Povežite se sa nama

MONITORING

RAŠKO KONJEVIĆ PODNIO PRITUŽBU PROTIV SAŠE ZEKOVIĆA I SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU POLICIJE: Ministar štiti batinaše

Objavljeno prije

na

Ministar policije Raško Konjević podnio je pritužbu protiv Aleksandra Saše Zekovića i Savjeta za građansku kontrolu policije zbog objavljivanja kompletnog policijskog Izvještaja o upotrebi sile u noći protesta, 24. oktobra ove godine, na sajtu Savjeta. Izvještaj, koji je Monitor prvi objavio, sadrži imena policajaca koji su te večeri bili angažovani, i podatke o tome koliko je i na kojim lokacijama bačeno suzavca.

Konjević je pred Agencijom za zaštitu ličnih podatka pokrenuo postupak nadzora, kako bi se utvrdilo da li je objavljivanjem Izvještaja došlo do povrede Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. On u zahtjevu navodi da je Izvještaj ,,sadržao imena i prezimena policijskih službenika i organizacionih jedinica u kojima su raspoređeni”, i traži od Agencije da ispita da li je objavljivanjem tih podataka prekršen zakon.

Ukoliko Agencija ocijeni da je zakon prekršen, Zeković bi mogao prekršajno da odgovara, i plati visoku novčanu kaznu.

Konjević je zahtjev Agenciji uputio 20. novembra, a Zeković je kao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu o tome obaviješten tek dvadesetak dana kasnije. Indikativno, Zeković je o postupku pred Agencijom informisan 9. decembra – istog dana kada je objavljen konkurs za ponovni izbor članova Savjeta, pošto aktuelnom sastavu ističe mandat. Izjavu Agenciji Zeković je dao u ponedjeljak, 14. decembra.

Zeković i Savjet su se istakli spremnošću da u okviru svojih nadležnosti rasvijetle i sankcionišu policijsku torturu u noći protesta, ali i druge slučajeve prekoračenja policijskih ovlašćenja. Zanimljivo je da se postupak pred Agencijom pokreće u trenu kada se Zeković kandiduje za novi mandat u Savjetu.

Očito je da vrh policije štiti batinaše. Policajci i pripadnici SAJ-a koji su učestvovali u torturi građana 24. oktobra još nijesu identifikovani i kažnjeni, izuzev dvojice dobrovoljaca iz SAJ-a. Konjević pride brine o njihovom pravu na privatnost i pokreće postupak protiv tijela koje je pokušalo da rasvijetli torturu.

Monitor je pisao da Uprava policije opstruira utvrđivanje identiteta batinaša i vrši pritisak na građane koji su bili izloženi torturi, kako bi odustali od njihovog gonjenja. Dan je objavio da direktor UP Slavko Stojanović i komandant SAJ-a Radosav Lješković u izvještajima tužilaštvu i Savjetu za građansku kontrolu rada policije nijesu pomenuli ni dostavili audio snimke TETRA sistema preko kojeg su pripadnici SAJ-a u noći torture imali komunikaciju i oslovljavali se imenima. Lješković je ranije u tužilaštvu tvrdio da ne zna ko je od pripadnika SAJ-a učestvovao u krvničkom batinanju Mija Martinovića, jer su bili maskirani.

,,Pokrenuti postupak doživljavam kao pritisak i pokušaj skretanja teme. Jasna je namjera – diskreditacija mene i kredibiliteta Savjeta koji se dokazao kao nesporan profesionalni autoritet u zaštiti ljudskih prava. Profesionalno ponašanje je osnova povjerenja javnosti u policiju. Tome posebno doprinosi objavljivanje tog izvještaja”, kaže za Monitor Zeković. ,,Građani imaju pravo da znaju ko, i na koji način, je prema njima primjenjivao javno povjerena ovlašćenja. Policija je servis u službi javnosti i zato je neprihvatljivo da bilo ko prikriva svoj profesionalni identitet. Mora se graditi nova policijska kultura na koju će javnost i državni organi koji se bave istragama uvijek moći računati”, napominje on.

Pravnici koje je Monitor konsultovao ukazuju da je objavljivanje Izvještaja bilo ne samo opravdano već i obavezno, u interesu javnosti.

,,Zeković je imao pravo da objavi taj dokumenat jer je to od izuzetnog javnog interesa s obzirom na očiglednu brutalnost policije koja je i bila razlog da traži Izvješaj Upravi policije”, kaže za Monitor advokat Veselin Radulović. ,,On je imao i obavezu da to objavi s obzirom na nespornu opstrukciju policije, posebno od strane direktora policije i komandanta SAJ-a u otkrivanju identiteta službenika koji su prekoračili ovlašćenja i vršili teža krivična djela, kao i njihovu neskrivenu solidarnost sa njima i odlučnost da ih zaštite od krivičnopravnog progona”, kaže on. Radulović ukazuje da se prema zakonu, tajnost podataka ne može odrediti radi prikrivanja krivičnog djela, prekoračenja ili zloupotrebe ovlašćenja i nezakonitog akta i postupanja. ,,Krajnje je neshvatljivo da se policija poziva na povredu nekih ličnih prava zato što su objavljeni navedeni podaci, dok pripadnici SAJ-a imaju svoju stranicu na Fejsbuku gdje objavljuju svoje fotografije i dobrovoljno ih čine javnim”, podsjeća Radulović.

On nije, kaže, iznenađen ministrovom pritužbom Agenciji: ,,Radi se o nastavku jedne prakse da policija pokušava zastrašiti svakoga ko ukazuje na kršenje zakona i prekoračenje ovlašćenja od strane njenih službenika”.

Da je Izvještaj morao biti objavljen smatra i Tea Gorjanc-Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava (HRA).

Ona ukazuje na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji propisuje da je organ vlasti dužan da na svojoj internet stranici objavi, pored ostalog, i ,,spisak državnih službenika i namještenika, sa njihovim službeničkim i namješteničkim zvanjima”. Jedino ograničenje, podsjeća, odnosi se na podatke koji su označeni stepenom tajnosti. Izvještaj nije nosio oznaku javnosti i pribavljen je zakonito.

,,Identitet službenika policije ne bi smio biti zaštićen bilo kakvim stepenom tajnosti, zato što se ne radi o tajnoj policiji, već policiji u demokratskom društvu. Ovo se odnosi i na identitet pripadnika SAJ-a koja je u sastavu UP i koja nije tajna jedinica”, kaže direktorica HRA.

Ona ukazuje da se ne smije zaboraviti na potrebu za objavljivanjem Izvještaja u trenutku kada komandant SAJ-a obija saradnju sa organima za sprovođenje pravde. ,,Što je skandalozno nezakonito postupanje odgovornog službenika policije, koje do sada ministar policije nije našao za shodno da sankcioniše na bilo koji način, niti je takav svoj stav objasnio”, kaže ona.

Nekoliko nevladinih organizacija (MANS, HRA, GA, CŽP, LGBT Forum Progres) je sredinom decembra od Konjevića zahtijevalo da hitno obavijesti javnost o tome šta je preduzeo da kazni postupanje Stojanovića i Lješkovića.

,,Zabrinjavajuća je pojava da su policajci u Crnoj Gori na čelu sa komandantom SAJ-a od kriminalaca preuzeli manir da maskiranjem izbjegnu odgovornost za izvršenje krivičnih djela “, navodi se u njihovom zajedničkom apelu.

,,Apsolutno je neprihvatljivo opravdanje Lješkovića, koje očigledno podržavaju Slavko Stojanović i Raško Konjević da se ni mjesec i po dana kasnije ne zna i ne može znati koji su policajci učestvovali u mučenju Martinovića i drugih građana”, navodi se. ,,Svako ko je radio u policiji može da posvjedoči da policijske akcije poput one prilikom obezbjeđivanja protesta 24.10.2015. imaju svoj plan i osobe odgovorne za komandu i sprovođenje tog plana, koje u svakom trenutku znaju ili moraju da znaju kome komanduju”.

Oni su pozvali ministra Konjevića da podnese ostavku ako nije preduzeo ništa da se kazne Stojanović i Lješković.

Očito je da ministar ne sjedi skrštenih ruku. Red je da neko i napiše pjesmu – Hoću da budem Veselin Veljović.

Koga štiti Unutrašnja kontrola

Postupak pred Agencijom nije jedini pritisak na Savjet. Na skupu oko pripreme Strategije razvoja policije 30. novembra ove godine načelnik Unutrašnje kontrole Drago Spičanović reagovao je uvredljivo na Zekovićevu izjavu da je narušen policijski integritet i da je to prilika da se kontrolni mehanizmi osnaže. Spičanović je kazao da su zaključci i ocjene Savjeta u vezi sa protestima ,,neozbiljni”, a usprotivio se ocjeni da je integritet policije narušen. Zeković je napustio skup, a o tom incidentu je obaviješten ministar Konjević. Savjet je potom 2. decembra organizovao okrugli sto u Skupštini na temu postupanja policije u noći protesta. Na pitanje Zekovića da li je Unutrašnja kontrola postupila u skladu sa ocjenama Savjeta, Spičanović odgovara ,,da ga zakon na to ne obavezuje”. Prema odredbi 117. Zakona o policiji da Unutrašnja kontrola postupa i po preporukama Savjeta. O tome, kao i o incidentu koji je uslijedio kada se Spičanović smijao dok je Zeković govorio na skupu na Policijskoj akademiji, opet je obaviješten Konjević. ,,Molimo Vas da se založite da načelnik Odjeljenja za unutrašnju kontrolu uvijek ima u vidu odredbu člana 117. Zakona o unutrašnjim poslovima”, navodi se u dopisu Zekovića ministru. Ministar ima preča posla.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo