Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rani zimski san

Objavljeno prije

na

Već odavno se djelovanje crnogorske opozicije može ukratko opisati: ako su na vidiku kakvi izbori, mjesecima traje drama – zajedno, odvojeno, ko će s kim, a ko sa kim nikako neće, koliko kolona, koga na čelo kolone i tako dalje; pred same izbore malo se zagalami, potom muk. Trenutno je ta faza.

Možda opozicija nešto i radi, ali slabo šta se vidi i čuje. Osmišljenih opozicionih akcija nema, nastupi u parlamentu se vide tek ponekad zbog probranih prenosa skupštinskih zasijedanja, opozicioni političari se katkad mogu vidjeti na konferencijama za štampu, ili u sporadičnim izjavama na teme koje, kao i uvijek, diktira vlast.

Socijalistička narodna partija priprema Kongres. Biće održan 19. do 20. novembra u Podgorici, izabraće novo rukovodstvo i definisati buduće strateške ciljeve stranke. Uoči Kongresa, kolale su razne priče o sudbinskim preokretima – da li će SNP u partijska dokumenta upisati da neće u koaliciju sa vladajućim partijama i kakav će biti njihov odnos prema članstvu Crne Gore u NATO savezu. Kako trenutno stvari stoje, pisaće da SNP neće sa DPS-om i SDP-om ,,dok te dvije stranke vode pojedinci koji su najodgovorniji za visok stepen kriminalizacije društva, priznavanje Kosova i atake na članstvo SNP-a”.

Da neće sa vladajućim partijama SNP-u je i dosad pisalo u partijskim papirima. Nije značilo mnogo. Ma šta đe zapisali, sve je teže razlikovati bivše partijske dugove iz SNP-a i DPS-a. Srđa Božović se odnedavno smiješi iz Savjeta Centralne banke, Dragiša Pešić je odavno među šefovima revizora, novo je da je Dragan Koprivica avanzovao u kolumnistu Pobjede. Nije što piše za novinu od riječi, nego što nam objašnjava kako je ushićen zbog obećanja da može pisati šta hoće i o kome hoće. Na širokim poljima naše demokratije, možda je baš taj cvetak nedostajao.

Uoči prošlih lokalnih izbora mjeseci su potrošeni prije nego je SNP stavio potpis na dokument kojim su se opozicione partije obavezivale da će na izbore izaći zajedno i da neće pretrčati na stranu vlasti. SNP se nećkao jednom zato što im to već piše u važnim dokumentima, pa nema potrebe da ponavljaju, drugi put zbog toga što, kao demokratska partija, čekaju da se baza izjasni, pa da to potvrde nadležni partijski organi, pa sve tako… Procedura je zadovoljena, opoziciona koalicija sastavljena poslije posljednjeg časa, izbore su izgubili.

SNP-u niko nije sporio da, kao najjača partija treba da predvodi koaliciju Bolja Crna Gora. Prihvaćen je i njihov ultimativni zahtjev da članovi SNP-a budu nosioci izbornih lista u baš svim gradovima. Kad stvar nije uspjela utihnuli su.

Sagovornik Monitora iz opozicije objašnjava da je SNP na lokalnim izborima, ako se gleda iz partijskog ugla, dobro prošla. Koalicioni dogovor bio je takav da u nekim mjestima u kojima opozicija ima manje odbornika nego ranije, SNP sada ima više odborničkih mjesta.

Sad se prave kao da ništa nije bilo i o saradnji sa drugim opozicionim partijama se slabo izjašnjavaju. Kad je, početkom septembra, potpredsjednik PZP-a Branko Radulović predložio novu platformu o djelovanju opozicije odgovor SNP-a bio je standardan: izjasniće se nakon Kongresa. Uvijek ima šta da se čeka.

Dragan Koprivica, funkcioner SNP-a kaže da između izbora opozicija ima na hiljade poslova. Kontaktiraju sa sa biračkim tijelom, paze partijsku infrastrukturu, kontinuirano reaguju na sve probleme društva. „Istovremeno se vodi računa da opozicija u Crnoj Gori bude prepoznata ne samo u CG nego i u međunarodnoj zajednici kao oštar kritičar postojećih anomalija aktuelnog režima u Crnoj Gori, ali i kao konstruktivan faktor za sve inicijative koje za rezultat imaju dobro građana i evropske perspektive Crne Gore.”

U SNP-u kažu da mnogo od urađenog vladajuća koalicija ne bi ni pomislila da radi da nema redovnog političkog pritiska SNP-a i drugih opozicionih partija. Na pitanje o čemu je riječ kažu: recimo asfaltiranje puteva.

O sudbini opozicionog saveza Bolja Crna Gora Koprivica je, uz opasku da „u političkom smislu postoje plime i osjeke”, rekao da „nema mandat da to komentariše”.

Pokret za promjene i NOVA, očito je odavno, sarađuju mnogo lakše nego obje partije sa SNP-om. U Novoj kažu kako očekuju da će režim uložiti napor da razbije opoziciono jedinstvo, ali vjeruju da su svi u opoziciji dovoljno mudri da to ne dozvole. ,,Bolja Crna Gora je izraz volje opozicionih birača, koji već godinama od opozicije očekuju zajedničko djelovanje. Svuda u svijetu gdje su postojali diktatorski režimi, oni su, kao po nepisanom pravilu, smijenjeni tek nakon udruživanja opozicije, tako da je očuvanje jedinstva opozicije preduslov za smjenu aktuelne vlasti”, kaže za Monitor Jovan Vučurović, portparol Nove srpske demokratije.

U Pokretu za promjene primjećuju kako se ,,odbrana opozicionog jedinstva svodi na to da mi ćutimo”. Članovi Glavnog odbora te stranke Boris Marić, Sergej Sekulović i Miloš Konatar ocijenili su ovih dana da je savez „Bolja Crna Gora” uticao na uozbiljavanje političke scene, otvorio proces unutarcrnogorskog pomirenja i ublažio oštricu identitetskih pitanja. Međutim, kako tvrde, nije dao sinergetski efekat i ugrozio je identitet partije.

Naš sagovornik iz PZP-a smatra da je gotovo sve za šta se Marić, Sekulović i Konatar zalažu, u partiji zapravo prihvaćeno. „Jedna od takvih stvari je zahtjev za kongresom obnove. Sve skupa nijesu neke bitne razlike, više je slika takva nego suština”. Trojica funkcionera PZP-a tvrde da ta partija mora biti važan faktor u ,,objedinjavanju građanskog demokratskog bloka”.

Davno izvojevanu pobjedu da se na primjer sindikat ili nevladine organizacije, zapravo pribojavaju podrške opozicije, vlast čvrsto drži u rukama. Pravo govoreći, opozicija nije dosad ni pokazala spremnost da istrajno gaji saradnju sa ovdašnjim ostrvima slobodnog društva. Tako plivamo u čemu plivamo.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo