao Đukanović, Vujanović ili Lukšić. Ovoga puta, međutim, nije dovoljno da oni odu. Ovu vlast treba razmontirati. To nije mali posao, ali, kao i svaki, počinje prvim korakom. Polaganje računa za struju morao bi biti samo prvi, nikako jedini račun koji vlast treba da položi.

Janko Vučinić, predsjednik Glavnog odbora USS
Struja samo povod

– Na protestu 21. januara narod je pokazao ogromnu volju i energiju da stvara bolje društvo. Bio sam nezadovoljan što su neki mediji prenijeli da je razlog za protest poskupljenje struje. To je samo povod. Razlozi su mnogo komplikovaniji: radnici su najveće žrtve tranzicije, loše i promašene privatizacije, dugovi su javni, a profiti privatni, imovina generacija prije nas rasprodata je u bescjenje, narod je na ivici bijede. Imali smo vrlo kratku kampanju, svega nedjelju dana i dvije konferencije za štampu. Imajući u vidu i mali budžet USS, pravi je uspjeh što se okupilo ovoliko ljudi.

– Kakvi će biti zahtjevi na narednom protestu?
– Ukoliko Vlada ne ispuni ove skromne zahtjeve, na sljedećem protestu tražićemo ostavku vlade. Tražićemo vladu koja će ispuniti zahtjeve i neće biti opterećena korupcijom i kriminalom. Kao sindikat, ne možemo dozvoliti dalje urušavanje standarda i ekonomsko uništavanje naših porodica. Nemoguće je sa ovakvim zaradama preživjeti. Očekujemo podršku radnika, bivših radnika, studenata, profesora, svih slojeva društva. Da dođu na civilizovan miran protest i upute poruku da smo nezadovoljni stanjem u društvu i da očekujemo promjene. Zaslužujemo bolju vladu.

Milena PEROVIĆ- KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo