Povežite se sa nama

MONITORING

RANJAVANJE INSPEKTORA PREDRAGA ŠUKOVIĆA: Upozorenje zviždaču

Objavljeno prije

na

Još se ne zna ko je čovjek sa plavim šeširom za kog se sumnja da je u najprometnijoj podgoričkoj ulici, u samom centru grada,u ponedeljak , sat prije podneva, pucao u noge inspektora Predraga Šukovića, bivšeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal. Pitanje je da li će se ikada i saznati.

Šuković je novinarima rekao da je shvatio da je ranjen tek kada su mu se patike napunile krvlju. Ni on, ali ni bilo ko drugi do izlaska ovog broja Monitora nije identifikovao čovjeka sa šeširom, čija je fotografija obišla medije nakon što su istražni organi dobili snimke sa obližnjih kamera. Za sada je jasno samo da se radilo o upozorenju .

Kome smeta Predrag Šuković?

Potrpedsjednik Vlade Duško Marković, koji sa inspektorom Šukovićem ima istoriju zategnutih odnosa i sudskih procesa, odmah je demantovao bilo kakvu vezu sa ranjavanjem bivšeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal.

„ Najoštrije osuđujem mučki napad na policijskog službenika Šukovića. To ne bi smjelo i ne bi trebalo da se dešava u današnjoj Crnoj Gori. Vjerujem da će nadležni organi uraditi sve da u najkraćem roku otkriju počinioca, a nakon toga i nalogodavca”, kazao je Marković, koji je početkom godine tužio Šukovića za navodni pokušaj ugrožavanja bezbijednosti. „Slučaj ranjavanja ne mogu da dovedem ni u kakav kontekst sa sudskim slučajem koji sam imao sa Šukovićem. Neke novinarske spekulacije koje sam danas imao priliku da vidim odbacujem kao tendeciozne i zlonamjerne”, rekao je.

Nego, posao Duška Markovića, potpredsjednika vlade i koordinatora vijeća za nacionalčnu bezbjednost, nije da objašnjava kako nije on režiser slučaja već da otkrije ko je pucao i ko je naložio napad na policijskog službenika. Zar ovakvi pucnji nisu uz ostalo i napad na državu? Zar nisu ruganje njenoj spsobnosti da zaštiti čak i one koji sunzaduženi da šite nas?

Marković je u privatnoj režiji tužio Šukovića nakon što je tužilaštvo odustalo od gonjenja inspektora zbog komentara koje je o Markoviću pod nikom Boss ostavljao na portalu Vijesti. Tužilaštvo je cijenilo da u tim komentarima nema elemenata ugrožavanja bezbijednosti , kako je tvrdio Marković. Sud je ipak prije desetak dana donio presudu u korist potpredsjednika Vlade.

Šuković je tada, nakon što ga je Marković optužio za navodno ugrožavanje bezbijednosti, javno optužio Markovića i njegovog kuma Veselina Veljovića, moćnog policijskog funkcionera, da su dio mojkovačkog klana, te da kontrolišu šverc cigareta, što su oni demantovali, i da ga Marković u stvari zbog toga goni. On je kazao da o tome posjeduje dokaze, i da se time bavio po službenoj dužnosti.

,,Oni izvanredno dobro znaju da se imena nekoga od njih pominju u predmetu”, kazao je u izjavi policiji Šuković. ,,Ja ih kao građanin nazivam mojkovačka kriminalna grupa, jer sam radio predmete i procesuirao prema tužilaštvu mojkovačke cigarete, PGS i još nekoliko predmeta u kojima su oni glavni akteri. Ja sam to radio jer mi je to policijska dužnost i obaveza.”

Šuković je tvrdio da Marković i Veljović „ godinama vrše pritisak na njega, ali i na druge policajce koji su se bavili slučajevima šverca cigareta u mojkovačkoj fabrici, ali i napadima i prijetnjama na novinarku Vijesti Oliveru Lakić”, koja je pisala o mojkovačkoj ilegalnoj fabrici cigareta.

Konačno, nakon što ga je u avgustu prošle godine policija, koju, kako se vjeruje i dalje kontrolišu Veljović i Marković, nezakonito, bez znanja tužilaštva, uhapsila Šukovića, on je posjetio američku ambasadu u Podgorici. Sadržaj razgovora inspektora zviždača i američkih diplomata ostali su međutim tajna za javnost.

U isto to vrijeme prorežimska Pobjeda i drugi mediji koje kontroliše grčki biznismen Petros Statis, partner Đukanovićeve Vlade, pokušavali su da nepotpunim informacijama i spekulacijama diskredituju Šukovića, povezujući ga čak i sa kriminalnim klanom Darka Šarića, o čemu nema tragova. Sa Šarićem su, dokazano, sarađivale Prva banka braće Đukanović, lokalni depees gradonačelnici , te državne kompanije.

Tužilaštvo je u oktobru prošle godine, međutim, odustalo od istrage o ulozi Markovića i Veljovića u švercu cigareta u Mojkovcu.

U međuvremenu, pojavila su se tumačenja da iza svega stoji sukob interesnih klanova unutar policije, odnosno vladajućih struktura. Kao što je Monitor puno puta pisao, više izvora tvrdi da postoje dva klana u vladajućoj partiji, koji se bore za prevlast u poslovima, odnosno institucijama. Na jednoj strani je tzv. Mojkovački klan koji navodno vode Marković i Veljović i koji se bavi poslom sa cigaretama, što su oni demantovali više puta. I drugi, klan Grand, koji navodno predvode bivši ministri inostranih poslova Milan Roćen i Igor Lukšić i koji se vezuje sa građevinskim biznisom i firmom Bemax. Navodno, kada je Veljović napustio vrh policije nakon afere Listing, bezbjedonosne službe nakratko su preuzeli Grandovci. Šuković je tada, po dolasku Božidara Vuksanovića na čelo policije koji se smatra bliskim klanu Grand, postavljen za šefa Odjeljenja za organizovani kriminal, da bi kasnije po dolasku Slavka Stojanovića, koji se opet vezuje za Mojkovčane, postao neraspoređen. Prije nego ga je Vuksanović vratio u službu i postavio na čelo Odeljenja za organizovani kriminal, Šukoviću je dao otkaz Veljović.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić je nakon ranjavanja Šukovića insistirao da se radi o policajcu koji se borio protiv kriminala. „On je policajac, borio se protiv organizovanog kriminala, zato što je vjerovao pravdi. Zato treba svi da se saberemo. Ako neko misli da može da sjedi po terasa, po kafićima i da jedan organ kakvo je Tužilštvo obavi čitav posao ne može”, rekao je Katnić.

Za vrijeme Šukovićevog rukovođenja sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, procesuirano je nekoliko predmeta zbog kojih je bivši šef policije Veselin Veljović više puta saslušavan u Osnovnom ali i Specijalnom tužilaštvu.

I Veljović i Šuković su se našli zajedno pred sudom. Tužbu je u tom slučaju međutim podnio Šuković, 2014. godine, zbog povrede časti i ugleda. Šuković je Veljovića tužio nakon što su mediji objavili da je Veljović pred tužiocem tvrdio da je afera crne trojke iskontruisana, i da iza nje stoji šefa Odjeljenja za organizovani kriminal. Afera Crne trojke počela 2014. godine, optužbama bivšeg pripadnika SAJ Brajuška Brajuškovića da je Veljović stajao iza parapolicijskih odreda, tzv crnih trojki, koje su bile zadužene da batinaju kritičare režima. Šuković je tada tužio Veljovića i zbog toga što je bivši šef polcije, kada je ispitivan u tužilaštvu zbog crnih trojki, navodno kazao i da mu Šuković ,,montira afere i da pokušava da ga diskredituje u slučaju napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić”. Tokom procesa napadačima novinarke Lakić otkriveno je da su u napad bili uključeni ljudi bliski Veselinu Veljoviću.

Za šverc cigareta nije samo Šuković optuživao dvojac Marković Veljović koji se nalazi na vrhu bezbjedonosne piramije. I lideri opozicije više puta su povezivali mojkovačku fabriku sa Veljovićem i Markovićem, tvrdeći da iza čitavog posla stoji tzv. mojkovački klan, koji vode ovi visoki funkcioneri. Takođe, više policajaca tvrdilo je da se šverc odigrava uz blagoslov bezbjedonosnog vrha. Većina ih je napustila zemlju.

Goran Rodić, advokat Predraga Šukovića u slučaju Šuković- Marković, ocijenio je nakon ranjavanja bivšeg šefa Odjeljenja za organizovani kriminal da su to bili hici upozorenja svim policajcima koji žele da rade svoj posao.

„Presuda Osnovnog suda kojom je Šuković proglašen krivim za navodne prijetnje Markoviću je naručeni privatni alibi za rješavanje spora kroz ‘institucije sistema’. Danas se prešlo na vaninstitucionalno djelovanje, sa istim ciljem, porukom – da policajci ne smiju raditi svoj posao kada je u pitanju neko ko kontroliše nstituciju, kao i dešavanja van institucije. To je u stvari poruka svim građanima Crne Gore”, izjavio je Rodić novinarima.

Poruka je jasna – kad zviždač policajac završi sa mecima u nozi u po bijela dana, šta da očekuju drugi zviždači. Posao, poručuje čovjek sa plavim šeširom, nije jedino što mogu izgubiti.

Ko ga je poslao? Ako i on ostane NN lice, odgovornost je jedino na vrhu bezbjedonosnih službi, i države.

Niz nerasvijetljenih napada na državne službenike

Iako premijer Milo Đukanović tvrdi da mafija nije jača od države, ranjavanje inspektora Šukovića, samo je jedan u nizu napada na državne službenike koji su ostali nerasvijetljeni. Na sličan način kao sada Šukoviću, u noge je pucano Predragu Mitroviću nekadašnjem direktoru Uprave za sprječavanje pranja novca. Napadač se još ne zna. Baš kao ni onaj koji je ranio šefa sprovodničke službe zatvora u Spužu Miloja Pekovića. Nerasvijetljena su ostala i neka upozorenja ljudima iz biznisa, poput Olega Obvradovića, nekadašnjeg direktoru Telekoma i člana borda Prve banke, u koga je takođe pucano iz mraka u nogu. Ne zna se ni ko je napao bivšeg sudiju, sada advokata Lazara Akovića.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo