Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

Najveća svjetska turistička kompanija TUI najavila je kako bi odmor ovog ljeta mogoao da izgleda – turisti više neće moći da se poslužuju sa švedskih stolova pošto će restorani sa samouslugom, noćni klubovi i saune biti ukinuti. Od turista se očekuje da drže fizičku distancu od 1,5 do 2 metra. To znači da će u restoranima biti manje stolova. Grupni sportovi poput fudbala biće zamijenjeni drugim – poput tenisa. Odmor će početi mjerenjem temperature na aerodromima, maskama u avionima i većim brojem autobusa za transfer gostiju.

Jedna od država kojoj se najviše žuri sa otvaranjem granica je Italija, koja je najteže pogođena virusom sa preko 32.000 umrlih. Vlada ove države najavila je da će omogućiti ulazak evropskim turistima, uz ukidanje karantina od 14 dana, već 3. juna. Turizam je jedan od glavnih sektora italijanske privrede i predstavlja oko 13 odsto bruto domaćeg proizvoda.  A u jednom od simbola turizma Veneciji nema više ni golubova. Nema turista koji bi ih hranili.

I grčka vlada predložila je otvaranje svojih granica od 1. juna za poslovna putovanja, sezonske radnike i članove porodica koji žive u drugim zemljama, dok je za turistička putovanja otvaranje granica najavljeno za 15. jun. S druge strane, uprkos kritikama i protestima zbog preventivnih mjera, Vlada Španije je ove nedjelje zatražila od parlamenta da se vadredno stanje produži do 7. juna.

Baltičke zemlje Estonija, Litvanija i Latvija, prošle nedjelje, otvorile su granice između sebe, stvarajući, prvi u Evropi, takozvani ,,putnički balon”.

Austrija je ove nedjelje otvorila granične prelaze prema Njemačkoj, Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, a ulaz i izlaz je dozvoljen pod određenim uslovima. Svi koji žele da uđu u tu zemlju moraju da imaju ljekarsku potvrdu da su negativni na korona virus, ne stariju od četiri dana ili u protivnom idu u karantin. Otvaranje granica najavljuju Njemačka i Češka.

U regionu, Slovenija je ukinula restrikcije za one koji ulaze u ovu zemlju iz Hrvatske. U Hrvatsku dolaze prvi turisti. Pored testa koji dokazuje da su negativni na koronu, obavezno je da na granici predoče i dokaz o rezervaciji smještaja i podatke poput broja telefona i imejla. „Obitelj iz Češke će u Hrvatskoj ostati do kraja mjeseca, a ne smeta im ni  činjenica da će po povratku morati u 14-odnevni karantin ”, izvještavaju mediji u Hrvatskoj. U ovoj zemlji najavljuju uspostavljanje bilateralnih odnosa s evropskim državama, po uzoru na ugovor sa Slovenijom, nadaju se da će od 1. juna otvoriti granice i uspostaviti sporazume sa Mađarskom, Austrijom, Češkom i Slovačkom. I u Bosni i Hercegovini planiraju da otvore granice 1. juna, ali još  nijesu poznati uslovi ulaska u ovu državu.

U Srbiji su najavili da će 1. juna otvoriti granice za državljane BiH, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a dogovoreno je i otvaranje granica sa Rumunijom, Bugarskom i Grčkom. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore izjavili su da im se javilo 170 studenata koji se školuju u Srbiji da se informišu za odlazak u ovu zemlju zbog junskog ispitnog roka. Najavili su da se moraju sa svakom zemljom posebno dogovoriti uslovi o prelasku granice.

Nakon što je u Srbiji najavljeno da će za prelazak granice biti neophodan test na korona virus, ne stariji od 72 sata, koji će koštati oko 60 eura, ove nedjelje stiže novi predlog. Od petka 22. maja za ulazak u Srbiju neće biti potreban test, niti posebna dozvola kako za domaće, tako i za strane državljane, preporučeno je Vladi Srbije na sjednici tamošnjeg Kriznog štaba.

Srbija je jedina država koja se odlučila na ovakav korak, pri ulasku u ostale zemlje biće, za sada, neophodan test na korona virus. Sudeći po sadašnjim cijenama testova, oni će često  biti skuplji od putovanja. U BiH cijene variraju od entiteta, pa u Tuzli košta 125, a u Banjaluci 100 eura. Test na KOVID-19 najskuplji je u regionu u Hrvatskoj – 200 eura, kao i u Njemačkoj i Austriji – 190 eura, Grčkoj 120 eura… Najavljeno je smanjenje cijena testova u Hrvatskoj na 90 eura, Njemačkoj između 60 i 120 eura, zavisno od proizvođača. U Sloveniji je test najjeftiniji, samo 20 eura. Kolika će biti cijena testiranja u Crnoj Gori još nije poznato, najavljeno je da će ona biti minimalna – pretpostavlja se između 50 i 70 eura.

Na plažama nas očekuje novi red. Institut za javno zdravlje je propisao da plažni mobilijar mora da se dezinfekuje svakodnevno, veće mjere higijene u ugostiteljskim i ostalim objektima, na šest metara kvadratnih samo jedan komplet ležajki, razmak između ležaljki i suncobrana najmanje dva metra… Već je zabilježeno da je na jednoj budvanskoj plaži umjesto 110 ležaljki u skladu sa novim mjerama moglo da stane samo 60.

Turističi radnici ponavljaju da su rezervacije za jun otkazane ili prebačene za sljedeću godinu, dok se nadaju boljitku u julu i avgustu. Vlasnik Carina Čedo Popović koji ima par hotela na primorju, od kojih jedan posluje po standardima španskog hotelskog giganta Iberostara, za Pobjedu je govorio o turističkim pritiscima na vlast: „Imamo incijativu od Iberostar grupe koja je upućena premijeru i Nacionalnom koordinacionom tijelu da što prije otvore granice zbog toga što je Crna Gora jedina destinacija bez korona virusa već duže vremena, što može biti vrlo pozitivno za nas”.

Turizam čini četvrtinu crnogorskog bruto domaćeg proizvoda. Turizam i čitava ekonomija zavise od toga da li će, kada i pod kojim uslovima biti otvorene granice, jer čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruju strani gosti. Na onih pet odsto domaćih turista nadležni ne računaju. Na pitanje imaju li plan i novac da građanima podijele besplatne turističke vaučere kako bi ljetovali u Crnoj Gori, što rade mnoge zemlje – Slovenija, Hrvatska, Srbija…, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i član NKT-a Damir Davidović je kazao da razmatraju nekoliko modela podrške za domaći turizam. O domaćim turistima ni riječi.

U Hrvatskoj i Italiji najavljuju drastična smanjenja cijena. Turistički radnici u Crnoj Gori o tome ne razmišljaju.

 

Avio saobraćaj

 

Aerodromi Crne Gore su otvoreni ove sedmice za letove generalne avijacije koji mogu biti privatnog ili poslovnog karaktera. Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić istakao je da je ovo bitna poruka za sve u Crnoj Gori i šire jer pokazuje namjeru države da se na ozbiljan, odgovoran i fazni način otvori za strane državljane u susret turističkoj sezoni.

Država će na račun Montenegro erlajnsa uplatiti malo više od pola miliona eura. Ova sredstva biće isplaćena nacionalnoj aviokompaniji za više od 50 čarter letova koje je imala u jeku pandemije korona virusom.

Vlada je prije nekoliko sedmica usvojila odlaganje sprovođenja posebnog zakona o ulaganju i konsolidaciji državnog avioprevoznika. Ocijenjeno je da treba analizirati odluku o dodjeli državne pomoći od 155 miliona MA, a analiza će nadležnoj agenciji poslužiti kao osnova za izjašnjenje po pitanju legalnosti državne pomoći državnom avioprevozniku.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama

 

Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.

Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.  Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a  Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.

Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Studentski dom će Vlada sada kupiti odlukom,  tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetiskih rezervi ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”.

Sve to odgovara ugovoru koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović, koji je u međuvremenu, prema saznanjima Monitora, raskinut.  U tom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa PDV-om), a dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. Baš onoliko koliko je Vlada sada odlučila da opredjeli za novi studentski dom. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Nakon što  je poništila  tender, Vlada se sada poziva na odredbe Zakona o javnim nabavkama koje je prethodno prekršila.

Član 14 definiše izuzeća, pa se navodi da se on ne primjenjuje na: kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose. Prigodna  rupa u zakonu.

Monitor je pitao Vladu,odnosno ministarstva uključena u ovaj posao – zbog čega sada kupuju objekat za novi studentski dom mimo postupka javne nabavke.

Iz Generalnog sekretarijata Vlade su objasnili da je, nakon potpisivanja ovog ugovora, Ministarstvo prosvjete upozoreno od strane Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore da Ministarstvo prosvjete nije organ u čijoj nadležnosti je vođenje, evidencija i sticanje državne imovine, te stoga se upućuje na raskid ugovora i primjenu procedure od strane ovlašćenog organa. To potvrđuje ranije pisanje Monitora.

Iz Ministarstva  tvrde i da nijesu isključili javni poziv. „Upravi za državnu imovinu dostavili smo Zahtjev za raspisivanje javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači. Dostavljena je i specifikacija potreba koje budući objekat treba da zadovolji kako bi se u njemu pružale usluge studentskog smještaja”, piše u odgovorima iz Vlade.

Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru odgovorili  da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”.  No, oni ističu da je ,,u skladu sa članom 14 stav 1 Zakona o javnim nabavkama kupovina prostora tretirana kao izuzeće iz Zakona, pa se u realizaciji ovog pravnog posla neće primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama”.

Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).

Monitor nije dobio odgovore ni na pitanja upućena kompaniji Čelebić.

Vladinu kupovinu studentskog doma odlukom građanski aktivista Aleksandar Dragićević komentariše: ,,Kako je Vlada kolektivni organ, ne podliježe krivičnoj odgovornosti pa su na ovaj način našli prostor da nekome naprave uslugu i da niko nikad ne može odgovarati”.

Kao što je Monitor pisao,dio hotelaVerde koji je planiran za budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo ĐukanovićDragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.

Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće „Čelebić” objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.

U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratnu zgradu sa podrumom inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević, u svojoj procjeni, koju je naručilo Ministarstvo prosvjete tretira kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem od 3.505 kvadrata, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.

Stručnjak za ovu oblast koga je Monitor kontaktirao smatra da je metod procjene sporan jer se radi o kupovini imovine a ne biznisa. Da je vršena procjena imovine, cijena objekta bi bila znatno manja.

Fidelity consulting izveo je računicu da će kvadrat u studentskom domu Donja Gorica biti plaćen preko 2.300 eura.

Sve je počelo u februaru 2024, kada Vlada donosi zaključak o formiranju međuresorske komisije, koja je trebala da pripremi informaciju o smještaju studenata. U aprilu 2024. Vlada usvaja informaciju ove komisije koju su činili predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprave za kapitalne projekte, Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta koja predlaže raspisivanje javne nabavke za ovaj posao. Predlog Radne grupe je bio da se raspiše javni tender ,,koji bi doprinio na transparentnosti, ali i povećao broj potencijalnih privrednih društava koja bi se mogla uključiti u ovaj model ustupanjem svojih objekata”.

Stručnjaci iz oblasti javnih nabavka kažu da sumnju budi i to što je raspisan ograničeni postupak, posebno ako je cilj bio transparentnost i veći broj prijava. Ukazuju i da je u poništenom tenderu na sajtu CEJN navedno da je vrsta nabavke – Roba. Zakon precizira u Članu 75 – Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke. Četvorospratna zgrada se teško može uklopiti u ovu definiciju.

Nadalje na CEJNU se navodi da – nakon sprovođenja postupka Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda dostavlja izvještaj Vladi, koja donosi odluku. Zakon predviđa da odluku može da donese samo organ koji je raspisao tender, a to je Ministarstvo prosvjete.

Na tender se javio samo jedan ponuđač i to sa duplo višom cijenom od ponuđene. Ministarstvo prosvjete i Vlada su to prihvatili, kršeći Zakon o javnim nabavkama.

I prije potpisivanja ugovora, 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica.

Aleksandar Dragićević je prije objavljivanja ovog broja Monitora objavio informaciju dobijenu od studenta – da se krenulo sa iseljenjem dijela studenta koji su trebali da budu smješteni u novi studentski dom, a koji su, dok se posao oko ugovora ne završi, privremeno smješteni u razne domove. Iseljavanje je privremeno zaustavljeno.

Sa tenderom i mimo njega, Vlada je stvorila problem studentima, građanima i samoj sebi. Sve zbog nepoštovanja zakona. U srijedu je lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na tekst Monitora, zbogu sumnje u korupciju oko kupovine studentskog doma. Po informacijama Monitora, u pripremi je nekoliko krivičnih prijava adresiranih na Ministarstvo prosvjete.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Pisac Brano Mandić piše da je potjera za njim slika i prilika naših državica u sofisticiranom modernom svijetu.

„Potjera za zločincem koja se otegla zapravo je mjera jadne službene sposobnosti i granične fikcije na koju smo prinuđeni. Ali više od svega, to je dokaz debele zaostalosti jedne tehnološke nedođije. Sve to djeluje gotovo romantično dok neko u toj nedođiji ne odluči da ubija i kolje“, piše Mandić.

Načelnik prijepoljske policije Željko Kuburović kazao je da je tamošnji teren dosta nepristupačan. Kako je naveo, pregleda se svaka štala, pojata i ambar.

“Teren je pun uvala i vrtača i postoji mogućnost lakog skrivanja i bjekstva. Pokriva se i dio područja oko granice, jer taj dio Balijagić dobro poznaje”, dodao je on.

Cijelu priču dodatno je začinio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavom da je Balijagić vjerski ekstremista i da je to postao tokom dugogodišnjeg zatvorskog staža. Kazao je i da je ubica pobjegao Crnoj Gori, ali da srpskim organima reda neće umaći.

„On je u zatvoru postao pravi fanatik, ekstremni radikalni islamista i to imamo podatke. On naših veza iz Crne Gore  – dakle obavještajno“, saopštio je Vučić.

To su odmah demantovali ovdašnje institucije, Uprava policije (UP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). U saopštenju za medije naveli su  da ne postoje operativni podaci koji upućuju na to da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.

„Podaci kojima razpolažemo ne upućuju na to da su motivi za izvršenje zločina za koji se sumnjiči da je 25. oktobra u selu Sokolac izvršio A.B, bili vjerske ili nacionalne prirode. Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma“, navodi se u saopštenju.

Nekadašnji direktor Uprave policije Nikola Janjušević upozorio je  da su ovakve izjave jako opasne. „Koliko se sjećam, on je u toj emisiji „Ćirilica“ rekao da je moguće da je zločinac Balijagić ubio dvoje nevinih ljudi Madžgalja iz Sokolca jer je vidio ikone u njihovoj kući. To, dok se ne završi istraga, su sve neki operativni podaci koji mogu dodatno da uznemire i javnost i građane u jednoj višenacionalnoj sredini, kao što je Crna Gora“, kazao je Janjušević.

Balijagića su se dotakli i u crnogorskom parlamentu. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da u kriznim situacijama poput trenutne sa odbjeglim Balijagićem, nedopustivo da ne postoji komunikacija institucija sa građanima. To je rekao nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, na početku zasjedanja, čestitao novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu na pobjedi.

“Vaša čestitka bi bila razumljivija kad bi joj prethodio apel premijeru, koordinatoru bezbjednosnih službi, ministru unutrašnjih poslova da revnosnije komuniciraju sa građanima, jer su građani Bijelog Polja i sjevera u velikoj panici. Ne postoji elementarna informisanost, ni brifing od strane bezbjednosnih službi ove zemlje gdje se lice nalazi, da li mu se ušlo u trag i da li su građani bezbjedni”, istakao je Nikolić.

Mandić je odgovorio da je Balijagić u Srbiji, što su potvrdila tamošnje bezbjednosne službe.

I dok se Balijagić šetka po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji , građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni očigledno ne rade svoj posao.

 

Ministra Šaranovića ometa kritika

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je napomenuo da su od 25. oktobra,  kada su na svirep način stradali Milenka i Jovan Madžgalj, svi raspoloživi resursi njegovog resora, Uprave policije i Vojske Crne Gore danonoćno angažovani – kako u potrazi za osumnjičenim, tako i u osiguravanju mira i sigurnosti svih sela Vraneške doline. On je istakao da Crna Gora ne pamti ovakav nivo posvećenosti i angažovanja resursa u potrazi za jednim licem.

“Budite uvjereni da će pravda biti ostvarena uz snažnu i koordiniranu podršku institucija bezbjednosti. Moram ovim putem konstatovati i nedovoljno odgovoran i nerijetko neistinit način komentarisanja, analize i izvještavanja određenih predstavnika političkih subjekata, pojedinaca, bivših policijskih službenika, što je bez dileme moglo imati negativne implikacije po bezbjednost pojedinih mještana ovog područja, a što definitivno ne doprinosi efikasnosti djelovanja policije i vojske u potrazi za Balijagićem”, naveo je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo