Povežite se sa nama

OKO NAS

PUTOPIS IZ MOSTARA: Džezve ukrašene mostovima prijateljstva

Objavljeno prije

na

U južnom dijelu Republike Bosne i Hercegovine, na mjestu gdje plahovita rijeka Neretva smiruje svoj tok da bi se družila sa očaravajućim krajolikom, smjestio se grad Mostar. Ovaj viševjekovni grad liči na ukrotitelja koji sili i bahatosti daje srce i emociju. Surovi kamen planina Velež i Prenj, melje u pitomu neretvansku kotlinu. Hitroj Neretvi koja nosi nemirni duh Zelengore, poklanja dolinu i miris Jadrana. Svakodnevne ljudske brige, natopi šalom i humorom koji samo Mostarci posjeduju.

Ovo je mjesto sudara tri religije, koje kad slože amplitude pokazuju svu ljepotu različitosti, ali i surovost predrasuda u momentima kad đavo, vrag i šejtan umiješaju svoje zlokobne prste među ljude.

U želji da spoji ljude i dobro u njima, osmanski sultan Sulejman Veličanstveni 1557. godine naredio je izgradnju mosta koji će spojiti obale rijeke Neretve i do današnjih dana ostati simbol Mostara. Sama izgradnja povjerena je učeniku poznatog turskog arhitekte Sinana, Hajrudinu. Devet godina Hajrudin gradi most pod prijetnjom da će u slučaju neuspjeha biti istog dana pogubljen. Legenda kaže, da je onog dana kad je skidao drvenu konstrukciju mosta, ujedno spremao i svoj pogreb. Odvajanjem drvene konstrukcije most ostade da prkosi sili gravitacije i daruje besmrtnost Hajrudinu.

Stari, kameni, jednolučni most u Mostaru, poput vještog gimnastičara polukružno se izvija iznad Neretve spajajućii ljude, vjere i običaje. Masivni klesani kamen, od koga je most sagrađen, tokom dana upija sunčeve zrake, akumulira ih, da bi tokom noći prolaznike darivao toplim zagrljajem. Sam gazni sloj mosta ispresijecan je kamenim stubićima koji usporavaju prelazak preko njega, kao da je arhitekta želio da putnika zaustavi i natjera da obrati pažnju na ljepotu ambijenta. Tu površinu su milioni koraka filigranski izbrusili, pa je kamen i po suvom vremenu veoma klizav. Luk je dugačak skoro 30 metara a najveća tačka mosta je na preko 20 metara. Na samom vrhu mosta koji je prepun radoznalih turista, gotovo svakodnevno možemo sresti ponekog mladića koji je voljan za mali bakšiš turistima pokazati svu ljepotu „mostarske laste”.

Sa mosta se silazi na Kujundžiluk. To je ulica izrađena od kamenih oblutaka iz rijeke Neretve, natrpana kujundžijskim radnjama, gdje vješti majstori obrađuju bakarne limove i od njih prave prava umjetnička djela. Zvuk udaraca čekića i glijeta u elastičnu bakarnu površinu miješa se sa žamorom prolaznika, pa se stiče utisak da se nalazimo u pčelinjoj košnici.

U jednoj od mnogobrojnih radnji, uočavam mladića koji čeličnim glijetom pravi reljef na šoljici za kafu. Djeluje kao da ga više interesuje da svoj rad dovede u savršeno stanje, nego da proda izloženu robu. Zaobilazeći napadne trgovce, ulazim da u tišini i bez sugestija pogledam sadržaj radnje. Nakon nekoliko mojih laičkih pitanja, mladić pokušava da mi objasni u čemu su tajne kujundžijskog zanata.

Najmlađi mostarski kujundžija Mirza Redžović, ostavlja alatke i pokazuje mi primjerke džezvi, šoljica i slika izrađenih u bakarnom limu. „Nijedan bakrorez u mojoj radnji nije isti. Svaka šoljica, slika ili džezva je unikatna”.

Pokazuje jednu šolju za kafu koja je tek izašla ispod njegovog vještog glijeta. „Evo pogledajte kako iz ravnog lima izlazi reljef na površinu. Ovo sad treba par puta kalajisati kako bi bila spremna za upotrebu. Kad se to završi garancija je doživotna”.

Mirza kaže da obično turisti ne uoče razliku između ručnog rada i mašinski napravljenih suvenira. Pokazuje mi jednu presom napravljenu džezvu: „Pogledajte svaka figura ista. Nema dušu.”

Ovim zanatom se počeo baviti kao srednjoškolac zbog džeparca. Nakon više uništenih bakarnih ploča shvatio je da je i za ovaj posao potrebna edukacija. Zanat je učio od najboljeg mostarskog kujundžije Azera Badžaka. „Azer me naučio ovom poslu. Tek kad je on kazao da sam izučio zanat, počeo sam samostalno da radim. Za jedan suvenir potrebno je više sati rada. Zima mi dobro dođe jer se tada zatvorim u radnju i samo kucam. Ovo su sve unikatna djela. Ako pogrešno udariš bakarnu ploču, nema popravke, ne može se izbrisati greška kao olovka sa papira”.

U razgovoru nas prekida radoznala grupa kineskih turista. Gotovo svaki od njih uzima i zagleda onaj servis koji je izašao ispod mašinske prese. Mirza proba da im objasni razliku, ali ne uspijeva. Vidjevši da se uzalud trudi, okreće se i nastavlja priču. „Mnogo bi se bolje od ovoga živjelo da grad ima više hotela. Ovako, većina ovih turista odsjedne u Međugorju, pa kod nas navrate samo na sat – dva”.

Napuštamo Mostar. Okolna brda i planine ovaj čudesni grad uveo je u plodnu dolinu. Ukrotio divlju Neretvu. Nekako mu najteže ide istjerivanje đavola, vraga i šejtana iz nekih ljudi koji su u našoj bliskoj istoriji rušili mostove. Nekada most ima više duše od čovjeka. On uvijek spaja. Rastavljati mogu samo ljudi.

Ranko VOJVODIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo