Povežite se sa nama

Izdvojeno

RASULO U TURISTIČKOJ PRESTONICI: Budva  izvan zakona, Vlada ne reaguje

Objavljeno prije

na

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za vođenje organa lokalne uprave. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji im je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba

 

 

Dvije godine nakon  što je na lokalnim izborima u oktobru 2022. godine, Demokratski front na čelu sa Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu glasova građana Budve, najrazvijenija turistička opština našla se u rasulu i anarhiji, u kojoj se ne zna ko vrši vlast i ko je za šta odgovoran.

Raspad poslije izbornog trijumfa počeo je hapšenjem Božovića u martu 2023, koga Specijalno državno tužilaštvo tereti za organizovani kriminal i šverc narkotika. Viši sud u Podgorici potvrdio je krajem novembra ove godine optužnicu protiv Božovića, koji se nalazi u pritvorskoj jedinici u Spužu.

I pored optužbe za kriminalno udruživanje i šverc tona kokaina, on i dalje, iz Spuža, sa funkcije predsjednika opštine rukovodi Budvom.

Nastavio je da upravlja političkim procesima, imenovanjima, milionskim poslovima, smjenjivanjem i postavljanjem opštinskih funkcionera preko Nikole Jovanovića, lidera  grupe građana Budva naš grad, kojeg je nedavno ukazom iz pritvora postavio za potpredsjednika opštine.

Po odobrenju suda, Božoviću  se u zatvor duže od godinu i po nose povjerljiva opštinska dokumenta na potpis. O izboru najboljih ponuđača putem ugovora o javnim nabavkama i trošenju desetina miliona eura odlučuje čovjek pod optužbom za najteži kriminal. Iz zatvora postavlja i smjenjue kadrove.  Na taj način  on i saradnici doveli su Budvu u stanje haosa i neodgovornosti na svim nivoima odlučivanja.

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za rad određenog opštinskog organa. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba.

Sekretarijatom za urbanizam i održivi razvoj Budve mjesecima ne rukovodi niko. Starješine u punom mandatu nemaju ni sekretarijati za zaštitu imovine,  za investicije, za privredu, za lokalnu samoupravu kao ni sekretarijat za društvene djelatnosti. U sekretarijatu za finansije nema čak ni starješine u isteklom v.d. statusu. I rukovodiocu Službe za naplatu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta isteklo je v.d. stanje. Kada se uzme u obzir da niko ne vodi službu budvanskog urbanizma, te da je istekao mandat rukovodiocu službe za naplatu komunalnih taksi, može se naslutiti kakve sve mogućnosti  za korupciju ostavljaju ovako nezaštićene institucije.

Prošla su tri izborna ciklusa u protekle dvije godine, ali opština nije dobila stabilnu izvršnu vlast.  Odluke se donose ad-hok, prema potrebi, na jednom mjestu, u zatvorskoj ćeliji u Spužu. Ne postoje planovi i programi opštinskih službi, nema ko ni da ih donosi. Dvije godine se ne podnosi niti usvaja izvještaj o njihovom radu niti ih bilo ko kontroliše.

Tokom kratkotrajnog predsjedničkog mandata na slobodi, Božović nije raspisao nijedan oglas za popunu rukovodećih mjesta u izvršnim organima, sa mandatom od četiri godine. Nije zaposlio nijednog novog rukovodioca putem javnog konkursa iako su ta mjesta bila upražnjena. Niti je kasnije, iz zatvora, dao saglasnost da se konkursi sprovedu. Imenovao je samo  Glavnog gradskog arhitektu, Jelenu Lazić i glavnog administratora, Nevenku Božović Jovović.

Božović nije stigao da učvrsti vlast i postavi ljude od povjerenja na ključne pozicije. Nije bilo saglasnosti među partijama članicama DF-a za pojedina imenovanja, pa su tako u svim službama zadržani v.d. rukovodioci kojima je mandat u međuvremenu istekao.

Dok je budvanska opština ostala bez rukovodećeg kadra, njena administarcija je postala najglomaznija do sada. Broji i do 2.000 zaposlenih u opštini i opštinskim preduzećima i javnim ustanovama.

Zanimljivo, nema nekih pretjeranih reakcija partija koje su učestvovale na proteklim novembarskim izborima na način funkcionisanja organa uprave u opštini. Ogranak DF-a koji vodi Mladen Mikielj uglavnom se ne oglašava. Bez burnijeg regovanja protekla je  i nezakonita smjena potpredsjednice Jasne Dokić i postavljenje Nikole Jovanovića.

Ne glaska se ni,  treća po snazi, Demokratska partija socijalista. Oni strpljivo čekaju rasplet događaja pred sazivanje sjednice parlamenta u nadi da će na neki način biti dio buduće vlasti. Nema naznaka da će se dvije najjače političke grupacije, djelovi jedinstvenog DF-a dogovoriti i formirati vlast. Sve druge matematike, bez učešća DPS-a, ne vode do raspleta budvanske političke krize.

Nije nezakonito djelovanje zahvatilo samo budvansku administraciju. Nedavno je Službeni list Crne Gore prihvatio zahtjev da objavi odluke Mila Božovića o smjeni potpredsjednice Dokić i imenovanju Jovanovića na tu funkciju, uprkos jasnoj odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi koja propisuje da smjene i imenovanja potpredsjednika opštine moraju imati saglasnost lokalne skupštine.

Stav o sprovedenoj smjeni u vrhu vlasti u Budvi dalo je i Ministarstvo javne uprave, odnosno ministar Maraš Dukaj. Božović je nezakonito smijenio Jasnu Dokić i nezakonito imenovao Nikolu Jovanovića na funkciju potpredsjednika opštine Budva, navodi se u rješenju koje je tim povodom izdalo MJU.

“Ministarstvo javne uprave daje preporuku predsjedniku opštine Budva da, kod činjenice da Rješenja o razrješenju potpredsjednice od 02.12.2024. godine i rješenja o davanju saglasnosi na rješenje o imenovanju potpredsjednika opštine Budva od 02.12.2024. godine nijesu donijeta u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, ista stavi van pravnog prometa”.

Da li će i nadležni u Službenom listu ispoštovati mišljenje Ministarstva javne uprave i staviti „van pravnog prometa“ odluke o smjeni i imenovanju budvanskih funkcionera, čiju zakonitost prethodno nisu provjeravali, nije poznato.

Takođe nije poznato zašto Vlada u okviru svojih nadležnosti ne reaguje na dešavanja u Budvi kojima se  krši Zakon o lokalnoj samoupravi. Postavlja se i pitanje, kome odgovara da se vodeća turistička opština iz sezone u sezonu vodi iz zatvora.

Zakonom je definisana uloga Vlade u slučaju da predsjednik  opštine nije u mogućnosti da u punom kapacitetu obavlja  svoje obaveze.

„Vlada može razriješiti predsjednika opštine ako predsjednik opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši poslove iz svoje nadležnosti. Smatra se da predsjednik opštine ne vrši poslove iz svoje nadležnosti ako ne obezbijedi izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata i sprovođenje strateškog plana razvoja opštine i drugih razvojnih planova i programa, kao i strateških dokumenata od državnog značaja, čime se onemogućava ostvarivanje prava i obaveza građana“, navodi su u članu 63 Zakona o lokalnoj samoupravi.

Izbori za lokalni parlament održani su 17. novembra, konačni rezultati objavljeni su u Službenom listu 13. decembra, od kada teče rok od 15 dana za sazivanje sjednice skupštine, verifikaciju odborničkih mandata i izbor predsjednika skupštine opštine. Sazivanje skupštine u nadležnosti je Vlade, te se očekuje da će nadležno Ministarstvo javne uprave ispoštovati zakonske rokove.

Ukoliko se budvanski parlament ne konstituiše u zakonom propisanom roku od 60 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora, Predsjednik Crne Gore u obavezi je da raspiše nove lokalne izbore.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo