U Crnoj Gori je od 2017. registrovano 17 femicida, a Krivični zakon i dalje neprecizno tretira ovo krivično djelo
Crna Gora dočekuje još jedan Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama sa uznemirujućom statistikom. Žene se sve manje osjećaju bezbjednim, dok zaštitu ne pronalaze ni u institucijama sistema, na šta je posebno ukazala Evropska komisija u posljednjem izvještaju.
Mediji sve češće šokiraju viješću o femicidu – ubistvu žene. U užem smislu pod femicidom se podrazumijevaju ubistva kod kojih je glavni motiv mržnja prema ženama ili nastojanje da se terorom dovedu ili zadrže u podređenom položaju u odnosu na muškarce u patrijarhalnim društvima. U Crnoj Gori ih je bilo 17 od 2017. godine, a najmlađa žrtva imala je smao 18 godina. Od posljednjih šest slučajeva, u četiri je bilo prethodno prijavljeno porodično nasilje.
„Ovo je poruka da nijedna od nas nije bezbjedna. Ni u kući, ni na ulici. Za nepunih četiri mjeseca imamo dva femicida u maloj crnogorskoj državi. Da se bavimo posljedicima nema smisla jer je šteta već učinjena, a uzrocima treba da se bave institucije na čelu sa premijerom. Ne samo žrtvama nego i počiniocima, jer u velikom broju slučajeva riječ je povratnicima“, kazala je Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija.
Ove godine u Crnoj Gori registrovana su četiri slučaja femicida od kojih se poslednji dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo kada je ubijena Gorica Medojević. Podgorička policija uhapsila je, dan nakon ubistva, Srđana Vukčevića zbog sumnje da je sa Nebojšom Vujkovićem, za kojim se još traga, ubio Goricu Medojević.
Prethodni femicid dogodio se u avgustu, kada je Biljanu Pavićević nožem ubio bivši suprug Miljan Bošković. Nepunih mjesec dana nakon što je uhapšen, Bošković je izvršio samoubistvo u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu. Dvadesetak dana prije nego je ubijena, Pavićević je protiv bivšeg supruga podnijela prijavu zbog prijetnji koje joj je uputio, nakon čega je Bošković priveden. Tužilac se, nakon saslušanja Boškovića, izjasnio da “u radnjama Boškovića nema elemenata krivičnog djela”. Nakon toga policija je protiv njega podnijela prekršajnu prijavu, a sudija mu izrekao zabranu prilaska na udaljenosti manjoj od pedeset metara. Prekršio je zabranu kada je bivšoj supruzi oduzeo život.
U crnogorskom krivičnom zakonu trenutno ne postoji femicid kao krivično djelo, iako se može povući paralela sa krivičnim djelima „teško ubistvo“ i „nasilje u porodici sa smrtnom posljedicom“. Advokatica Nina Radulović pojašnjava da kod teškog ubistva imamo smrt člana porodice ili porodične zajednice koja je nastupila nakon zlostavljanja, dok kod porodičnog nasilja postoji nastupanje smrtne posljedice nakon zlostavljanja. Iako su definicije slične, ona kaže da je najveća razlika u propisanoj kazni – kod teškog ubistva najniža propisana kazna je od 10 godina do maksimalne zatvorske kazne, a za nasilje u porodici od pet do 15 godina. Zbog toga branioci počinioca ovih krivičnih djela često teže da se djelo kvalifikuje kao porodično nasilje pravdajući to da je izostao umišljaj.
„Mi kao društvo nismo svjesni neprimjerenog ponašanja prema ženama upravo zato što izbjegavamo da napravimo ovu jasnu razliku između krivičnih djela i zato što smo jako zatajili kada je prevencija u pitanju“, smatra Radulovićeva.
Ministar pravde Bojan Božović kaže da je svjestan zabune, ali smatra da ima prostora da se femicid propiše kao posebno krivično djelo. On kaže da je statistika porazna za našu zemlju.
“Ključna stvar je da u narednom periodu imamo ZKP koji će prepoznati žrtvu, status žrtve koji će zadovoljiti minimum procesnih potreba i da žrtve budu zaštićene od početka do kraja postupka i nakon toga”, rekao je Božović.
Evropska komisija u posljednjem izvještaju konstatuje da je Crna Gora prošle godine donijela Nacionalni plan za sprovođenje Istanbulske konvencije za period 2023. do 2027. godine, da su usvojene i izmjene Krivičnog zakonika i seksualno uznemiravanje i „nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici” definisani kao nova krivična djela, ali i da nisu donijete izmjene, pored ostalog, u odnosu na femicid. U poglavlju o nasilju u porodici, EK navodi da još nisu uspostavljeni i centri za krizne slučajeve u vezi sa silovanjem i/ili upućivanje žrtava seksualnog nasilja, da nedostaju i odgovarajuća sredstva za pružanje psihosocijalne podrške djeci koja su pogođena nasiljem.
„Zaštitne mjere moraju biti dostupne za hitnu zaštitu svih žrtava porodičnog nasilja, kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći za sve žrtve”, navode iz EK. Dodaje se i da moraju da postoje aktivne mjere da se žrtve nasilja informišu o tim pravima.
U pogledu kaznene politike, u izvještaju stoji da su u 2023. među izrečenim prekršajnim kaznama najčešće bile novčane (29%), a da je 20 odsto prijava završeno oslobađanjem od optužbi.
„Kazne zatvora izrečene su u samo oko 10 odsto svih slučajeva, zabrane prilaska u 18 odsto, a iseljenja počinilaca iz stana u samo osam odsto završenih postupaka. Dostupne hitne mjere za zaštitu žrtava tokom trajanja postupka rijetko se koristi. Čak 80 odsto prekršajnih postupaka traje do šest mjeseci”, navodi se u dokumentu.
Prema izvještaju policije u avgustu je zabilježeno 86 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici i 116 prekršajnih prijava, a registrovana su i četiri slučaja silovanja. U prva četiri mjeseca ove godine policija je evidentirala 207 krivičnih djela porodičnog nasilja, dok su tokom čitave prošle godine prijavljena 422.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da tužioci moraju da budu specijalizovani za rad i da moraju proći provjeru integriteta. Govoreći o uputstvu tužiocima u postupanju u slučajevima rodnog i nasilja u porodici, Marković je rekao da ga je izdao jer smatra da mora da postoji sistemski odgovor. “ Državno tužilaštvo je obavezno da uvijek procesuira bilo kakav vid nasilja, bilo unutar same institucije ili u društvu”, dodao je.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević smatra da ćemo morati mnogo više da se bavimo prevencijom i obrazovanjem. Istakla je da je u posljednje dvije godine počinjeno šest femicida, dok je u njih četiri prethodno bilo prijavljeno nasilje.
„U slučaju koji se desio u avgustu imali smo izrečene i zaštitne mjere koje nijesu dovoljno praćene. To su problemi koji moraju hitno da se rješavaju. I te se situacije rješavaju uglavnom što će institucije u startu pravilno da procijene bezbjednost žrtve i izreknu sve one mjere koje zakon omogućava“, kazala je Raičević.
I programska menadžerka u Sigurnoj ženskoj kući Jovana Hajduković smatra da je ključno sprovesti sveobuhvatne i efikasne mjere za prevenciju femicida. Kaže da država treba da unaprijedi zakonski okvir, osigura strože kazne za počinioce, primjenjuje zaštitne mjere za žrtve nasilja, kao i edukuje sve profesionalce u sistemu zaštite. „Cijelo društvo mora aktivno raditi na promjeni kulturnih normi koje opravdavaju nasilje, te promovisati rodnu ravnopravnost kroz obrazovanje i medije“, kaže Hajduković.
Od 25. novembra stupila je globalna kampanja 16 dana borbe protiv nasilja nad ženama. Ali institucije ovim problemom moraju da se bave tokom cijele godine, ne samo u novembru i decembru.
Ivan ČAĐENOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice