Povežite se sa nama

OKO NAS

PUT ROŽAJE – ŠPILJANI: Radovi bez granica

Objavljeno prije

na

Kompanija Štrabag je rekonstrukciju 20 kilometara puta od Rožaja prema graničnom prelazu Dračenovac  započela  u julu 2020. godine, a rok od dvije godine je više puta probijan. Građani ukazuju da ne mogu ni za hitne slučajeve stići do bolnice u Rožajama

 

Predsjednik opštine Rožaje Raman Husović nedavno je apelovao da se ubrzaju radovi na magistralnom putu od tog grada do graničnog prelaza Dračenovac, koji već duže vrijeme otežavaju saobraćaj i zbog čega trpe i turistička privreda Rožaja i obični građani.

Da li će biti efekta od molbi da se radovi na dvadeset kilometara dugoj dionici privedu kraju, znaće se za nekoliko mjeseci, za kada je, poslije više probijanja rokova, najavljen njihov konačni završetak.

Husović za Monitor kaže da nije pretjerani optimista, ali da je učinio što je do njega. Ukazuje i da je sa ministrom kapitalnih investicija tim povodom imao više sastanaka sa izvođačima, kompanijom „Štrabag“.

„Mi smo zaista oštro reagovali, i oni su u poslednje vrijeme nešto intenzivirali radove, ali ja prosto sumnjam da mogu završiti do kraja godine kako je obećano“ – kaže Husović.

Predsjednik opštine Rožaje objašnjava da najviše trpe turistički kapaciteti, jer je izgubljena praksa da se turisti koji dolaze ovim magistralnim putem iz pravca Srbije, zadržavaju u tom sjevernom gradu.

„Kolike su samo štete turističkih radnika i turističkih kapaciteta koji su odmah pored puta, da ne govorimo o drugim turističkim resursima opštine Rožaje koji su zbog toga prazni“ – kaže Husović.

On je dodao da inače obični građani koji imaju rodbinske veze sa stanovnicima u Srbiji, Sjenici, Tutinu i Novom Pazaru, trpe kako zbog loših saobraćajnih veza, tako i zbog graničnih prelaza.

„Sve to je dovelo do situacije da smo i mi kao rukovodstvo grada, i obični građani veoma revoltirani. Ne samo ovaj put do Špiljana, već i drugi putevi koji vode prema susjednim gradovima u Srbiji, moraju se hitno popravljati i završavati, a granični prelasci makar za stanovnike pograničnih mjesta, maksimalno liberalizovati“ – smatra Husović.

Nezadovoljni su i svi turistički radnici, kako u Rožajama, tako i u drugim gradovima u ovom regionu. Oni objašnjavaju da će ovo biti treća, odnosno četvrta sezona koja trpi zbog radova na magistralnom putu.

Kompanija ,,Štrabag,, je rekonstrukciju 20 kilometara puta od Rožaja prema graničnom prelazu Dračenovac  započela 29. jula 2020. godine, a rok od dvije godine je više puta probijan.

Građani koji žive u mjestima duž trase tog puta više puta su ukazivali da su dovedeni u situaciju da ne mogu ni za hitne slučajeve stići do bolnice u Rožajama.

„Ovo je postalo neizdrživo. Niti možemo prema Rožajama za bilo kakve potrebe, niti prema Novom Pazaru. Ima li ko u ovoj državi da objasni zašto je probijen rok, zašto se radi ovako sporo“ – pitaju stanovnici sela Bać.

U tom velikom selu, odmah duž magistralnog puta, sve je stalo zbog radova. Neke kafane su zatvorene. Ko bi tu pravio pauzu i pio kafu u oblacima prašine.

Trpe i putnici, jer redovni autobusi koji i dalje voze tom dionicom iz pravca Srbije ili iz Crne Gore za Srbiju, kasne i po nekoliko sati, pa je teško predvijedjeti vrijeme njihovih dolazaka na stanice u gradovima kroz koje prolaze.

Vozači malih automobila koji iz Srbije idu za Crnu Goru odavno pribjegavaju putovanju preko Zlatibora i graničnog prelaza Dobrakovo kod Bijelog Polja, zbog čega se osjeća manja frekvencija turista u gradovima na sjeveroistoku.

Direktor Turističke organizacije Berane, Ivan Radević, ističe da trpi i turistička privreda ovog grada, jer veliki broj putnika i turista koji se na putovanju zadržavao u Beranama, sada nastavljaju zaobilazeći ovaj grad.

„Mi smo generalno zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom, ali sasvim sigurno možemo konstatovati da bi ona bila još bolja da turisti ne izbjegavaju Ibarsku magistralu zbog radova na dvadeset kilometara dugoj dionici od Rožaja do Špiljana“ – kazao je Radević za Monitor.

Na graničnom prelazu Dračenovac ovog ljeta smanjen je promet putnika i nema većih zadržavanja, potvrdio je i vršilac dužnosti komandira Stanice granične policije Rožaje, Seid Erović.

On je pojasnio da su razlog tome radovi na putu Rožaje – Špiljani, jer  putnici biraju alternativne granične prelaze. Međutim, rekonstrukcija tog puta dovodi i do problema u radu policije na graničnom prelazu Dračenovac.

“Izvođač radova često kida naponske kablove za električnu energiju, kablove kojim se uspostavlja internet veza, što otežava i usložnjava rad na ovom prelazu državne granice”,kaže Erović.

On pojašnjava i da je na graničnom prelazu Dračenovac i dalje najviše putnika iz regiona, Srbije i Makedonije, ali ih ima i iz Njemačke, Švajcarske, Luksemburga i drugih država Zapadne Evrope.To su uglavnom oni kojima je ovaj put najbliži do destinacija, i koji ga ne mogu zaobići kao što to čini većina turista i običnih putnika.

Projekat rekonstrukcije magistrale na dionici Rožeje – Špiljani finansira Vlada Crne Gore preko Uprave za saobraćaj iz sredstava obezbijeđenih iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ugovorena vrijednost radova sa „Štrabagom“ je oko 19 miliona eura, što bi značilo milion eura po svakom kilometru.

Ovi radovi su ugovoreni i započeti u vrijeme bivše  vlasti,  ali je narezumljivo da ni nove državne vlasti ne mogu privoljeti „Štrabag“ da radove privede kraju.

U međuvremenu je na sva zvona objavljeno da je počeo veliki projekat dionice istog magistralnog puta, od Berana do Bijelog Polja, odnosno do Lepenca. Tu je „Bemaks“ već zakopao mašine, i samo na trasi od Berana do Ribarevina, na trideset kilometara, ima pet mjesta gdje se kolovoz odvija jednom trakom, što putovanje između ova dva veća grada na sjeveru čini napornim.

Sve da se radovi od Rožaja do Špiljana završe na jesen, putnike u naredne dvije godine, koliko je rok, čekaju rupe, prašina, i zastoji koji počinju odmah na izlazu iz Berana, u kanjonu Tivran. A pri tome još nisu završeni ni radovi na pristupnom putu od Kolašina do Mateševa i autoputa.

                                                                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo