Povežite se sa nama

DETEKTOR

Ranjena Njegoševa ulica na Cetinju

Objavljeno prije

4 godine

na

Preko milion i dvjesta hiljada eura  potrošeno je za rekonstrukciju glavne cetinjske ulice  za vrijeme gradonačelničkog  mandata Aleksandra Bogdanovića, prije devet godina. Ovih dana Njegoševa  izgleda kao da je granatirana, jer je popločana kamenom koji ne trpi studen i snijeg, pa se lomi i drobi svake zime

 

Još jedna zima, polako,  ostaje iza nas. Putnik namjernik koji ovih dana prošeta Cetinjem, čudom će se čuditi. Njegoševa ulica izgleda kao da je granatirana. Kamene ploče kojima je obložena  poslije obilnih padavina zdrobljene,   povađene, polomljene.  Cetnjani svoju glavnu ulicu  nazivaju -šećer u kocke, drobni pijesak ili minsko polje. Opori cetinski humor. Jer,  tu se redovno dešavaju lomovi nogu šetača, istežu  tetive, krive članci… Opasnost ne vreba samo pješake, već  sve one koji Njegoševom voze bicikl, trotinete, rolere. Godinama.

Turisti nose sliku tužne stvarnosti prijestonice. Ko zna, možda pomisle da je neka teška prirodna katastrofa zadesila drevni grad. Nije do prirode i neba, do ljudi je.  Ovo što je snašlo Cetinje,  nastalo  kao rezultat  odluka važnih prijestoničkih glava.

Ovako je bilo. Preko milion i dvjesta hiljada eura  potrošeno je za rekonstrukciju Njegoševe ulice za vrijeme gradonačelničkog  mandata Aleksandra Bogdanovića. Prije devet godina. Investitori radova bili su Direkcija javnih radova i Prijestonica Cetinje, a izvođač  građevinska firma Toškovići iz Podgorice. Uprava za zaštitu kulturnuh dobara dala je saglasnost za kamen, kojim je popločana ulica ponos Cetinja.

Sve je moglo izgledati drugačije  nego što izgleda danas.  Kad je planirana rekonstrukcija Njegoševe ulice  u oktobru 2012, stiglo je  nekoliko  ponuda. Kamen koji je odabran i poslan na uviđaj Upravi za zaštitu kulturnuh dobara nije zadovoljio kriterujme. Arhitekte i konzervatori su odbili da daju saglasnost za njegovo postavljanje, jer je, po njihovoj procjeni, neotporan na niske temperature.  Tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnuh dobara Ružica Ivanović odbijala je  da čuje stručne ocjene svojih službenika. Na potpise stručnjaka za tako važnu investiciju ipak se čekalo prilično  dugo. Uprkos nagovorima, konzervatori i arhitekte nijesu htjeli da stave svoje potpise. Konsultovali su kolege iz Centra za konzervaciju i arheologiju na Cetinju. I oni su bili istog mišljenja – kamen nije za cetinjske zime. No,  direktorica nije odustajala. Upornost je naposljetku dala rezultat – stručnjaci su  popustili.

I,  kako to biva, kad je ukonjena ta prepreka, u kabinetu gradonačelnika Bogdanovića otvorena je slavljenička flaša šampanjca. Posao je sklopljen. Postavljene bijele ploče u dužini od 880 metara  su se izgledom uklapale u istorijsko jezgo grada. Problem je što kiše i snjegovi imaju nezgodan običaj da i dalje padaju zimi na Cetinju.  Već nakon prve zime, kamen je pokazao svoje pravo lice.  Niske temperature,kiša, snijeg, so  su od bijelih ploča  napravili ruglo kaldrmu. Krenula je opravka.  I, tako, devet godina. Svakog proljeća ista priča. Oko 100.000 eura godišnje manje u budžetu Opštine. Uzalud.

Polomljene štikle na  brojnim čizmama možda će izazvati smijeh kod koautora ovakvog stanja glavne ulice na Cetinju.Vjerovatno će za poslovni poduvat  naći neko upripodobljeno objašnjenje. A da to nijesu visoki procenti od sklopljenih ugovora.

Nego, ne pričamo samo o prošlosti. I ne pričamo samo o Cetinju. Ulcinjski izvori Detektora javljaju da je pred Upravom za zaštitu kulturnih dobara danas još jedan izazov  sličan cetinjskom.  Daje se saglasnost za postavljanje odgovarajućih kamenih ploča u Starom gradu Ulcinja. Treba se nadati da će  zadužene arhitekte i konzervatori  procijeniti kvalitet kako treba, a da će, potom, i donosioci odluka poslušati struku.

Nego varljiva je nada. Možda bi, za svaki slučaj, prije nego što prelome u glavi, nadležne Ulcinjane trebalo pozvati na Cetinje. Da prošetaju glavnom ulicom crnogorske prijestonice.  Da vide kako – ne treba.

Stela O. KOVAČ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DETEKTOR

Javašluk u Upravi za zaštitu kulturnih dobara

Objavljeno prije

4 mjeseca

na

11 Oktobra, 2024

Objavio:

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je godinu dana bez direktora. Sva akta dokumente i  rješenja protivzakonito potpisuje Balša Perović. Za v. d  direktora Uprave njega je imenovala 6. aprila 2023, tadašnja ministrica kulture Maša Vlaović na period do šest mjeseci. Inače, četvrta je godina kako Uprava nema stabilno rukovodstvo. Otvorena su vrata divljim graditeljima da prekrajaju i prirodu i istoriju

 

Ako kojim slučajem  uputite  zahtjev za izradu konzervtorskih uslova, a nijeste veliki investiitor,  ili prijavite nelegalnu gradnju u starom gradu Bara, Budve,  Ulcinja,  otkrijete neki velelepni manastirski konak,  pa se obratite Upravi za zaštitu kulturnih dobara –  na odgovor čete čekati mjesecima.

Manjak radnika? Ne baš,  ali nevolja jeste. Od trideset dva zaposlena službenika u Upravi njih petoro već godinu dana nije došlo na svoje radno mjesto. Prema podacima iz Ministarstva  finansija nijesu ni na bolovanjima. Pustio ih direktor.

Istovremeno su razvili privatne biznise. Kome trebaju može ih potražiti  po kolašinskim kafeima, mojkovačkm sijelima i etno selima, provozati se sa njima  jahtama Boke… Kusati kozje mlijeko i sireve, domaći proizvod službenika Uprave. Da se ostali zaposleni ne bi osjetili zapostavljenim i za njih važi popust. Ako i dodju na posao,  a često ne dođu, koriste obećano premijerovo sedmočasovno radno vrijeme,  sa golemim kafe pauzama.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je godinu dana bez direktora. Sva akta dokumenta,  rješenja potpisuje (protivzakonito)  Balša Perović. Za vršioca dužnosti direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara njega je imenovala  6. aprila 2023,  tadašnja ministrica kulture Maša Vlaović na period do šest mjeseci. Nakon isteka zakonskog roka, dakle  već od 6. oktobra 2023. Uprava je bez rukovodioca. Konkurs za izbor direktora Uprave završen je u julu 2023. Tada je bolje rezultate od Perovića  pokazala njegova protivkandidatkinja. Uzalud.

Tako to radi država. A da li ovo neimenovanje direktora Uprave ide na ruku i Mitropoliji crnogorsko primorskoj i Eparhija budimsko nikšićkoj ? Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara trogodišnji rok za revalorizaciju kulturnih dobara istekao je u julu 2022. godine, a petogodišnji rok za donošenje novih rješenja o utvrđivanju statusa kulturnog dobro istekao je u martu 2024. Od tada nijedno kulturno dobro u Crnoj Gori nema svoju zaštićenu okolinu. Dakle, možete graditi višespratnice i konake, bez bojazni od Uprave za zaštitu kulturnih dobara ili inspektorke za kulturna dobra bivše Uprave za inspekcijske poslove. Buja nelegalna gradnja koja narušava autentičnost objekata, devastiraju se manastiri, niču konaci, kameni trotoari, visoki bedemi… Svjedoci smo nelegalnih radova u manastirima Duga, Župa, Kosijerevo, Moračnik,  Ćelija piperska, Manastiru Stanjevici, Podlastva Duljevo ,Ostrog , Amfiteatar Rezevici.

Već je, inače,  četvrta  godina kako Uprava nema stabilno rukovodstvo. Time  su otvorena vrata divljim graditeljima da bez saglasnosti struke crtaju neke drugačije sakralne objekte, neke velelepne hotele po Boki, rade i grade u zaštićenoj zoni Kotora,  prekrajajući i  prirodu i istoriju.

Uz sve to, Balša Perović uredno koristi nezakonito ,,nametnutu” privilegiju rukovodioca. Svoju nevjenčanu suprugu postavio je u komisiju za stručni tim HIA studija  za zastićeno područje UNESCO-a gdje,  prema našim podacima,  prihoduje i do 6000 eura po studiji.  A nije da nema i drugih arhitekata. Zove li se to, starinski, konflikt interesa?

Integritet Uprave je narušen. Oni koji bi trebali da to vide prave se slijepi. Ostalo su nužne posljedice. Dalekosežne.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Devastacija kulturne baštine u prisustvu države

Objavljeno prije

2 godine

na

16 Decembra, 2022

Objavio:

Uprava za zaštitu kulturnih dobara za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave.  Samo da se ne desi da ta firma angažovana da, obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” isto onako kao što je  Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata

 

Nastavlja se devastacija crnogorskih kulturnih dobara. U manastiru Ćelija piperska postavljeno je centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Tu su i radijatori na kamenim zidovima. Vidljivi. Zidovi su oslikani novim živopisom, proširen je konak. U dvorištu mansatira postavljena je bista ubijenog urednika Dana novinara Duška Jovanovića. Na ulazu je asfaltirana saobraćajnica kao prilaz za novoformirane garaže.

Šta za to vrijeme radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara? Angažuje konsultante. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu kadar DPS-a Maja Ćetković, za konsultanske usluge angažovala je firmu ICL Montenegro, u čijem je timu arhitekta Božidar Božović, bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Firma se, inače, bavi investicionim, finansijskim i pravnim konsaltingom.

Od 2014–2020 godine, za vrijeme mandata kadrova DPS-a, razvila se devastacija manastira i crkava uz prećutno odobrenje ili nesavjestan rad odgovornih u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Samo da bog pomognne pa da se ne desi da firma ICL Montenegro angažovana da obimne radove na manastiru Ćelija piperska „obustavi i kulturno dobro zaštiti” to uradi kao što je Uprava zaštitila manastire Stanjević, Reževići, Beška, u vrijeme Božovićevog direktorskog mandata. Svjedoci smo tamo izgrađenih velelepnih konaka, poput hotela sa više zvjezdica, terasa sa kovanim gvožđem, popločanih zelenih površina ispred manastirskih kompleksa, promijenjene unutrašnjosti, devastirane zastićene okoline i kulturnih dobara. Tužni su to prizori.

Kada bi Mitropolija crnogorsko primorska poštovala Zakon o zaštiti kulturnih dobara, morala bi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tražiti dozvolu za svaku intervenciju na manastiru ili crkvi, za konzervatorske uslove, kako kulturno dobro ne bi izgubilo taj status. MPC to ne radi. Pitanje je zašto je svih ovih godina tolerisana ta praksa? I šta je onda djelatnost Uprave za zastitu kulturnih dobara?

Sada je posebno aktuelno pitanje zašto je angažovana firma ICL Montenegro i na osnovu kojih referenci je odabrana?  Uvid u zaključeni Ugovor sa tom firmom  o pružanju konsultanstkih usluga pokazuje  da se on odnosi za poslove iz redovnih nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Poslove za koje su sistematizovana radna mjesta. I za koje se primaju plate.

Prosto rečeno – angažovanje konsultanata nije bilo neophodno. Nego, eto, zbog nečega se Božidaru Božoviću, bivšem DPS direktoru Uprave, sada konsultantu –posrećilo.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

Objavljeno prije

3 godine

na

25 Februara, 2022

Objavio:

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove

 

V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će  učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…

Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori.  Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.

 

Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .

Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo