Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RASKOLI U DEMOKRATSKOM FRONTU U BUDVI: Nove koalicije na vidiku

Objavljeno prije

na

Nakon poraza sa izvještajem o radu Opštine, predsjednik Marko Bato Carević  je Sporazumom o jedinstvu partija DF-a disciplinovao koalicione partnere koji su se obavezali na jedinstveno djelovanje i glasanje u SO Budva. Iz koalicije Za budućnost Budve izbacio je Pravu CG i SNP

 

Glavnu turističku sezonu u metropoli crngorskog turizma ponovo obilježavaju politički potresi, raspad izbornih koalicija, neslaganje i revanšizam među strankama koje su osvojile većinu na izborima 30. avgusta prošle godine. Kao da visoke julske temperature nepovoljno utiču i na poltičku temperaturu.

Lider Demokratskog fronta u Budvi i predsjednik Opštine Marko Bato Carević odlučio je da sa pobjedničke liste koalicije „Za budućnost Budve“,  koju je predvodio na izborima prošloga ljeta, izbaci dvije političke stranke – Pravu Crnu Goru i Socijalističku narodnu partiju.

Pored ove neočekivane odluke da se „zahvali“ dojučerašnjim partnerima, Carević je odlučio i da njihovim kadrovima oduzme funkcije koje su u međuvremenu zauzeli u lokalnoj upravi Budve, u upravnim odborima opštinskih preduzeća i ustanova.

Carevićeva lista osvojila je najviše glasova Budvana, 42 odsto i dobila 14 odborničkih mandata, od 33 koliko broji budvanski parlament. Demokrate su osvojile 6 mandata.

Najnovijom odlukom Carevića, koja se ocjenjuje revanšističkom, dva odbornika SNP-a i jedan iz Prave CG, preseliće se u opozicione klupe u kojima već sjede odbornici sa liste DPS-a, SD, LP i Crnogorska, te SDP i GP URA.

S tim u vezi, opštinski odbori tri partije članice DF-a na lokalnom nivou,  NSD, DNP i PzP zaključile su u srijedu Sporazum o zajedničkom djelovanju u vršenju lokalne vlasti do kraja mandata. Sa preostalih 11 odbornika ponudiće Demokratama, sa kojima imaju potrebnu većinu od 17 odborničkih mandata, novi koalicioni dogovor za definitivnu raspodjelu vlasti, koja inače funkcioniše na ranijim dogovorima.

Nakon poraza sa izvještajem o radu Opštine, Carević je sporazumom učvrstio svoju poziciju i disciplinovao koalicione partnere. Oni su se obavezali na jedinstveno djelovanje i glasanje u SO Budva, da će davati punu podršku izabranom predsjedniku Opštine  kao i drugim izabranim javnim funkcionerima, te na taj način predupredio eventualna nova iznenađenja.

„Ovim je stavljen pečat na poštovanje izborne volje građana i garantuje se uspostavljanje i organizovanje vlasti u skladu sa voljom građana. Članice koalicije Demokratskog fronta konstatuju da u potpunosti podržavaju izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprave, što je nesumnjivo utvrđeno voljom građana koji su svoje mišljenje o radu predsjednika Opštine iskazali kroz glasanje, dajući podršku od preko 42 odsto na izborima…“, navodi se u saopštenju DF-a.

Odluka Carevića da raskrsti sa SNP i Pravom CG uslijedila je nakon što njegov izvještaj o radu budvanske administracije za prošlu, 2020. godinu, nije dobio podršku u parlamentu. Bio je to šok za političku scenu u Budvi, jer se prvi put dogodilo da ključni izvještaj  jednog predsjednika Opštine ne dobije zeleno svjetlo.  Za izvještaj nisu podigli ruke odbornici SNP-a, Prave CG i jedan od dva odbornika PzP, svi sa izborne liste DF-a.

Valja se prisjetiti situacije koja je izazvala politički zemljotres u Budvi. Odbornik Stevan Džaković je mandat dobio na listi DF-a koju je predvodio Bato Carević, a kasnije je njime trgovao, i DPS je nasilno, uz pomoć policijskih snaga, pravnih prevara i vratolomija, promijenio izbornu volju građana Budve i preoteo vlast dva mjeseca uoči izbora. Ishod je poznat. DPS je na tim izborima uprkos političkoj koprupciji, prebijanju i hapšenju gradskih funkcionera i građana, osvojila  najmanje glasova u svojoj istoriji.

Carevićev izvještaj dobio je podršku ukupno 11 odbornika, 9 iz Nove demokratije, jednog iz redova DNP i jednog iz Pokreta za promjene. Glasanje je obilježilo i neobično ponašanje odbornice PzP-a, koja je tri puta bila uzdržana prilikom glasanja, da bi kasnije, nakon pritisaka iz centrale ove stranke, povukla svoj stav, javno se izvinila Careviću i zatražila ponovno glasanje.  To je predsjednik SO Budva Krsto Radović odbio.

Zanimljivo je da ni Zakon o lokalnoj samoupravi ni Statut Opštine Budva ne predviđaju nikakve konsekvence za predsjednika, ukoliko njegov izvještaj o radu odbornici ne prihvate. To može biti samo valjan razlog za opoziv predsjednika opštine. Predlog za razrješenje može podinjeti najmanje jedna trećina odbornika, koja u slučaju Budve ne bi imala dovoljan broj glasova za smjenu, ukoliko ne želi da izabranog predsjednika smjenjuje glasovima DPS-a.

Koalicija DF-a u Budvi imala je od ranije podjelu u svojim redovima. Poslušnost su otkazali odbornici SNP, PzP i Prave CG, koji su formirali zasebni, takozvani treći blok u budvanskoj skupštini i često se oglašavali stavovima koji su bili suprotstavljeni politici predsjednika Carevića. Glasanje o njegovom izvještaju samo je produbilo međusobno neslaganje i pokazalo da Carević nema više podršku većine u Budvi.

Međutim, Carević je odlučio da raskine samo sa partijama SNP i Prava CG, iako je i budvanski PzP bio u „trećem bloku“ koji je djelovao kao posebna politička grupacija. Ovih pet odbornika samostalno su nastupali u pregovorima oko podjele vlasti u Budvi i tražili za sebe četvrtinu izbornog kolača. Bili su nezadovoljni načinom rada Carevića zbog čega su, zajedno sa Demokratama, pribjegavali blokadi rada parlamenta, stavljajući do znanja da neće trpjeti Carevićevu samovolju. Ipak su se, na kraju, vratili Careviću.

Iz odbačenih stranaka pristigla su saopštenja na novo pregrupisavanje u Budvi.

„Prava Crna Gora nije, niti će ikada biti, bilo čija marioneta i nismo bilo čiji poslušnici. Politiku doživljavamo kao profesiju savjesti i morala, pa ćemo uvijek i na svakom mjestu svoj stav donositi po sopstvenoj savjesti i u korist građana, a ne na osnovu bilo čijeg diktata“, navodi se u saopštenju Prave CG

Oni su naveli kako razlog njihovog nezadovljstva nije lične prirode. Već reakcija na višemjesečnu, parališuću samovolju vrha budvanske vlasti, na šta neće ćutati.

„U pitanju je Budva, a ne bilo koji pojedinac. Ova samovolja dovela je do toga da ni nakon 30 mjeseci, u toku stare i nove vlasti, nije održana Skupština Turističke organizacije u Budvi, jedne od najvažnijih institucija turističke metropole u Crnoj Gori“, istakli su iz ove partije koju DF optužuje da su ne glasajući za Carevićev izvještaj, „abolirali DPS za sve što je radio prošle godine u ovom periodu“.

Demokrate se ne oglašavaju povodom raskola u DF-u. Kako se nezvanično saznaje, otvorena je mogućnost pravljenja još jedne nove postizborne koalicije. Ovoga puta između Demokrata, SNP i Prave CG, koja bi imala ukupno 9 odborničkih mjesta u budvanskom parlamentu. Ne vidi se poseban politički interes Demokrata u tom projektu, osim smanjenja broja raspoloživih funkcija za kadrove DF-a.

Revizija izborne liste budvanskog DF-a tumači se i kao pospremanje pred eventualne prijevremene izbore. Međutim, kako god da se poslože političke partije u Budvi, podjela vlasti između DF-a i Demokrata je neizbježna. Ono što ljuti građane Budve je to što ove dvije poltičke grupacije u kriznim situacijama i u izbornim kampanjama glume zajedništvo i ljubav, da bi nakon izbora međusobna netrpeljivost dobila još veću i drastičniju formu. Dok se ne pojavi neka nova i odgovornija  opcija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo