Povežite se sa nama

MONITORING

RAJKO KULJAČA , OD FAVORITA DO POKAJNIKA: Otkriti šefa kriminalne grupe

Objavljeno prije

na

Na lokalnim izborima održanim u maju 2005. godine Rajko Kuljača, načelnik lokalnog Odjeljenja bezbijednosti, izabran je za predsjednika Opštine Budva. Bio je nosilac izborne liste kao kandidat uticajnog funkcionera DPS-a, tadašnjeg predsjednika zajedničke države Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića.

Na izborima 2009. godine ponovo je bio nosilac izborne liste Evropska Budva DPS-SDP, koja je dobila većinu glasova birača. Drugi petogodišnji mandat potvrđen je u lokalnom parlamentu, da bi bio prekinut početkom 2011, kada iz zatvora u Spužu podnosi pismenu ostavku na funkciju gradonačelnika, pritisnut optužbom za zloupotrebu službenog položaja u aferi Zavala, u kojoj je nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora.

Tokom šestogodišnjeg predsjednikovanja turističkom metropolom, u vrijeme investicionog buma i nezapamćenog priliva kapitala koji se mjeri milijardama eura, vremena enormnog bogaćenja lokalnih političara i funkcionera, Kuljača je prešao put od političkog favorita do svjedoka pokajnika u razotkrivanju korupcionaških afera koje su obilježile njegovu vladavinu.

Slučaj je udesio tako, da je upravo Kuljača koga je na vlast doveo Svetozar Marović, deset godina kasnije postao krunski svjedok Tužilaštva u otkrivanju budvanskog dona. A putevi, kako izgleda, vode k Maroviću.

Podsjećamo, po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva u zoru 13. avgusta uhapšeno je 13 osoba, među kojima su istaknuti funkcioneri DPS-a, predsjednik Opštine Lazar Rađenović, menadžerka grada Milena Marović- Bogdanović, bivši predsjednik i potpredsjednik Rajko Kuljača i Dragan Marović, bivši menadžer grada i savjetnik u Vladi Aleksandar Tičić, pod sumnjom da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom izgradnje poslovnog centra TQ Plaza i platoa na plaži Jaz, čime su nanijeli štetu Opštini oko 10 miliona eura.

Uhapšen su i službenici lokalne uprave, glavni administrator Snežana Šćepanović, direktor Vodovoda Milenko Medigović, Dragica Popović, Milojka Kovačević, Danijela Marotić, Novak Klisić, Đorđe Pavlović, izvršni direktor firme Trejdjunik Goran Bojanić, dok je Miodrag Samardžić u bjekstvu. Kasnije je uhapšen izvršni direktor kompanije Gugi komerc Dragoljub Milovanović.

Njih je tužilaštvo označilo kao članove kriminalne grupe osnovane radi sticanja nezakonite dobiti i moći, čije je djelovanje planirano duže vrijeme, uz primjenu određenih pravila, sa precizno određenim ulogama i zadacima, poput dobro organizovanih mafijaških klanova u svijetu.

Budvansku kriminalnu grupu, tvrde tužioci, formiralo je „za sada nepoznato lice” koje nije obuhvaćeno prijavom, čiji identitet nije saopšten.

Vijest da je Kuljača dobio status svjedoka saradnika u predmetu TQ Plaza i Jaz, iznenadila je mnoge u Budvi. On je bio na čelu izvršne vlasti koja je realizovala sporne projekte, na vrhu piramide odgovornosti. Svi osumnjičeni u nizu korupcionaških skandala u Budvi, niži su po rangu u opštinskoj upravi. Svi sporni akti i papiri, sporazumi i aneksi nose potpis predsjednika Kuljače, pa u javnosti vlada nedoumica oko toga, kako glavni osumnjičeni može biti svjedok saradnik, kome je u izgledu pošteda od krivičnog gonjenja.

Institut zaštićenog svjedoka, svjedoka saradnika, krunskog svjedoka ili svjedoka pokajnika, efikasan je način da se pravdi privedu inspiratori, organizatori i izvršioci nezakonitih radnji. Obično se niži prestupnici ili krivci za djelo koje proizvodi manju štetu po društvo koriste da se „ulove” krupne ribe.

U Crnoj Gori je institut zaštićenog svjedoka uveden 2004. Zakonom o zaštiti svjedoka ustanovljen je Program zaštite koji se primjenjuje samo onda ako bez iskaza svjedoka ne može biti dokazano krivično djelo ili bi njegovo dokazivanje na drugi način bilo otežano.

Primjenjuje se, između ostalog, u slučajevima krivičnih djela koja se vrše na organizovan način i protiv djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od pet ili više godina. Svjedok dobija neku zakonom propisanu privilegiju, djelimično ili potpuno amnestiranje od krivične odgovornosti, ako je njegova pomoć bila od koristi.

Ako Kuljača pomogne u otkrivanju misterioznog organizatora kriminalne grupe u Budvi, u rasvetljavanju okolnosti pod kojima je opštinska kasa olakšana za desetine miliona eura, ko je to osmislio, naredio, odradio, ko su bili pomagači, može računati na oslobađanje od krivice u ova dva slučaja, u kojima, prema riječima tužilaca, mogu biti izrečene kazne do 10 godina zatvora.

Suočen sa takvom sudbinom, Kuljača je odlučio da „propjeva” i kaže sve što zna o zloupotrebama vlasti u Budvi u kojima je i sam učestvovao i brojnim poslovima koji su donijeli ogromnu štetu Opštini i veliku korist njihovim akterima. On je i ranije u predmetu Zavala „prijetio” da će progovoriti o svemu, ali se predomislio.

Određivanjem statusa zaštićenog svjedoka Rajku Kuljači, prvom čovjeku grada u čijoj je ruci bio pečat i potpis, umiješanog u sve otkrivene afere, tužilaštvo signalizira da iznad njega postoji drugi čovjek, sa većom, makar i neformalnom moći. Nezvanično, aludira se na Svetozara Marovića bez čijeg aminovanja mnoge stvari u gradu ne bi mogle da se dogode.

No, Marović nije imao nikakvu izvršnu funkciju u gradu pa nije poznato na koji način je uspijevao da lokalnim funkcionerima nametne svoju volju i ideje. Funkcije su imali članovi njegove familije, brat Dragan Marović, bivši potpredsjednik Opštine i sekretar za privredu i finansije, te ćerka Milena Marović-Bogdanović koja obavlja posao glavnog gradskog menadžera. Da li su i u kolikoj mjeri radili nezakonito, pokazaće se u sudskom procesu.

Kuljača je u svojstvu svjedoka saradnika u Tužilaštvu otvorio dušu u ispovijesti koja je trajala punih šest sati. Njegov iskaz nosi oznaku tajnosti i medijima nije dostupan. Međutim, Tužilaštvo je iskaz podijelilo advokatima osumnjičenih, pa su neki njegovi djelovi već poznati. Advokati imaju familije, poznanike, vijesti se brzo šire, tako da se o Kuljačinom svjedočenju mnogo toga već zna.

On je prema nezvaničnim izvorima navodno razotkrio do detalja prirodu ugovora o gradnji poslovnog centra TQ Plaza po kome je Opština na ime zemljišta u centru grada koje je ustupila investitoru Mirku Latinoviću, vlasniku firme Trejdjunik, trebala dobiti 25 odsto izgrađenog poslovnog i stambenog prostora. Jednim od aneksa ugovora taj procenat smanjen je na 15 odsto, čime je Opština oštećena za nepunih osam miliona eura. Grad je dobio samo parking mjesta u podzemnoj garaži, krovne terase, hodnike i slične neupotrebljive kvadrate, dok je većina gradskih funkcionera, dobila stanove u posebnom krilu C ove luksuzno opremljene zgrade.

Kuljača je Tužilaštvu navodno otkrio njihova imena i detaljno opisao koliko je kome od opštinskih funkcionera i šefu organizovane kriminalne gupe pripalo poslovnog i stambenog prostora od ugovorenog posla u još nezavršenoj C lameli.

Inspektori kriminalističke policije su prošle sedmice, po nalogu Specijalnog tužilaštva, ušli u zgradu TQ Plaza i uzeli spiskove svih stanara i vlasnika objekata i počeli premjeravanje i fotografisanje stambenog i poslovnog prostora. Sumnja se da je izgrađeno oko 2.000 kvadrata više od onoga što je odobreno građevinskom dozvolom.

„Češlja” se i dokumentacija Trejdjunika, čiji je izvšni direktor Bojanić pušten da se brani sa slobode.

Inspektori su nedavno ušli i u zgradu Opštine i preuzeli potrebnu dokumentaciju iz Sekretarijata za planiranje prostora.

Kako se nezvanično saznaje, Kuljači bi se mogao pridružiti i osumnjičeni Aleksandar Tičić, kao svjedok saradnik, kome je određen pritvor od 30 dana.

Kuljača je nezgodan svjedok svih mutnih poslova koji su se množili poslednjih 10 godina. Neiscrpan je izvor informacija jer je bespogovorno izvršavao tuđe naloge, upućen je u sve mahinacije lokalne vlasti, od preprodaje državne zemlje, davanja garancija raznim firmama na milonske kredite koje su kasnije vraćali građani Budve, naduvavanja računa za infrastrukturne projekte, zaduživanja, prebijanja računa, donošenja planova i izdavanje građevinskih dozvola…

Postao je noćna mora mnogih Budvana, ali i ministara iz Vlade Crne Gore koji su žarili po budvanskoj nahiji. Kuljača bi mogao biti od pomoći u rasvetljavanju mnogih neriješenih ubistava u Budvi koja su se dogodila dok je vodio Odjeljenje bezbijednosti, ali i kasnije, dok je bio na čelu Opštine, kao i drugih sumnjivih poslova koji čekaju istragu.

Što postupak rasvetljavanja budvanskih afera i zloupotreba vlasti bude duže trajao, to će sve više prljavog veša isplivati na budvansku pjenu od mora. Grad je bukvalno poharan, dokazi o korupciji na visokom nivou plasiraju se iz dana u dan, dok iz budvanskog DPS-a negiraju očigledno i guslaju o patriotizmu i doprinosu stvaranju samostalne Crne Gore.

U sličnoj situaciji 2004. godine u španskom ljetovalištu Marbelja, zbog korupcije i mahinacija u urbanizmu tokom investicionog talasa i ulaska ruskog kapitala, uhapšeno je oko 40 osoba- kompletna lokalna uprava grada. Istovremeno je raspuštena i lokalna skupština.

Budva zaslužuje da se ustanovi odgovornost koalicije na vlasti, DPS-SDP-LP čiji su odbornici sve nezakonitosti, lopovluke i milionska zaduženja, podržali bez zadrške. Oni su od Budve napravili urbanističko ruglo i sirotinjsku opštinu sa dugom od preko 100 miliona eura. Poznavaoci prilika u gradu tvrde da je dug čak 200 miliona.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo