Povežite se sa nama

Izdvojeno

PUT OD KOLAŠINA DO SKIJALIŠTA NA  BJELASICI: Vlasništvo mnogih, ničija briga

Objavljeno prije

na

Jedina veza Kolašina sa skijalištima na Bjelasici je put, koji je, formalno, nekategorisan i trenutno u vrlo lošem stanju.  O njegovom održavanju zimi brine Uprava za saobraćaj, a devet kilometara saobraćajnice ima nekoliko vlasnika. Zbog toga neće biti moguća ni skorija rekonstrukcija

 

 Za predstavnike lokalne vlasti u Kolašinu,  devet kilometara puta, od grada do Bjelasice,  privatno su vlasništvo. Iz privatnog Ski centra Kolašin 1450   kažu da je put državni, a iz Uprave za saobraćaj objašnjavaju da im je, već deceniju,  obaveza jedino zimsko održavanje te dionice.  Svima koji se zapute iz grada prema skijalištima, međutim, jasno je da su neophodne što hitnije i obimne intervencije na kolovozu, ali i saniranje brojnih odrona.

Pored toga što je taj put jedina veza Kolašina sa privatnim i državnim ski centrom, tom saobraćajnicom će do grada, pa dalje ka Mateševu i auto putu,  prolaziti i  vozila sa regionalnog puta Jezerine -Lubnice.  Odmah po izlasku iz tunela Klisura  dočekaće ih kolovoz lošiji od mnogih u kolašinskim selima. Duboke rupe, nedakvatna signalizacija, kamenje i zemlja na putu.

Utisci sa tog puta uvijek su među najlošijima kada se govori i o kolašinskoj  ljetnjoj i   zimskoj turističkoj sezoni. Zimi gužve, u snijegu blokirana vozila, ljeti rupe i manji odroni.   Održavanje podrazumijeva samo uklanjanje snijega sa kolovoza. Minulih dana, na društvenim mrežama bili su česti negativni komentari pojetilaca državnog skijališta o stanju na putu. Navodno, duboke rupe napravila su brojna oštećenja na vozilima. Najčešće su, tvrde vozači,  stradale gumu i hidraulika.  Tokom prošlih zimskih sezona, na tom putu dolazilo je i do višesatnih zastoja.  Za takvo stanje odgovornost nikad nijesu prihvatali iz državnog, a primjedbe gostiju nikad nijesu  komentarisali iz ski centra, čiji je vlasnik Zoran Bećirović.  Direkcija za saobraćaj više puta je kasno  regovala, pri obilnijim padavinama. Stanje u saobraćaju  dodatno je pogoršano činjenicom da je na privatnom ski centru, umjesto nekadašanjeg parkinga,  sada gradilište nekoliko hotela. Zbog toga mnogi posjetioci Bećirovičevog skijališta automobile parkiraju uz put, što blokira ionako uzak kolovoz.

Put su do sada koristili i devastirali mnogi. U ljeto 2019. godine,  zbog kopanja trase cjevovoda male hidroelektrane (mHE), saobraćajnica prema Bjelasici je značajno oštećena, a investitoru je dugo trebalo  da vrati put u prvobitno stanje. Da bi do toga došlo potrebno je bilo više sastanaka predstavnika  Ministarstva ekonomije, Opštine i firme “Viridi Progressum”, koja je gradila  mHE. Sve na insistiranje tadašnjeg menadžmenta državnog Ski centra. Iz kolašinskog Sekretarijata za urbanizam, komunalne poslove i saobraćaj nikada nijesu željeli da komentarišu stanje te važne veze grada sa planinom. Izgovor im je bio neriješeni pravni status puta” .

Saobraćajnicu su dodatno, tokom minulih nekoliko godina, devastirali i kamioni Euro asfalta, kompanije koja je probijala tunel Klisura ispod Bjelasice. Na desetine kamiona dnevno odvozili su iskopani materijal od Jezerina do Luga u Kolašinu, gdje je zemlja  deponovana. Ranije, put je platio danak i  eksploataciji šuma na tom području.

Burna nedavna polemika u medijima,  na relaciji Opština- Ski centar Kolašin 1450, nije ponudila javnosti precizan odgovor na pitanje   čija je saobraćajnica koja je godinama u lošem stanju.  U kolašinskoj lokalnoj upravi kažu da im je poznato da taj putni pravac pripada privrednom društvu DOO Ski Centar Bjelasica u stečaju i taj je postupak pred Privrednim sudom. Navodno, taj dio puta nije uzet kao dio stečajne mase koji bi se prodavao,  tako da je  “to put u nekoj vrsti privatnog vlasništva“. Bećirovićevi advokati, minulih dana, međutim, demantovali su te tvrdnje. Tvrde da, iako je njih poslodavac kupio, nekad državni ski centar, nije vlasnik puta.  Kažu da je put državni, jer je i kolašinsko preduzeće u stečaju bilo nekad državno.

Prema podacima Uprave za katastar i državnu imovinu, devet kilometara puta ima više vlasnika. Od restorana Savardak do iznad sela Mušovića Rijeka, put je, zaista, još upisan kao svojina DOO Ski centar Bjelasica.  Drugi dio puta, od  sela Mušovića Rijeka do Bećirovićevog skijališta je dio nekoliko parcela, koje su, prema podacima Uprave, državno vlasništvo.  Državno vlasništvo je i dio puta od grada do restorna Savardak. Pri završetku te dionice, neki djelovi puta su  čak sastavni djelovi parcela u vlasništvu mještana.  Međutim,  cijelom dužinom ta saobraćajnica je, zvanično,  nekategorisani put.

To je nedavno potvrdio Miodrag Bakrač iz Uprave za saobraćaj, koji je kazao da se put ne nalazi u mreži državnih puteva, to jest, ne pripada ni magistralnim ni regionalnim putevima,  “samim tim  nije u nadležnosti Uprave za saobraćaj”. On je podsjetio i da je Vlada, prije 10 godina, zaključkom dala zadatak toj Upravi da zimi održava put, zbog njegovog značaja. U nacrtu izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana (PUP) Kolašina, na čije usvajanje se dugo čeka,  za saobraćajnicu od Kolašina do Jezerina, predviđa se prekategorizacija.

“Od postojećih lokalnih i nekategorisanih puteva na teritoriji opštine Kolašin mogu se izdvojiti dva putna pravca, koji zbog položaja u mreži u daljoj budućnosti mogu doći na nivo regionalnih puteva prekategorizacijom. Među njima je i Kolašin – Smailagića Polje – Mušovića Rijeka- Jezerine-…” piše u tom dokumentu.

Predsjednik Opštine Vladimir Martinović, govoreći za Javni servis na temu lošeg stanja puta, kazao je da se tom problematikom još niko do sada nije bavio.  Nasušna je potreba, tvrdi on, “da država i nadležni organi što prije reaguju ako bi se taj  putni pravac riješio  u formalno-pravnom smislu, a potom i rekonstruisao”.

Vlasništvo bivšeg kolašinskog preduzeća Ski centara Bjelasica je i put koji se, u selu Mušovića Rijeka,  odvaja od te saobraćajnice i vodi ka jednoj od najstarijih hidrocentrala u Crnoj Gori. U procesu obezbjeđivanja dokaza o pravu svojine na zemljište i objekte, koji su neophodni za početka rekonstrukcije te centrale  EPCG je naišla na probleme već u startu. Imajući u vidu da objekti, poput cjevovoda i dovodnih kanala, prelaze preko većeg broja parcela, bilo je neophodno, kako su nedavno objasnili iz te komapnaije , obaviti pregled svih  parcela.

Analizom parcela preko kojih se pruža cjevovod, a koji prolazi ispod lokalnog puta koji vodi  do elektrane i okolnih kuća, zaključeno je da je ta saobraćajnica upisana na nekadašnji Ski-centar. Na koji način je put tako upisan  – u EPCG-u nemaju odgovor, kažu da je to nadležnost lokalnih i državnih vlasti koje se bave urbanizmom. Martinović  je, nedavno,  obećao  da će “Opština odraditi sve što je u njenoj nadležnosti da se realizuje rekonstrukcija koja je u interesu EPCG, građana ali i države”.

Pred još jednu zimsku turističku sezonu jasno je da skore rekonstrukcije puta do skijališta ne može biti. Predstoji složen proces rješavanja imovinsko pravnih odnosa, koji se, kako se do sada pokazalo, znaju otegnuti i na nekoliko godina. Najviše što turisti mogu očekivati tokom predstojeće zime je urednije čišćenje snijega i ažurniji rad policije pri regulaciji saobraćaja.

                                                                                    Dragana SĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo