Povežite se sa nama

Izdvojeno

RASPISANA POTJERNICA ZA LJUBOM MILOVIĆEM I RADOJEM ZVICEROM: Prljavi policajci i čist kokain

Objavljeno prije

na

Uprava policije saopštila je ranije da na osnovu podataka iz evidencije o prelascima državne granice nije registrovan izlazak iz zemlje Milovića, a više izvora tvrdi da istražni organi sumnjaju kako je ilegalno napustio zemlju. Potjernica je raspisana i za Radojem Zvicerom, koji važi za jednog od šefova takozvanog „kavačkog klana”, i članovima te kriminalne grupe – Radojem Živkovićem, Nikolom Spasojevićem, Milanom Vujotićem i Duškom Roganovićem

 

Nakon hapšenja i zatvaranja službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića, sina dugogodišnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazaovića, podgorički Viši sud raspisao je potjernicu  za njegovim kolegom Ljubom Milovićem. Prepiska sa SKY aplikacije, koju je crnogorskim organima dostavio Europol, a prije dva i po mjeseca objavio istraživački portal Libertas, pokazuje umiješanost policajaca u krijumčarenje kokaina i cigareta.

Potjernica je raspisana i za Radojem Zvicerom, koji vazi za jednog od šefova takozvanog „kavačkog klana”, i članovima te kriminalne grupe – Radojem Živkovićem, Nikolom Spasojevićem, Milanom Vujotićem i Duškom Roganovićem. Milović i Lazović su radili za Zvicera i njegova kriminalnu grupu, navodi se u spisima Specijalnog državnog tužilaštva, kojim rukovodi Vladimir Novović. Sa njim su bili u redovnoj komunikaciji posredstvom SKY aplikacije, koju su zajedničkim snagama krajem prošle godine razbili Europol i Eurojust.

Tužilaštvo Milovića i Lazovića tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Na saslušanju Lazović je negirao krivicu. Sudija Višeg suda Boris Savić odredio pritvor do 30 dana. Tužilaštvo sumnja da je sa službenikom Uprave policije Ljubom Milovićem bio ključna karika mafijaškog ogranka u službama bezbjednosti.

U komunikaciji, koju je ranije objavio Libertas Press, Lazović se pod imenom Junior i Komandos dopisivao sa Bornom (Zvicerom), ali i Milovićem, koji je koristio nekoliko nikova, među kojima su Zli poručnik i Oficir. On je navodno imao nekoliko kriptovanih telefona sa kojih je razmijenio skoro 100.000 poruka. Uprava policije saopštila je ranije da na osnovu podataka iz evidencije o prelascima državne granice nije registrovan izlazak iz zemlje Milovića, ali više izvora tvrdi da istražni organi sumnjaju kako je ilegalno napustio zemlju.

Lazović i Milović su između druge polovine novembra 2020. i kraja februara 2021. godine, preko SKY aplikacije, ugovarali krijumčarenje velikih količina cigareta marke mančester (plavi i crni), fm slims, merlin i trokadero. Njih dvojica su, prema istoj dokumentaciji, ugovarali preprodaju cigareta na teritoriji Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Repulike Hrvatske. Dogovarali su način podjele ostvarene zarade.

Osumnjičeni su i da su za potrebe kriminalne grupe nabavljali oružje. Za ove tvrdnje osim komunikacije, kao dokaz su pribavljene fotografije. Na jednoj, koju je Milović navodno poslao Zviceru, članovi kriminalne grupe poziraju sa oružjem.

Milović i Lazović su početkom prošle godine dočekali u Crnoj Gori vođe beogradskog ogranka Zvicerove kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Tada je nastala fotografija u jednom restoranu na Grahovu, na kojoj se nalaze Belivuk, Miljković, Zvicer, Lazović, Milović i policijski službenik Nebojša Bugarin, kojeg tužilaštvo i dalje ne potražuje. Prethodno je protivzakonito „skinuta” zabrana ulaska beogradskim kriminalcima, koji u Srbiji čekaju suđenje zbog ubistva više lica i prodaje droge. Specijalno državno tužilaštvo tada je uhapsilo više osoba zbog sumnje da su planirali ubistvo Belivuka i Miljkovića, i njihovih domaćina Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, takođe vođe „kavačkog klana”. Zvicer je nakon toga napustio Crnu Goru i njegova lokacija je nepoznata. Time je izbjegao hapšenje, jer je nedugo nakon toga uhapšen Kašćelan i više osoba povezaih sa „kavačkim“ klanom zbog planiranja i izvršenja više krivičnih djela, koja su otkrivena „razbijanjem“ SKY aplikacije.

On se sumnjiči da je u Beogradu naredio ubistvo Milana Ljepoje, za kog je vjerovao da je učestvovao u pokušaju njegovog ubistva u Kijevu. Tada je vođa „kavčana“ izbjegao smrt jer je njegova supruga Tamara posegla za pištoljem i pucala na napadače. Kasnije su u glavnom gradu Ukrajine uhapšeni Barani Stefan Đukić i Emil Tuzović, umiješeni u više zločina i na teritoriji Crne Gore.

U tužilačkim spisima navodi se i da je Zvicer naredio da se 21. oktobra 2021. godine ispred zgrade kotorske policije likvidira Jovan Vukotić, koji prema operativnim podacima policije važi za vođu škaljarskog klana. Ubistvo je spriječeno hapšenjem Petra Mujovića. Zvicera tužilaštvo tereti i kao naredbodavca otmice i ubistva pripadnika suprotnog klana Mileta Radulovića, zvanog Kapetan, kao i Damira Hodžića i Adisa Spahića. Zvicer je sumnjao da je Radulović učestvovao u organizaciji njegovog ubistva u Kijevu.

Za otmicu Radulovića optuženi su i Zvicer, Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Duško Roganović i Vladimir Vučković. Živković je navodno ranije stupio u kontakt s Radulovićem, potom ga pozvao da dođe u njegovu kuću koja se nalazi u Spužu u Stanjevića Rupi, jer se radi o bezbjednom i sigurnom mjestu. Kasnije su Radulovića premjestili u Kotor, a stan je obezbijedio Duško Roganović, inače sin Nika Roganovića koji je ubijen u sačekuši. Roganović je i dalje u bjekstvu. Pored oca, Duško Roganović u kriminalnim obračunima izgubio je brata Šćepana i brata od strica Vladimira. On je preživio pokšaj ubistva, a u podmetnutoj eksploziji 25. aprila 2017. godine u Herceg Novom ostao je bez obje noge.

Zvicer je osumnjičen i da je zajedno sa Darkom Šarićem i Nikolom Spasojevićem, koji je u bjekstvu, naručilac ubistava pripadnika škaljarskog klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini, kao i Alana Kožara i Damira Hadžića na Krfu. Ubistva su, prema saznanjima srbijanskih medija, plaćene dva miliona eura, od kojih je milion platio Zvicer, 750.000 Šarić, i 250.000 Spasojević. Spasojević je dio krimalne grupe koju je formirao Pljevljak Darko Šarić, koji je nedavno ponovo uhapšen u Beogradu.

Bjegunac Radoje Zvicer je u spisima Specijalnog državnog tužilaštva označen kao šef kriminalne grupe zadužena za međunarodni šverc narkotika, oružja i cigareta. Kao pripadnici označeni su Lazović i Milović, ali i Kašćelan i Radovan Mujović, koji se nalaze u istražnom zatvoru. Kao pripadnik klana označen je i nedavno uhapšeni Radovan Pantović za kog se vjeruje da je jedan od ključnih „kavčana“. Za članove grupe označeni su i Živković, Spasojević, Vujotić i Roganović, koji su u bjekstvu.

 

Spasavanje „juniora“

Pojedinci iz bezbjednosnog sektora pokušavaju da spasu Petra Lazovića, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvor iz Uprave policije. I dio medija bliskih režimu koji je postavio Lazoviće u bezbjednosni sektor pokušava da brani „juniora“ od „medijskih manipulacija“

Navodi se da postoje informacije da su neki službenici Uprave policije, koji su blisko sarađivali s uhapšenim Lazovićem i njegovim ocem, spremni da pred specijalnim tužiocima svjedoče da se njihov bivši kolega po zadatku dopisivao sa Zvicerom i dogovarao šverc velikih količina kokaina iz Latinske Amerike u Evropu i Australiju. Takva odbrana Lazovića počela je odmah nakon što je portal Libertas press objavio transkripte razgovora, iz kojih se vidi i da se on, dok sarađuje s kavčanima, pod nikom „Junior” sprda sa svojim kolegama. Nakon što je portal Libertas press početkom maja objavio transkripte, Milivoje Katnić je saopštio da se „nikada ne hapse vlastiti agenti”.

Petar Lazović nije bio u jedinici za prikrivene isljednike. Uprava policije zbog pravnih regulativa godinama – od 2018. do početka 2022. nije mogla u radu da koristi resurse organizacione jedinice za prikrivene isljednike i saradnike, kao ni mogućnosti za simuliranu kupovinu predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita, pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova…

On je par mjeseci prije svog hapšenja svim organima nadležnim za bezbjednost poslao pismo u kom optužuje istraživačku novinarku Oliveru Lakić da mu „crta metu” kako bi ga izbacili iz službe ili „obrisali sa lica zemlje”. Mediji, bliski bivšem režimu, ovih dana koriste to pismo kako bi napadali glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i istraživačke novinare.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo