Povežite se sa nama

OKO NAS

PUTEVIMA SKANKA: Porozne granice

Objavljeno prije

na

Učestale informacije o hapšenjima narkodilera marihune, posebno s područja Albanije, ovih dana podsjećaju na činjenicu da je Crna Gora najbliži susjed najvećeg proizvođača ove droge u Evropi i drugog u svijetu. Dražavljanin te zemlje Gin Fuša (58) uhapšen je prije nekoliko dana na graničnom prijelazu Sukobin pod sumnjom da je pokušao da u našu zemlju unese čak trideset kilograma skanka.

Iz crnogorske Uprave policije saopšteno je da su carinici i policajci dvije države drogu pronašli kontrolom vozila volvo albanskih registarskih oznaka, kojim je upravljao uhapšeni Albanac.

,,Pregledom lica i vozila, u prtljažniku je pronađeno i zaplijenjeno dvadeset četiri PVC pakovanja, u kojima se nalazila biljna materija tamno zelene boje za koju se sumnja da je marihuana. Preliminarnim analizama potvrđeno je prisustvo marihuane, tipa skank, ukupne količine oko 30 kilograma”, saopštila je crnogorska policija.

Pojašnjeno je da je shodno protokolu o radu Zajedničkog graničnog prijelaza Sukobin – Murićani osumnjičeni Gin Fuša predat službenicima albanske policije na dalje postupanje. Policiji Albanije predati su i zaplijenjena droga i vozilo kojim je Fuša švercovao skank.

Tragom posljednje vijesti o švercu skanka otvara se čitav niz drugih informacija o zapljenama droge koja u Crnu Goru u najvećem broju slučajeva ulazi s područja Albanije, a potom i s Kosova.

Albanija važi za najvećeg proizvođača marihuane u Evropi i drugog u svijetu, dok je Crna Gora u švercerskom i kriminalnom lancu jedna od najznačajnijih država za tranzit ove droge. Droga je do sada uglavnom preko Luke Bar švercovana do Italije, i dalje prema zapadnoj Evropi, sve do Skandinavije, gdje je njena cijena dostizala najveće iznose.

Prema Monitorovom izvoru iz crnogorske policije u oblasti Lazaret, poznatoj pod nazivom albanska Kolumbija, godišnje se proizvodilo više stotina tona marihuane, poznate kao albanka, kao i modifikovane verzije kanabisa  skanka.

,,Izmir Hebovija, s nadimkom Shkodran, ili Skadranin, bio je glavna albanska veza za Crnu Goru, odnosno za trgovinu s Tuzima i Božajem”, tvrdi Monitorov izvor.

Droga iz Lazareta obično ide na nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih je od Drača i Valone, gliserima do Italije. Drugi pravac je od Valone do Šibenika, odakle brodovima produžava za Veneciju.

,,Treći put vodi preko Crne Gore. Droga je obično prenošena putničkim automobilima. Vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, ako tu prođe, idu na Debeli brijeg. Kod prenosa droge većinom se koriste prepravljeno dno automobila, krovni tapacirung, kao i instrumental tabla. Većinu kurira prestavljaju mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank”, priča naš dobro obaviješteni izvor.

Mada su lokalne vlasti u Albaniji i ranije tvrdile da svake godine unište između sedamdeset i sto hiljada biljki kanabisa, jasno je da u ovoj susjednoj zemlji ima oblasti koje su u potpunosti izvan kontrole vlasti.

,,Poslije rata koji se više od godinu u Lazaretu vodio između policijaksih snaga i paravojske narkodilera, velika polja marihuane preseljena su na područja koja gravitiraju Grčkoj i koja su za policiju nepristupačnija. Tako je uzgoj marihuane nastavljen bez ikakvih problema i u istim količinama”, otkriva naš izvor.

Prema pouzdanim i provjerenim podacima, u ovoj zemlji i u drugim oblastima postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, većinom hibridne, odnosno modifikovane marihuane. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične mariuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, onda cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljade eura.

O kakvim razmjerama proizvodnje i šverca droge se radi, govore i podaci koje je objavila američka agencija AP. Prema ovoj ageniciji, albansko selo Lazarat nosi epitet ,,fabrike za marihuanu” s godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona kanabisa i izvozom narkotika u tržišnoj vrijednosti od nevjerovatnih četiri i po milijarde eura.

To je čak polovina bruto društvenog proizvoda Albanije. Agencija AP podsjeća da je stanovnicima u Lazaratu, selu na jugu Albanije, uzgajanje marihuane najvažnija privredna djelatnost.

Najveća zapljena marihuane u Crnoj Gori bila je ona na Debelom brijegu prije nekoliko godina, kada je u kamionu slovenačkih registaraskih oznaka otkriveno 400 kilograma ove droge.

,,Skank je do Debelog brijega stigao iz Albanije i trebalo je da produži na zapadnoevropsko tržište, tamo gdje su i cijene najveće. Kao što je to u Francuskoj, Belgiji i Španiji”, priča ovaj izvor.

Monitorov policijski izvor podsjeća da je Meksiko najveći proizvođač marihuane za tržište Sjedinjenih Američkih Država. Tome u prilog govore i podaci o postojanju više podzemnih tunela na granici ove dvije države. Posljednji podzemni tunel dužine četiristo metara, koji je spajao dva ilegalna magacina sa jedne i druge strane granice, otkriven je prije mjesec-dva, i tada je odjednom zaplijenjeno 17 tona marihuane.

Prema podacima Ujedinjenih nacija globalna vrijednost ilegalne trgovine marihuane je 140 milijardi dolara.

Balkan je, međutim, sve više ne samo područje tranzita, već i veliko tržište za marihuanu. Tako na primjer Blic piše da je zahvaljujući nesmetanom i jeftinom uzgajanju marihuane u Albaniji, balkansko tržište narkoticima posljednje dvije decenije prosto zatrpano albanskom „travom”. Ona je kupovana u Tirani i Draču za 2.000 eura po kilogramu, a preprodavana u Skoplju, Podgorici, Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Bukureštu za 5.000 eura po kilogramu.

Glavni trgovci ovom marihuanom su Albanci, Crnogorci i Srbi, koji je prodaju širom Balkana, pa i u Rumuniji. Narkomafija godišnje samo na Balkanu proda više od 117 tona albanske marihuane.

Skank je opojna droga koja sadrži koncentriranu marihuanu. Njen cvijet ima visok procent psihoaktivne supstance. Uzgajanje skanka jeste zahtjevno i skupo, ali i prosto, jer se pravila mogu uzeti s interneta. Vještački pravljena marihuana može da ima pet berbi godišnje i zato je skank veoma isplativ.

Posljednje akcije i zapljene ove droge na području Crne Gore govore da su granice na Balkanu još uvijek porozne. Skank s oznakom proizvodnje u Albaniji bez velikih problema ulazi u Crnu Goru. Ako se toliko zaplijeni, pitanje je onda koje se količine ove droge nesmetano transportuju kroz našu državu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo