Povežite se sa nama

Izdvojeno

PUT MOJKOVAC- LUBNICE POD LUPOM ISTRAŽNIH ORGANA: Bemax-u milioni, Mojkovčanima rupe

Objavljeno prije

na

Ne nazire se  kraj radova na putu Mojkovac – Lubnice, koje od 2020. izvodi kompanija Bemaks i koji treba da poveže Mojkovac sa budućim Ski centrom Žarski. Za ono što je do sada urađeno zainteresovano je Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju i Zaštitinik imovinsko pravnih-interesa Crne Gore

 

Prošle jeseni Bjelojevićka rijeka se izlila i oštetila novoizgrađeni put Mojkovac-Lubnice. Ovaj put treba da poveže Mojkovac sa budućim Ski centrom Žarski, u koji su uloženi milioni a daleko je od otvaranja.

Ne nazire se ni kraj radova na pomenutom putu, koje od 2020. izvodi kompanija Bemaks, a za ono što je do sada urađeno zainteresovano je Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju i Zaštitinik imovinsko pravnih-interesa Crne Gore.

Izgradnju puta sa Bemaksom je potpisala Vlada Duška Markovića. Iz Akcije za socijalnu pravdu su krajem 2020. upozorili da je cijena puta ,,u svega nekoliko mjeseci uvećana za četiri miliona eura, odnosno sa devet na 13,2 miliona, za koliko je ugovorena gradnja“.

Kako su radovi počeli krenula je i ogromna sječa šume. Krajem 2020. Uprava za inspekcijske poslove podnosi Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u Upravi za šume i njenoj Područnoj jedinici u Mojkovcu, kao i nepoznatog počinioca nezakonite sječe šume i probijanja puteva.

Naime, Uprava za šume se tereti da je dozvolila bespravne radnje u državnoj šumi u GJ Lepenac Pelješka Gora, na lokalitetu Bjelojevićka rijeka. Dozvolila je da se sječu stabla bez doznake, odobrenja, izvođačkog projekta, rješenja o usvajanju izvođačkog projekta, ugovora sa izvođačem radova… Navodi se da odgovorna lica u Upravi za šume nijesu spriječila nezakonito gazdovanje državne šume i preduzela mjere na suzbijanju bespravnih radnji, nije identifikovala počinioce tih radnji i iste procesuirala na zakonom propisan način.

Čuvar šume tvrdi da je 11. decembra 2020. obavijestio nadležne da se vrši probijanje puta, te da usljed toga dolazi do obrušavanja zemljišta, bukovih i jelovih stabala, da su stabla posječena na klizištu i stoje na licu mjesta a da je izvođač radova Bemaks. Iako čuvar tvrdi da je sve uredno prijavio, njegov nadređeni to demantuje i kaže da nikakvu prijavu nije dobio ni pismeno ni usmeno.

Šta god bilo, iz Uprave za inspekcijske poslove su konstatovali da zahtjev za sječu ne postoji, doznaka stabala nije vršena, izvođački projekat nije rađen, ne postoji ugovor za probijanje puteva i sječu šuma u državnom vlaništvu.

Nakon reagovanja Inspekcije, Uprava za šume Područja jedinica Mojkovac je sačinila komisiju i konstatovala bespravne radnje, ali nije ustanovila tačnu količinu bespravno posječene drvne mase, niti ustanovila tačnu širinu i dužinu probijenog puta… Po izjavi komisije činjenično stanje nije ustanovljeno zbog neprohodnosti i opasnosti po život, zbog izazvanih odrona i klizišta. Komisija je konstatovala da kada su oni bili tamo na posječenom putu se nijesu čule motorne šege, a primjetili su da su na putu prisutne mašine Bemaksa i Geneksa.

Ono što institucije ne spore je da je Bemaks lagerovao i čuvao posječena stabla. U septembru 2021. Direkcija za saobraćaj obavještava firmu Bemaks da nemaju više obavezu čuvanja drvne mase koja je posječena na trasi puta. Iz Uprave za šume napominju da nije izvršen prijem drvne mase koja je posječena, iz razloga što izvođač radova nije obavijestio PJ Mojkovac o izvršenoj sječi, i nije izvršio lagerovanje posječene drvne mase na zakonom propisan način. Preciziraju ,,da je drvna masa deponovana na više lagera (na pojedinim lagerima drvna masa je nabacana bez reda) neposredno uz put čija je izgradnja u toku. Dio drvne mase je oštećen prilikom izvlačenja (vuča i izvlačenje drvne mase je vršeno građevinskim mašinama-bagerima) i neadekvatnog lagerovanja”.

Tokom ove godine za ovaj slučaj zainteresovao se i Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, pa je dobio informacije od institucija o gradnji ovog puta, radi eventualne nadoknade štete učinjene državi.

Sredinom ovog mjeseca, iz Uprave za šume, Zaštitniku odgovaraju, da u vezi sa radovima na trasi regionalnog puta Lubnice-Mojkovac, nije nađen Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji sa firmom Bemaks koja je izvodila radove. Iz Uprave za šume proslijedili su dopis svog službenika u kojem se Bemaksu odgovara na zahtjev za urgentno uklanjan drvne zapremine iz kruga gradilišta puta Mojkovac-Lubnice. U dopisu se konstatuje da je ,,Bemaks izvršio sječu i lagerovanje posječene drvne mase na trasi puta, ali posječena drvna masa nije bila primljena iz razloga što izvođač radova nije u toku radova obavijestio Upravu za šume PJ Mojkovac da se izvrši prijem posječene drvne mase”.

I dok u Upravi za šume tvrde da je sve urađeno nezakonito, investitor puta Uprava za saobraćaj navodi da je sve suprotno od toga, i naravno legalno. Bemaks je sjekao šumu uz kontrolu ovlašćenih lica iz Uprave za šume iz Mojkovca koji su vršili odznaku stabala, tvrde iz Uprave za saobraćaj. Dodaju da je sva sječa vezana za izgradnju puta izvršena u pojasu eksproprijacije, a posječena stabla lageraovana na trasi puta uz Bjelojevićku rijeku. Kažu i da im nije poznato da je vršena bilo kakva bespravna sječa.

Iz Uprave za saobraćaj optužuju Upravu za šume da su im se više puta, i oni i Bemaks, bezuspješno obraćali, da izvrše doznake za sječu stabala, a kasnije i da se posječena stabla odvezu sa gradilišta puta. ,,Odgovornost za nastalu štetu je isključivo na strani Uprave za šume koja svojim postupanjem, tj. nepostupanjem prouzrokovala štetu”, navodi se iz Uprave za saobraćaj u dopisu Zaštitniku.

Iz Uprave tvrde i da je nakon poplave i oštećenja puta u novembru 2022. izvođač bio spreman da izvrši sanaciju štete, ali da mu to nijesu dali mještani.

Mještani mojkovačkih sela Bjelojevići i Ambarine počeli su proteste u avgustu prošle godine.  Saopštili su da na taj način žele da spriječe mahanizaciju Bemaksa da se povuče, dok ne popravi ,,devastirani seoski pristupni put”. Mještani tvrde da je izvođač radova teškom mehanizacijom uništio put koji koristi nekoliko sela.

Prema podacima sa sajta Bemaksa put je skoro pa završen. Piše da su radovi u toku, navodi se veća cijena od ugovorene, 13 i po miliona eura. Nabraja se: zemljani radovi – iskopano 157 hiljada kvadrata, urađeno 100 odsto, 126 hiljada metara kvadratnih nasipa, urađeno 93 odsto, urađeno je i 93 odsto ili 30 hiljada kvadrata betonskih i armiranobetonskih radova. A od predviđenih 14 hiljada tona asfalterskih radova urađeno je 0 (nula) odsto.

Iz Uprave za saobraćaj su u cilju nastavka radova, krajem marta, sa Opštinom Mojkovac potpisali sporazum kojim se ova Opština ,,obavezuje da omogući nesmetan prolaz mehanizaciji Izvođača radova na dionici Mojkovac-Bjelojevići-Vragodo”. Na koji način, nije navedeno.

Da je Bjelojevićka rijeka bujična, te da ne treba otvarati nova klizišta, stručnjaci su upozoravali i ranije. Vojislav Radović, saradnik za urbanizam i građevinarstvo u Opštini Mojkovac, je 2010. dok je trajala javna rasprava za Prostorni plan Bjelasica-Komovi, predlagao da se trasa puta ne planira u zoni erozije vodotoka Bjelojevićke rijeke. Uzalud.

U dopisu ODT Bijelo Polje Zaštitniku imovinsko pravnih odnosa o ovom slučaju se navodi da prema potpisanom ugovoru između Bemaksa i Uprave za saobraćaj: Izvođač radova je odgovoran za radove i propuste bilo kog podizvođača, njegovog predstavnika ili radnika, kao i da je predviđeno da je izvođač dužan da na gradilištu preduzme mjere radi obezbijeđenja sigurnosti izvedenih radova…

Koliko su radovi bili sigurni pokazala je prošle jeseni rijeka koja je oštetila kilometar novog puta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo