Povežite se sa nama

OKO NAS

PUTNA INFRASTRUKTURA U KOLAŠINU: Do prve kiše

Objavljeno prije

na

Skoro da nema  kolašinske mjesne zajednice u kojoj prošle i ove godine nije bar dijelom saniran lokalni put. Za to je potrošeno oko 1,5 milion eura. Međutim, svježe sanirane saobraćajnice su, posle prvih vremenskih nepogoda,  bile u istom stanju kao i godinama unazad

 

 

Izreka „drži vodu, dok majstori odu“, vjerovatno, najbolje opisuje trud da se od kolašinskih nekategorisanih i lokalnih puteva naprave saobraćajnice koje će biti od koristi mještanima sela u u toj oštini.  Više od 1,5 milion eura uloženih u sanaciju putne infrastrukture tokom ove i prošle godine nije se, u velikom broju slučajeva, pokazalo kao dugoročno održiva investicija. Neke saobraćajnice „sanirane“ lani, poslije prvih kiša ove godine, u istom su stanju kao što su bili prije nego što su mehanizacija i opštinski novac krenuli ka njima.

Mještani, po pravilu, prolaze put  od oduševljenja što se neko konačno sjetio njihovog sela, do razočarenje kada se pokaže da je rad bio uzaludan, a oni do grada stižu uz istu muku kao i ranije. Tako je bilo na putevima ka Rečinama, Vranještici, prema nekoliko katuna, na moračkim i rovačkim seoskim saobraćajnicama… Oni koji žive u tim krajevima za stanje puteva u koje je, lani, uloženo na stotine hiljada eura, kažu da je ponovo katastrofalno.

„Preduzeća koja dođu da opštinskim parama popravljaju puteve ne slušaju mještane. Naše sugestije su na mjestu, jer poznajemo svaki metar i znamo đe je potrebno kako raditi, jer surovost prirode, bujice i odroni sveke godine na istim mjestima oštete puteve. Sve se radi na brzinu, nekad se čini samo da je cilj da se uzmu pare i, kobajagi, završe posao i što prije odu. A kada dođe jesen i nevrijeme i ponovo isto kao i prije radova“, kažu u jednom kolašinskom selu. Uz molbu da se izbjegne navođenje imena sela i sagovornika, jer, objašnjavaju, „u Opštini bi se ljutili“. A i dogodine treba poslati mehanizaciju na isti put,  saniran  u ljeto 2024. Mještani dodaju da je, ipak, „bolje išta,  nego ništa“ i tvrde da godina unazad, sve do  lani,  niko nije čuo  njihove apele za popravku puta.

Ne može se zanemariti napor i volja aktuelnih opštinskih čelnika da popravljaju  seoske puteve, čak i one dionice koje su decenijama ranije bile zaboravljene od lokalnih vlasti.  Da li takvi radovi imaju svrhu, legitimno je pitanje i za Opštinu, ali i za resorna ministarstva koja su pomagala takve projekte.  Iz lokalne uprave tvrde da drugog načina nema. Stisnuti izmeđi ograničenog novca za održavanje puteva  i činjenice da ih je oko 200 km na području kolašinske opštine, odlučuju se za sanacije, za koje su i sami svjesni da neće donijeti dugovječne rezultate.  Kako za Monitor objašnjava predsjednik Skupštine opštine (SO)  Vasilije Bulatović  „kontinuirana ulaganja i obezbjeđivanje prohodnosti tih saobraćajncica je neophodno“.

“Lokalni putevi prave veliko opterećenje za budžet. Oko 15 km asfalta košta 1,5 milion eura. Vlast dolazi u situaciju da odlučuje da li da asfaltira 15 kilometara puta ili da dovede na nivo prohodnosti 200 kilometara puta, Odlučujemo da što više saobraćajnica saniramo, umjesto da samo jednu ili dvije temeljno rekonstruišemo, odnosno, asfaltriramo. Mislim da ne bi bilo pošteno jednom selu napraviti put, a mještane 15 drugih sela ostaviti bez prohodne saobraćajnice tokom većeg dijela godine “, objašnjava Bulatović.

Iz lokalne vlasti kažu i da su oko 200.000 eura za sanaciju puteva dobili od Ministarstva poljoprivrede, pa  su bili obavezani da određene iznose potroše na saniranje puteva na ruralnom dijelu opštine. Međutim, iz opozicije dovode u pitanje takve odluke. Odbornik  Pokreta Zajedno gradimo Kolašin  (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti) Balša Cvetković  tvrdi da će skoro svi  sanirani putevi uskoro biti u istom stanju kao i prije sanacije. Prema njegovim riječima, tokom nepune dvije godine, stavka za lokalne puteve je povećavana četiri puta, prilikom rebalansa budžeta.

„Ove godine, ta stavka je blizu 600.000 eura, što je oko četvrtine ukupnog kapitalnog budžeta. Slično je bilo i lani, kada je čak milion eura izdvojeno za tu namjenu. Najskuplja investicija iz lokalnog budžeta u centru grada, gdje je najveći pritisak  izgradnje i najviše stanovnika i turista, bila je adaptacija  Spomenedoma, koja košta 400.000 eura. Da nema državnog kapitalnog budžeta ni jedan veći projekat u gradu ne bi bio započet. Lani je opravdanje za ulaganja u seoske puteve bilo u poplavama, ne znam šta je ove godine“, kaže Cvetković.

Prema njegovim riječima,  sanacija se obavlja „do nivoa upotrebljvosti“ i traje „do prve kiše“.  Odbornik Pokreta je nedavno predložio izvršoj vlasti da se odluči za temeljnije radove na manje puteva. Time bi, kazao je, dobili trajno riješen problem bar u nekim selima.

„Svjesni smo kako se rade ove sanacije. Često se rade kako bi se izbjegli tenderi i išlo na nabavke male vrijednosti, to jest, direktne pogodbe. Suština je da za 1,5 miliona eura nijesmo dobili neku novu vrijednost i nijesmo ništa riješili mještanima. Na selima neće ostati zbog djelimične sanacije, već samo ako imaju kvalitetan put stalno. Za ovaj nivo sanacije očekivano je bilo da se odvoji 200.000 eura godišnje, a ne tri ili pet puta više.  Jedini način je temljna rekonstrukcija tih puteva“, poručuje Cvetković.

Opština je, lani, puteve sanirala baš kako opozicija tvrdi, direktnim ponudama, izbjegavajući tendere. Na taj način ugovoreni su sa privatnim preduzećima radovi u vrijednosti od 850.000 eura. Iz lokalne vlasti tvrde da su to  “činili u odnosu na opis radova iz predmjera i predračuna radova koji se dostavi nakon obilaska terena”. Kažu da su ti kriterijumi bili presudni za odabir izvođača, “s obzirom na to da privredna društva sa teritorije  Kolašina ne raspolažu podjednako mehanizacijom koja je potrebna za određenu vrstu radova”. Objašnjavaju i da su “tokom 2023. godine, mimo opštinskog preduzeća Komunalno, za sanaciju puteva angažovani svi lokalni privrednici koji imaju građevinske mašine, a koji su bili voljni da sarađuju sa lokalnom upravom”.

“Opština je tokom 2023. godine obavljala sanaciju seoske infrastrukture na području svih mjesnih zajednica. Podsjećamo da su, u kratkom vremenskom periodu, našu opštinu zadesile dva puta vremenske nepogode koje su pričinile veliku štetu na infrastrukturi (tokom decembra 2022. godine i januara 2023. godine), a koja se nije mogla sanirati u nekim područjima sve do ljetnjih mjeseci”, kazali iz Opštine.

Podsjećaju i da je u radovima, čija je ukupna vrijednost 850.000 eura bilo i onih koje su zatekli po preuzimanju vlasti u decembru 2022. godine, a koji do tada nijesu bili realizovani. Radove na infrastrukturi u ukupnoj vrijednosti od 187.000 eura, prema dokumentaciji iz opštine, izvelo je kolašinsko Komunalno preduzeće. Direktnom pogodbom Opština može angažovati preduzeća za radove čije ukupna vrijednost, računajući i PDV, ne prelazi 9.680 eura.

Kako je kazao potpredsjednik Opštine Vasillije Ivanović ove godine je drugačije, pa se većina sanacija odvija nakon raspisivanja tendera. On očekuje da će se uskoro steći uslovi i za ozbiljnije rekonstrukcije djelova putne infrastrukture. Do tada, mještanima ostaje nada da će nevrijeme zaobići njihovo selo.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo