Vijest o prvoj neradnoj nedjelji u Crnoj Gori izazvala je buru: obradovala je radnike a uznemirila poslodavce koji se spremju da toj mjeri doskoče
Nedjelja, 20. oktobra, biće prva neradna u Crnoj Gori. Ova vijest obradovala je radnike, posebno one u sektoru trgovine, koji će konačno moći da taj dan provedu sa porodicom, da se odmore, druže sa prijateljima.
Ministarstvo ekonomije spremilo je obrazloženje za uspostavljanje novog zakona: ,,Uvođenjem neradne nedjelje poslodavci će moći znatno da povećaju produktivnost rada i smanje troškove održavanja. Ovo ne može uticati na smanjenje broja radnika, već se poslovi mogu ravnomjerno raspoređivati na radne dane”.
To poslodavce nije razuvjerilo da gubitaka neće biti.
Iz tržnog centra Delta City za Monitor kažu: ,,Mi ćemo kao kompanija poštovati ovaj zakon. Ipak, značajno je napomenuti da su subota i nedjelja dva najvažnija dana za modnu i sportsku maloprodaju, a brojke govore da vikendom šoping mol posjeti od 18 do 24 hiljade ljudi. Procjena na nivou industrije je da nedjelja kao neradni dan izaziva gubitak od minimum milion eura u prometima na mjesečnom nivou naših zakupaca, a oko 20 odsto radne snage na nivou centra ostaće bez posla“.
Iz ovog šoping mola pozivaju se na primjer država regiona: ,,U Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, molovi rade nedjeljom. U Sloveniji rade skraćeno. Molovi rade nedjeljom u Velikoj Britaniji, Finskoj Danskoj, Švedskoj, Bugarskoj, Turskoj i Rumuniji“.
Iz Ministarstva ekonomije objašnjavanju da ovaj zakon može samo pozitivno da utiče na opšte ekonomske aktivnosti, kao i na kvalitet života pojedinaca, porodice i društva. ,,Ni u kom slučaju ovakvo zakonsko rješenje neće uticati na snabdjevenost potrošača, već na promjenu dosadašnjih navika u smislu da će se nabavka obavljati ostalim danima“, kažu.
Neko kome je palo na pamet da u nedjelju kupi jaknu, moći će to da uradi u ponedjeljak, kada se prodavnica otvori. To je jasno radnicima i potrošačima. Poslodavcima nije. Savjetnik za pravna pitanjaUnije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Filip Lazović ranije se u medijima suprotstavio ovom mišljenju: ,,Možemo govoriti o prelivanju prometa među ostale dane kada pričamo o domaćim državljanima kao potrošačima, ali kada pričamo o turistima onda moramo imati u vidu da ćemo imati gubitke”.
Iz UPCG sada ne žele da se bave pretpostavkama kako će novi zakon uticati na profit poslodavaca i otpuštanje radnika. Kažu – vrijeme će pokazati. Umjesto toga, podnijeli su inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti člana Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Iz UPCG smatraju da se ovaj član kosi sa članom koji garantuje slobodu preduzetništva. Idu korak dalje i ocjenjuju da je odluka o neradnoj nedjelji diskriminatorna jer su privredni subjekti iz djelatnosti trgovine stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na privredne subjekte koji posluju u drugim granama djelatnosti a kojima je dozvoljen rad nedjeljom.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) oštro kritikuju ovu inicijativu poslodavaca, i smatraju je još jednim napadom na radna prava zaposlenih u trgovini, u sektoru gdje su ta prava najugroženija. Iz ove organizacije stav da nedjelja treba da bude neradan dan potkrepljuju činjenicom da trgovina ne pripada sektorima čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad. Podsjećaju i na radna prava zaposlenih u drugim djelatnostima: ,,Dobro bi bilo da se Vlada sjeti i zaposlenih u građevinarstvu ili šumarstvu“.
Odgovore na pitanja upućena kompaniji VOLI, Monitor do zaključenja ovog broja nije dobio. Možda su bili zauzeti smišljajući metode kako nadoknaditi nedjeljne profite. I smislili su: subotom će se u Voliju raditi do ponoći, a sa sve primamljivim sloganom: Subotom do sada najveći popusti, ne bi li se privukao što veći broj kupaca. Za radnike ove kompanije ne važi slogan Voli vas voli.
Među komentarima na društvenim mrežama prednjače oni u kojima se pozdravlja zakon o neradnoj nedjelji. Ima i ovakvih: ,,Mnogi bi pristali da rade i nedjeljom, samo da se dobro plati. Eto kako se živi“. I ovaj stav su komentarima podržali mnogi.
Nedjeljom će sa radom nastaviti apoteke, kiosci za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinske stanice i pijace.
Uprava za inspekcijske poslove pozvala je preduzeća da poštuju zakon o neradnoj nedjelji, jer će u suprotnom, pored novčanih kazni, biti propisane i mjere zatvaranja objekata. Predviđene novčane kazne kreću se od hiljadu do 10 hiljada eura za kompaniju, a za direktore od 200 do 500 eura.
BBC piše da u Evropskoj uniji ne postoji jedinstven stav o nedjelji kao neradnom danu, ali je direktivom o radnom vremenu propisano da radnici moraju imati dan za odmor. ,,U njemačkom ustavu nedjelja i državni praznici označeni su kao dani za odmor, ali postoje i izuzeci, pa u nekim gradovima radnje rade nekoliko nedjelja godišnje. U Norveškoj je 2018. godine skupština izglasala da zabrana rada nedjeljom ostaje na snazi. Mađarska je 2015. godine zabranila da radnje rade nedjeljom, ali je nakon samo godinu dana tu odluku i ukinula. Francuska je 2015. godine usvojila zakon koji je gradonačelnicima dao mogućnost da izaberu 12 nedjelja godišnje koje će biti radne za trgovce. Izuzetak su radnje u oblastima sa velikim brojem turista koje rade svakog vikenda”, samo su neki primjeri u svijetu o kojima je pisao ovaj portal.
Nekada ste nedjeljom do 10 ujutru mogli da kupite hleb, novine i mlijeko. Piljare su se potom zatvarale. Odmoran radnik je produktivan radnik. U trci za profitom, mnogi su zaboravili na to staro pravilo. Ali i na to da su radnici ljudska bića, sa svojim potrebama. Potreba za slobodnim vremenom je jedna od osnovnih.
Andrea JELIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice