Povežite se sa nama

OKO NAS

RASPODJELA DONACIJE TURSKE RAZVOJNE ORGANIZACIJE NA SJEVERU: Više žuči nego meda

Objavljeno prije

na

Članovi udruženja pčelara sa sjevera države, iako su očekivali, nijesu se mnogo ovajdili od donacije Turske razvojne agencije TIKA. Tvrde da je raspodjelom 265 pčelinjih društva (košnica i roj) i 88 paketa pčelarskog pribora, uglavnom, zaobiđena većina onih sa spiskova koje su iz udruženja poslali Savezu pčelarskih organizacija (SPO). Na spiskovima iz svake iz devet sjevenih opština bili su ljudi koji se godinama ozbiljno bave pčelarstvom. I pored toga, tvrde, TIKA je košnice i rojeve podijelila onima koji se nikada do sada nijesu bavili pčelarstvom.

,,Iz SPO su nas obavijestili o donaciji i tražili da im dostavimo spiskove sa po 15 članova, koji bi bili mogući kandidati za donaciju. Tako smo i učinili. Međutim, iz SPO su nedavno obavijestili da je Kolašinu, u sklopu donacije pripala kvota od tri pčelara. Ništa ne bi bilo čudno da su košnice opredijeljene članovima udruženja sa spiska koji je dostavljen savezu. Međutim, košnice će biti dodijeljene ljudima koji ne samo da nijesu članovi udruženja već je pitanje da li se uopšte bave pčelarstvom”, kažu u kolašinskom udruženju.

Neki članovi tog udruženja tvrde da i pored toga što je bilo predviđeno konsultovanje lokalne uprave pri podjeli pčelinjih društava da se to u Kolašinu nije dogodilo. Za njih je misterija na koji način je TIKA podijelila košnice i ko je te kandidate predložio.

Prema nezvaničnim informacijama, iz tri rožajska udruženja, poslali su spiskove s ukupno 45 kandidata a samo trojica su dobila donaciju. U Mojkovcu su samo tri pčelara dobila po dvije košnice. Milan Madžgalj iz tamošnjeg udruženja kaže da je, iako nezadovoljan brojem podijeljenih košnica, ipak dobro što su donaciju dobili ljudi koji se tim poslom ozbiljno bave.

Sličan je stav i Velizara Cimbaljevića iz beranskog Uljanika. Ipak, on zamjera što je izostala komunikacija između donatora i udruženja.

,,Vrlo je nazahvalno s pozicije rukovodstva udruženja objašnjavati članovima kako je dijeljena donacija. Moj stav je da je dobro što je bilo ko u Beranama dobio nešto korisno. Međutim, pri raspodjeli ove, kao i drugih donacija, treba intenzivnije kontaktirati ljude u udruženjima, jer mi znamo pravo stanje stvari. Mi znamo kome zaista treba dodijeliti donaciju i ko će je iskoristiti na pravi način. Mislim da bi raspodjela slične podrške bila djelotvornija, ukoliko bi bilo predviđeno i učešće korisnika sa bar 20 procenata. U tom slučaju ljudi, koji su dali svoj novac, odgovorno bi se odnosili i prema onom što su badava dobili”, kaže Cimbaljević.

Nezadovljstvo pčelara prvobitno je bilo usmjereno prema Savezu, što zbog stava da je SPO imao značajnu ulogu u raspodjeli donacije, što zbog nesporazuma. Naime, u nekoliko udruženja shvatili su da će svih 15 predloženih kandidata dobiti dio podrške Turske razvojne agenicije. Nazvanično, zbog toga su neka udruženja ozbiljno razmatrala mogućnost preispitivanja svog statusa i daljeg ostanka u Savezu. S druge strane, tehnički sekretar SPO Vladimir Radulović kaže da za to nema razloga.

,,Turska razvojna agencija TIKA realizuje projekat nabavke pčelinjih društava i pčelarskog pribora za dio stanovnika sa sjevera Crne Gore. TIKA je na osnovu svog programa opredijelila oko 30. 000 eura za nabavku 265 pčelinjih društava kao i za 88 paketa pčelarskog pribora. U tom projektu ponudli smo donatorima logističku podršku. Jedan od elemenata podrške bio je i dogovor da im obezbijedimo spiskove potencijalnih korisnika i to iz svakog udruženja. Predsjednici pčelarskih organizacija vrlo su brzo dostavili spiskove, koje sam lično predao predstavnicima TIKE. Spiskovi su sadržavali 15 kandidata iz svakog udruženja”, kaže on za Monitor.

Sekretar SPO tvrdi da je predstavnicima TIKE sugerisao da obuhvate što veći broj predloženih kandidata s obrazloženjem da predsjednici lokalnih pčelarskih udruženja najbolje poznaju situaciju u svom okruženju.

,,Odluku o imenovanju korisnika kasnije je donijela TIKA u saradnji s lokalnim upravama i Ministarstvom poljoprivrede. Tačno je da su predloženi kandidati u velikoj mjeri zaobiđeni. Međutim, nikome ništa nije bilo obećano. To su bili spiskovi kandidata. Smatram da je legitimno pravo donatora da, prema svojoj politici, opredjeljuje podršku kome hoće. Možda i pčelari imaju pravo da se ljute, ali sasvim sigurno SPO je uradio koliko je mogao i naših propusta u ovome apsolutno nema”, kaže Radulović.

Merdan Krlić iz Turske razvojne agencije smatra da nema prostora za novinarsko interesovaje, kada je riječ o pravednosti podjele donacije organizacije koju predstavlja. On nije precizirao prema kojim kriterijumima je podrška TIKE dijeljena u nekim opštinama, ali smatra da pčelari nemaju pravo da se ljute. Pored spiskova koje su dobili iz SPO, kaže on, nastojali su da dobiju informacije i iz lokalnih uprava i Ministarstva poljoprivrede. Krlić nije prokomentarisao činjenicu da kolašinska lokalna uprava nije konsultovana, ali, kaže, da nije čudno što su košnice, rojeve i opremu dobili ljudi koji se prije nijesu bavili pčelarstvom.

,,Pa i željeli smo da neki novi ljudi počnu da se bave pčelarstom. Mislim da je stvar donatora kako će i kome podijeliti donaciju, prema kriterijumima koje ima. Ne razumijem ljutnju pčelara”, rekao je on.

U Ministarstvu poljoprivrede Monitoru je nazvanično rečeno da oni nijesu uticali na način podjele turske donacije. Kažu da Ministarstvo ima svoje programe podrške pčelarima, pa nije bilo potrebe za previše miješanja u način na koji će Turska razvojna agencija raspodijeliti donaciju. U nekoliko lokalnih uprava sa sjevera nijesu željeli zvanično da odgovore na koji način su sarađivali sa predstavnicima donatora.

,,Donator, istina je, ima pravo, ako želi, svih 265 košnica i rojeva da da jednom pčelaru. Međutim, problem je u tome što je to zvanično ‘podrška pčelarima sa sjevera države’, a u stvari ta podrška, u velikoj mjeri, a u nekim opštinama uopšte, nije stigla do pčelara. Bar ne do onih koji se godinama time uspješno bave. Mogu da daju kome žele, ali onda neka donaciju nazivaju drugačije ili neka se ne računa da smo ovog puta podržani, jer je podjela bila netransparentna i po nejasnim i čudnim kriterijuma podijeljena”, stav je članova nekoliko udruženja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo