Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rađenović na pauzi

Objavljeno prije

na

Festivalske ljetnje zabave na pragu turističke sezone u Budvi zamijenio je izvanredan politički spektakl u kome je iznenada, prvi čovjek Opštine, Lazar Rađenović, ostao bez predsjedničke fotelje. Upravni sud poništio je izbor Rađenovića na funkciju predsjednika Opštine Budva od 02.novembra prošle godine, uz obrazloženje da je odluka o izboru donijeta uz nepoštovanje Zakona o lokalnoj samoupravi i Poslovnika budvanskog parlamenta.

Presuda je donijeta po tužbi odborničkog kluba Demokratskog fronta u kojoj je navedeno da na sjednici na kojoj je Rađenović izabran nije bilo zakonskih pretpostavki za njegovo imenovanje.

Rađenović je izabran za predsjednika Opštine na prvoj sjednici koja je održana nakon oktobarskih lokalnih izbora na kojima je koalicija DPS-SDP-LP osvojila tijesnu većinu od 17 odborničkih mandata.

Konstitutivnu sjednicu na kojoj je izabran, zakazao je predsjednik SO starog saziva, Krsto Ljubanović, što je protivno skupštinskom Poslovniku. Opozicija je tada insistirala na poštovanju Poslovnika koji propisuje da se na konstitutivnoj sjednici osim verifikacije odborničkih mandata novog skupštinskog saziva može birati samo novi predsjednik Skupštine, Boro Lazović, aktuelni šef DPS-a Budve, čija je dužnost da zakaže novu sjednicu na kojoj bi predsjednik Opštine bio izabran. Sa obavezom da poziv za zasijedanje Skupštine odbornicima bude upućen najmanje 10 dana prije datuma održavanja sjednice.

Izbor Lazara Rađenovića za gradonačelnika Budve na brzinu i uz grubo kršenje Zakona o lokalnoj samoupravi i Poslovnika o radu SO, pored nelegitimnosti takve odluke onemogućio je opoziciju, odnosno Demokratski front kao najjaču opozicionu grupaciju, da istakne svog kandidata za ovu funkciju.

O izboru predsjednika Opštine odbornici su se izjasnili prije izbora radnih tijela Skupštine, iako Poslovnik predviđa da se Odbor za izbor i imenovanja mora izjasniti o predlogu kandidata za predsjednika Opštine, prije nego to učine odbornici.

Zbog čega se DPS-u i Rađenoviću toliko žurilo i pored osvojene odborničke većine, nije poznato. Možda je lojalnost dva odbornika SDP i jednog liberala, bez kojih DPS nema većinu, u tom trenutku bila upitna.

Motiv za pravno nasilje prilikom izbora čelnog čovjeka prijestonice turizma uz rizik izazivanje političke krize, mora da je veoma ubjedljiv. Ako nije

u pitanju nestručnost i poltronstvo stručnih službi lokalne uprave koji pravne propise tumače kako trenutna situacija nalaže.

Opštinski odbor DF podnio je tužbu sudu još u novembru, odmah nakon izbora Rađenovića, ali se na rješenje spora čekalo osam mjeseci.

Zanimljivo je da je ovo drugi mandat Rađenovića na čelu Opštine koji je poništen prije isteka mandata. Rađenović je bio izabran na tu funkciju u proljeće 2011., nakon hapšenja njegovog prethodnika Rajka Kuljače, u aferi Zavala. U julu naredne godine SO Budva je skratila mandat i raspisala lokalne izbore, nakon kojih je Rađenović ponovo izabran, ali je ovoga puta Ustavni sud poništio tu odluku.

Lazar Rađenović je kazao da će ispoštovati odluku suda i da će navedene nepravilnosti u najskorije vrijeme biti ispravljene.

Odluka suda iznenadila je mnoge građane Budve. Vladavinu DPS-a u turističkom centru, koja sa kratkim prekidom traje punih 20 godina, pratila je ustaljena praksa nepoštovanja zakona, naročito u oblasti prostornog planiranja i uzurpacije državne imovine. Krivične prijave i tužbe raznim sudskim instancama koje su, tražeći pravdu, građani i opozicija podnosili, po pravilu su bile odbacivane.

„Najviše mi se u ovom slučaju dopao naslov sudskog rješenja, U ime naroda, navodi Božidar Vujačić, odbornik DF-a koji ocjenjuje da se nešto u društvu ipak pomjera u pozitivnom smjeru.U DF ne kriju zadovoljstvo zbog odluke Upravnog suda i ocjenjuju da je presuda jasno pokazala kakvu politiku sprovodi DPS u Budvi.

Nova sjednica SO na kojoj će biti ponovljen izbor za gradonačelnika Budve biće održana krajem mjeseca. Kandidat Demokratskog fronta biće upravo Vujačić, po zanimanju stomatolog, koga su podržale sve stranke u DF. Kandidat koalicije DPS-SDP-LP biće ponovo Rađenović, čiju je kandidaturu već podržao lider budvanskog SDP-a i sekretar za finansije, Mihailo Đurović. U lokalnoj upravi u Budvi socijaldemokrate drže dva glavna resora, finansije i imovinu, uz mjesto podpredsjednika Opštine. Oni odlučuju šta će se od opštinske imovine prodavati i po kojoj cijeni. Opstanak Rađenovića od vitalnog je značaja za Đurovića koga mnogi ocjenjuju kao glavnog igrača vladajuće koalicije u Budvi, čuvara opštinske kase i njenih mračnih tajni.

Budva je obezglavljena u sred turističke sezone. Grad je ostao bez predsjednika, ali i bez oba potpredsjednika, koje je imenovao Rađenović, u svojstvu „neovlašćenog lica”, Milana Vučinića (DPS) i Ljubomira Filipovića koji je iz redova podmlatka SDP stigao u kabinet predsjednika Opštine.

Bez fotelja, makar i privremeno, mogli bi ostati brojni savjetnici ali i nekolicina načelnika opštinskih službi koje je donedavni predsjednik imenovao.

Ovaj nesvakidašnji politički skandal pokazao je neznanje i nestručnost lokalne administracije, kadrova koji se zapošljavaju po političkoj i rođačkoj podobnosti. Ignorisanje procedure demonstracijom moći vladajuće koalicije pretvorilo se osam mjeseci kasnije u politički haos i paniku koja je zavladala među zaposlenima i poslovnim partnerima Opštine.

Predstavnici opozicije tvrde da su sve odluke koje je Rađenović donosio u proteklih osam mjeseci nelegitimne. Posebno strahuje građevinski lobi jer se pojedinačnim tužbama, ukoliko do njih dođe, mogu osporiti mnogi ugovori o plaćanju komunalija, razna prebijanja dugova sa Opštinom i cesije, u iznosima koji dostižu milione eura.

Glavni administrator Opštine, Žana Šćepanović na spornoj sjednici SO pozivala se na Zakon o lokalnoj samoupravi braneći odluku o nezakonitom izboru predsjednika. Stoga se očekuje da odgovorni za nezavidnu poziciju u koju je nakon osam mjeseci mandata dospio gradonačelnik Budve, snose odgovornost.

Da li je u slučaju izbora predsjednika Opštine Budva sud uvažio navode opozicije samo zato što takva odluka vladajuću partiju ništa ne košta? Da li bi odluka bila ista da je, kojim slučajem, reizbor funkcionera DPS-a nemoguć?

Pouzdanog odgovora nema. Ali, sjetimo se odluke Upravnog suda u slučaju gradnje solitera u Petrovcu, kada su sudije kao vrsni urbanisti tumačile DUP Petrovac-centar i ustanovile da planom predviđena spratnost od P+5, zapravo znači P+11, jer je tako odgovaralo investitoru, podgoričkoj firmi Zetagradnja i njegovom pravnom zastupniku Ani Kolarević.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo