Nakon poraza sa izvještajem o radu Opštine, predsjednik Marko Bato Carević je Sporazumom o jedinstvu partija DF-a disciplinovao koalicione partnere koji su se obavezali na jedinstveno djelovanje i glasanje u SO Budva. Iz koalicije Za budućnost Budve izbacio je Pravu CG i SNP
Glavnu turističku sezonu u metropoli crngorskog turizma ponovo obilježavaju politički potresi, raspad izbornih koalicija, neslaganje i revanšizam među strankama koje su osvojile većinu na izborima 30. avgusta prošle godine. Kao da visoke julske temperature nepovoljno utiču i na poltičku temperaturu.
Lider Demokratskog fronta u Budvi i predsjednik Opštine Marko Bato Carević odlučio je da sa pobjedničke liste koalicije „Za budućnost Budve“, koju je predvodio na izborima prošloga ljeta, izbaci dvije političke stranke – Pravu Crnu Goru i Socijalističku narodnu partiju.
Pored ove neočekivane odluke da se „zahvali“ dojučerašnjim partnerima, Carević je odlučio i da njihovim kadrovima oduzme funkcije koje su u međuvremenu zauzeli u lokalnoj upravi Budve, u upravnim odborima opštinskih preduzeća i ustanova.
Carevićeva lista osvojila je najviše glasova Budvana, 42 odsto i dobila 14 odborničkih mandata, od 33 koliko broji budvanski parlament. Demokrate su osvojile 6 mandata.
Najnovijom odlukom Carevića, koja se ocjenjuje revanšističkom, dva odbornika SNP-a i jedan iz Prave CG, preseliće se u opozicione klupe u kojima već sjede odbornici sa liste DPS-a, SD, LP i Crnogorska, te SDP i GP URA.
S tim u vezi, opštinski odbori tri partije članice DF-a na lokalnom nivou, NSD, DNP i PzP zaključile su u srijedu Sporazum o zajedničkom djelovanju u vršenju lokalne vlasti do kraja mandata. Sa preostalih 11 odbornika ponudiće Demokratama, sa kojima imaju potrebnu većinu od 17 odborničkih mandata, novi koalicioni dogovor za definitivnu raspodjelu vlasti, koja inače funkcioniše na ranijim dogovorima.
Nakon poraza sa izvještajem o radu Opštine, Carević je sporazumom učvrstio svoju poziciju i disciplinovao koalicione partnere. Oni su se obavezali na jedinstveno djelovanje i glasanje u SO Budva, da će davati punu podršku izabranom predsjedniku Opštine kao i drugim izabranim javnim funkcionerima, te na taj način predupredio eventualna nova iznenađenja.
„Ovim je stavljen pečat na poštovanje izborne volje građana i garantuje se uspostavljanje i organizovanje vlasti u skladu sa voljom građana. Članice koalicije Demokratskog fronta konstatuju da u potpunosti podržavaju izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprave, što je nesumnjivo utvrđeno voljom građana koji su svoje mišljenje o radu predsjednika Opštine iskazali kroz glasanje, dajući podršku od preko 42 odsto na izborima…“, navodi se u saopštenju DF-a.
Odluka Carevića da raskrsti sa SNP i Pravom CG uslijedila je nakon što njegov izvještaj o radu budvanske administracije za prošlu, 2020. godinu, nije dobio podršku u parlamentu. Bio je to šok za političku scenu u Budvi, jer se prvi put dogodilo da ključni izvještaj jednog predsjednika Opštine ne dobije zeleno svjetlo. Za izvještaj nisu podigli ruke odbornici SNP-a, Prave CG i jedan od dva odbornika PzP, svi sa izborne liste DF-a.
Valja se prisjetiti situacije koja je izazvala politički zemljotres u Budvi. Odbornik Stevan Džaković je mandat dobio na listi DF-a koju je predvodio Bato Carević, a kasnije je njime trgovao, i DPS je nasilno, uz pomoć policijskih snaga, pravnih prevara i vratolomija, promijenio izbornu volju građana Budve i preoteo vlast dva mjeseca uoči izbora. Ishod je poznat. DPS je na tim izborima uprkos političkoj koprupciji, prebijanju i hapšenju gradskih funkcionera i građana, osvojila najmanje glasova u svojoj istoriji.
Carevićev izvještaj dobio je podršku ukupno 11 odbornika, 9 iz Nove demokratije, jednog iz redova DNP i jednog iz Pokreta za promjene. Glasanje je obilježilo i neobično ponašanje odbornice PzP-a, koja je tri puta bila uzdržana prilikom glasanja, da bi kasnije, nakon pritisaka iz centrale ove stranke, povukla svoj stav, javno se izvinila Careviću i zatražila ponovno glasanje. To je predsjednik SO Budva Krsto Radović odbio.
Zanimljivo je da ni Zakon o lokalnoj samoupravi ni Statut Opštine Budva ne predviđaju nikakve konsekvence za predsjednika, ukoliko njegov izvještaj o radu odbornici ne prihvate. To može biti samo valjan razlog za opoziv predsjednika opštine. Predlog za razrješenje može podinjeti najmanje jedna trećina odbornika, koja u slučaju Budve ne bi imala dovoljan broj glasova za smjenu, ukoliko ne želi da izabranog predsjednika smjenjuje glasovima DPS-a.
Koalicija DF-a u Budvi imala je od ranije podjelu u svojim redovima. Poslušnost su otkazali odbornici SNP, PzP i Prave CG, koji su formirali zasebni, takozvani treći blok u budvanskoj skupštini i često se oglašavali stavovima koji su bili suprotstavljeni politici predsjednika Carevića. Glasanje o njegovom izvještaju samo je produbilo međusobno neslaganje i pokazalo da Carević nema više podršku većine u Budvi.
Međutim, Carević je odlučio da raskine samo sa partijama SNP i Prava CG, iako je i budvanski PzP bio u „trećem bloku“ koji je djelovao kao posebna politička grupacija. Ovih pet odbornika samostalno su nastupali u pregovorima oko podjele vlasti u Budvi i tražili za sebe četvrtinu izbornog kolača. Bili su nezadovoljni načinom rada Carevića zbog čega su, zajedno sa Demokratama, pribjegavali blokadi rada parlamenta, stavljajući do znanja da neće trpjeti Carevićevu samovolju. Ipak su se, na kraju, vratili Careviću.
Iz odbačenih stranaka pristigla su saopštenja na novo pregrupisavanje u Budvi.
„Prava Crna Gora nije, niti će ikada biti, bilo čija marioneta i nismo bilo čiji poslušnici. Politiku doživljavamo kao profesiju savjesti i morala, pa ćemo uvijek i na svakom mjestu svoj stav donositi po sopstvenoj savjesti i u korist građana, a ne na osnovu bilo čijeg diktata“, navodi se u saopštenju Prave CG
Oni su naveli kako razlog njihovog nezadovljstva nije lične prirode. Već reakcija na višemjesečnu, parališuću samovolju vrha budvanske vlasti, na šta neće ćutati.
„U pitanju je Budva, a ne bilo koji pojedinac. Ova samovolja dovela je do toga da ni nakon 30 mjeseci, u toku stare i nove vlasti, nije održana Skupština Turističke organizacije u Budvi, jedne od najvažnijih institucija turističke metropole u Crnoj Gori“, istakli su iz ove partije koju DF optužuje da su ne glasajući za Carevićev izvještaj, „abolirali DPS za sve što je radio prošle godine u ovom periodu“.
Demokrate se ne oglašavaju povodom raskola u DF-u. Kako se nezvanično saznaje, otvorena je mogućnost pravljenja još jedne nove postizborne koalicije. Ovoga puta između Demokrata, SNP i Prave CG, koja bi imala ukupno 9 odborničkih mjesta u budvanskom parlamentu. Ne vidi se poseban politički interes Demokrata u tom projektu, osim smanjenja broja raspoloživih funkcija za kadrove DF-a.
Revizija izborne liste budvanskog DF-a tumači se i kao pospremanje pred eventualne prijevremene izbore. Međutim, kako god da se poslože političke partije u Budvi, podjela vlasti između DF-a i Demokrata je neizbježna. Ono što ljuti građane Budve je to što ove dvije poltičke grupacije u kriznim situacijama i u izbornim kampanjama glume zajedništvo i ljubav, da bi nakon izbora međusobna netrpeljivost dobila još veću i drastičniju formu. Dok se ne pojavi neka nova i odgovornija opcija.
Branka PLAMENAC