Povežite se sa nama

Izdvojeno

RADE MARIĆ, VLASNIK KOMPANIJE ZA LUKSUZNI PREVOZ U LONDONU: Mnogo radio, mnogo i zaradio

Objavljeno prije

na

Sa Ambasadom SFRJ došao je u London 1972.  Počeo je u sektoru obezbjeđenja. Na tom poslu ostao je tek par godina. Poželio je više slobode. Počeo je kao konobar i čistač tanjira u hotelu St Ermins. Čekao je da prođu neophodne četiri i po godine, kako bi dobio dozvolu boravka. Par godina, nakon te dozvole, Rade Marić je započeo posao luksuznog prevoza i obezbjeđenja. Ostalo je istorija

 

U Londonu živi i radi nekoliko hiljada Crnogoraca. Profesori, biznismeni, doktori, ljekari, lučki radnici… Jedan od njih je i Rade Marić, poznat i ugledan među sunarodnicima. Njegova firma pod nazivom R.I.M.&A.C.D. godinama pruža usluge prevoza elitnoj svjetskoj klijenteli. Bogati biznismeni, slavni glumci, političari, bankari, kraljevske porodice… Oni koji ga poznaju, reći će da je mnoge, koji su u London dolazili sa naših prostora, dočekao i pomogao im da se snađu.

„Pomognem što mogu, što ne mogu nisam ni dužan“, kroz osmijeh kaže Marić u razgovoru za Monitor. Ostvario je u životu daleko više nego što je i očekivao, kaže. Iza uspjeha stajalo je i veliko odricanje. Bilo je teških dana. „Nisi sa porodicom ni kad je dan za sport, ni u vrijeme godišnjih odmora“.

Sa Ambasadom SFRJ došao je u London 1972. godine. Počeo je u sektoru obezbjeđenja. Na tom poslu ostao je tek par godina. Nerado priča o ovom radnom iskustvu. Diskrecija je ono na što se obavezao odlaskom. Ipak, ispričaće nam da je uoči Titove posjete Londonu, tih sedamdesetih, 27 specijalaca dvije nedelje ranije došlo, kako bi sve one koji su bili sumnjivi po Predsjednikovu bezbjednost, držali na oku.  Prisjeća se i susreta  u restoranu, u prostorijama Ambasade predstavnika velikih jugoslovenskih firmi u Londonu: Rudi Čajevca, Genexa, Inexa, Jugotursa, Privredne komore… Tu su pravljeni poslovni dogovori ali bila i lijepa druženjenja.

Radnicima Ambasade nije bilo dozvoljeno zabavljanje sa strankinjama. Sve se kontrolisalo. Tada dvadesetogodišnji Rade Marić poželio je više slobode.

Počeo je kao konobar i čistač tanjira u hotelu St Ermins. Čekao je da prođu neophodne četiri i po godine, kako bi dobio dozvolu boravka. Par godina, nakon te dozvole, Rade Marić započeće posao luksuznog prevoza i obezbjeđenja. Ostalo je istorija.

Poznanstvo sa moćnim ljudima koje je upoznao tokom rada u ambasadi, olakšalo je početke. Između ostalih, sa predstavnicima Ambasada Saudijske Arabije, Bahreina, Kuvajta… Radio je i sa libijskom ambasadom. Od kraja sedamdesetih postao je i lični prevoznik i obezbjeđenje kraljevske familije Bahreina. Malo je pričao i puno radio i tako sticao veliko povjerenje klijenata.

„Bilo je pet sestara i tri brata kraljevske familije sa Bahreina. Svima sam organizovao i prevoz i obezbjeđenje kad bi dolazili u London. Za mene su radili bivši marinci, policajci ili vojnici. Posla je bilo dosta. Znala se tarifa koja je naplaćivana kad šeici dolaze. Dolazili su obično u junu. Sa cijelom porodicom. Problem je bilo obezbijediti dovoljno vozila, ali kad imate posao lakše se i zadužiti. Mnogo se radilo, i mnogo zarađivalo…

S ponosom ističe da se veliko povjerenje, koje su bahreinski klijenti stekli, potvrdilo pozivnicama za privatne proslave, koje godinama stižu na njegovu adresu i adresu njegove porodice.

Prvi mercedes 200 D kupio je 1976. Polovan i na  kredit. „Sjećam se, vozim princezu, auspuh mi se ljulja, a ja ga vežem konopom.“  Posao se vremenom širio. Danas Marićev vozni park čini 30 automobila. Par vozila su BMW marke,  ostalo su mercedesi S i C klase, sa šestoro vrata.

„Nedavno smo kupili šest novih mercedesa, majbaha. Svaki od 115.000 do 120.000 funti zavisno od opreme. Uvijek sam razmišljao da ako želiš da se voziš prvom klasom, onda kupi kartu. Za mene je mercedes upravo bio ta prva klasa. Kvalitetet i luksuz koji moji klijenti očekuju.Vozila izvanrednog stila i dizajna“, objašnjava Rade Marić.

Marić ima 15 stalno zaposlenih vozača, od kojih su neki već dvije decenije u njegovoj službi. Po potrebi iznajmljuje vozače koji voze njegove, kako ih on naziva, goste, u njegovim kolima. Među gostima su i WPP, najveća medijska kompanija u svijetu, sa kojom je aranžman napravljen još u prvim godinama Marićevog rada, japanska banka Novator i svjetski poznata imena kompanija poput Meldex’a, Itochu, Rivet

U petospratnici kod Čelsija, u vlasništvu Radeta Marića, sjedište je njegove firme R.I.M & A.C.D. Na zidovima fotografije slavnih ljudi koje je vozio. Bahreinska princeza, bivši muž princeze iz Monaka, Muhamed Ali, članovi posade Apolo… Sa Omarom Šarifom je i drugovao. Obradovao je suprugu kada je slavnog glumca doveo kući na kafu. „Bila  je oduševljena. Film Doktor Živago gledala je 20 puta“.

Sjedišta njegovih luksuznih limuzina koristili su i brojni crnogorski i srbijanski političari i ambasadori. „Nikad nisam bio član nijedne partije, ali mi je drago da našim ljudima mogu biti na usluzi.“

Od 18 sati kad se se kancelarije njegove firme zatvaraju, Radetov telefon je dostupan. „Moja lična odgovornost je da klijentima obezbijedim servis koji očekuju i lični odgovor.“

Svoj zivot Marić je podredio radu i familiji. Radio je, kaže, sa ljubavlju i užitkom, uz veliku pomoć supruge. Otac je dva sina, Nikole i Saše i ćerki Tanje i Nataše. Sva djeca su školovana na privatnim školama. Stariji, Nikola, danas živi i radi u Švedskoj. Mlađi, Saša, diplomirao je na prestižnom koledžu St. Martin fine art & design. Bavi se fotografijom i izlagao je u Nacionalnoj galeriji portreta u London. Živi i vrlo uspješno radi u Njujorku. Tanja je farmaceut i dr ginekološkinja, članica Royal College of opsteticians gynaecologists, a Nataša uspješna advokatica. „Nemam dovoljno vremena za druženja“, kaže Rade. Njegova djeca i sedmoro unučadi su društvo u kome najradije provodi vrijeme.

Spreman je da da se nađe na usluzi onima koji iz Crne Gore dođu ovdje u potrazi za boljim životom. „Čovjek nikada ne smije zaboraviti da je građanin, prije svega, svoje države, ma gdje živio.To je moja dužnost i moralna obaveza prema onima koji se nađu u stranom svijetu.“ Ali je spreman i da otvorenog srca podrži rad čak 70 humanitarnih organizacija u Londonu. Sa brojnih adresa, među kojima i Povelja Crvenog krsta SRJ, ali i zahvalnice diplomatskih krugova, uručivane su Mariću. Nije nepoznato da je porodica Marić uvijek spremna da obezbijedi pomoć djeci kojoj je potrebno liječenje ili neka od skupih operacija. „Kad su djeca u pitanju, tu dvoumljenja nema. Učiniću sve što je u mojoj moći da pomognem“.

Posjeti Marić ponekad i Crnogorsko-britansko udruženje Montenegro UK Society. Sa sunarodnicima ovdje se obilježe značajni datumi crnogorske istorije.

Kod Jaza, u Lastvi Grbaljskoj napravio je kuću. Sa suprugom, djecom i unučadima rado provede ovdje odmor uživajući u plivanju, biciklanju. I, u ljepotama Crne Gore.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neforomalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo