Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Put kojim se sve češće ide

Objavljeno prije

na

,,Hrvatska se posljednjih godina počela brzo razvijati. Reforme u gospodarstvu, u javnoj upravi i pravosuđu zemlju su pretvorile u pokretača jugoistočne Europe. Hrvatska je na dobrom putu da postane članica Europske unije. Sve je to učinjeno pod vodstvom HDZ-a i Ive Sanadera”. Tako je pred parlamentarne izbore 2007. godine hrvatskim biračima poručila njemačka kancelarka Angela Merkel. Snimku njezine izjave vladajuća Hrvatska demokratska zajednica distribuirala je u svrhu predizborne kampanje. U istom tonu Sanadera su Hrvatima preporučivali predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens, tadašnji grčki premijer Kostas Karamanlis, irski ex-premijer Bertie Ahern te luksemburški Jean Claude Juncker.

,,Vrlo uvažen europski vođa”, ,,veliki vođa”, ,,velika osoba”, ,,državnik omiljen širom Europe”, ,,europsko lice Hrvatske” – častili su Europljani Sanadera, nastojeći svojim ugledom utjecati na rezultat hrvatskih izbora. Danas – nešto više od četiri godine kasnije – Ivo Sanader vrijeme provodi u miru istražnog zatvora, s reputacijom kakvu je na ovim prostorima imala još samo kuga.

Europski prijatelji za njega ne pitaju, a dojučerašnji stranački drugovi natječu se tko će mu dublje zabiti nož u leđa. Od političkog Titana Sanader je u dvije minule godine postao oličenje korupcije i svih drugih društvenih anomalija s kojima se Hrvatska danas suočava.

Na čelo HDZ-a Sanader je stigao je 2000. godine, nakon Tuđmanove smrti i potpunog rasula stranke. Markantni Splićanin sa znanjem četiri svjetska jezika široj javnosti nije bio poznat, pa se mnogima učinio kao poželjno lice reformiranog HDZ-a.

„Završeno je s razdobljem kada su članovi HDZ-a jednu ruku dizali na glasovanje, a drugom sami sebi začepljavali usta” poručivao je ,,reformator” stranačkim kolegama i na obećanju demokratizacije stranke zadobio njihovo povjerenje.

Svoje drugo lice pokazao je godinu dana kasnije, na prosvjednom mitingu održanom na splitskoj Rivi. Stotinu tisuća ljudi tamo se okupilo u režiji braniteljskih udruga. Bio je to prosvjed protiv Vlade Ivice Račana, odnosno protiv najavljenog uhićenja generala Mirka Norca, u to vrijeme osumnjičenog, a kasnije i osuđenog ratnog zločinca.

„Nema toga naroda dame i gospodo koji će se odreći svojih heroja, a naravno da se ni hrvatski narod neće odreći najsjajnijih hrvatskih sinova. Mi smo ponosni na našeg viteza Mirka Norca”, grmio je Sanader sa pozornice u obranu čovjeka koji je naređivao i realizirao ubojstva srpskih civila u gradu Gospiću.

Zbog ovog istupa njegova reputacija reformatora ozbiljno je dovedena u pitanje. Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić kasnije će reći: ,,Mislio sam da se nakon tog famoznog govora nikada više neće moći pojaviti u ozbiljnoj politici. Međutim, Sanader je inteligentan čovjek, pa je vrlo brzo shvatio da to ne vodi nikamo i okrenuo se prema Europi. Najvažnije mu je bilo da raščisti s radikalima, grupom rigidnih hadezeovaca.”

Obračun s rigidnim stranačkim nacionalistima uslijedio je 2002. godine, na Sedmom općem saboru stranke. Sanaderova pobjeda i retorika znatno umjerenija od one na splitskoj rivi učinila je da značajno skoče njegove akcije u diplomatskom koru. U međunarodnim krugovima stekao je reputaciju čovjeka budućnosti, neopterećenog balkanskim prokletstvima.

Kao proeuropski nastrojen zaštitnik nacionalnih interesa pobijedio je na parlamentarnim izborima, pa odmah udario trasu svoje buduće politike. Mjesec dana nakon izbora, na pravoslavni Božić 2004. godine, srpskoj manjini čestitao je praznik tradicionalnim pozdravom – Hristos se rodi.

Hrvatska je taj trenutak doživjela kao konačan raskid s dominacijom primitivnog nacionalizma.

Diplomatski kor bio je oduševljen, a pohvale Sanaderovoj politici stale su stizati sa svih strana. Samo tri mjeseca kasnije HDZ je dobio status pridruženog člana u Europskoj pučkoj stranci, asocijaciji europskih demokršćanskih, konzervativnih i narodnjačkih stranaka. Sanader je napokon stigao na otvorenu europsku pozornicu i tamo šarmirao sve redom.

U godinama dok je posao cvjetao, posvjedočit će predsjednik HSS-a Josip Friščić, Sanader je postao omiljeni političar iz krila europskih pučana.

„Ljudi su ustajali sa svojih mjesta i prilazili mu da bi se s njim rukovali. U Europskoj pučkoj stranci uživao je veliki ugled”, svjedoči Friščić.

Na polju vanjske politike Sanader je bilježio uspjeh za uspjehom, a najveći je stigao u lipnju 2004. godine kad je Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Koncem iste godine uvjetno je dobiven i datum otvaranja pristupnih pregovora. Uvjet – puna suradnja s Haškim sudom.

Europske zahtjeve izvršavao je bez previše pitanja, a isti odnos imao je prema haaškom tužiteljstvu, koje je u to vrijeme tragalo za Antom Gotovinom, generalom u bijegu pred optužbom za ratne zločine.

Oko Gotovine nije kalkulirao, ali valjalo je za to stvoriti i preduvjete. Braniteljske udruge HDZ je imao na svojoj strani, ali pod kontrolu je valjalo staviti i medije. Vlada je to učinila odlukama koje su napunile džepove novinskim izdavačima. Za one koji na takvu igru nisu pristali na tržištu je nestalo mjesta. Za primjer je ugušen splitski tjednik Feral Tribune.

Sanaderove europske akcije stajale su vrlo dobro, ali kod kuće je počelo štekati. Od uha do uha prenosile su se priče o HDZ-ovim aferama, ali malo koji medij se usudio uhvatiti s tim u koštac. Na mračnu stranu HDZ-ovog reformatora svjetlo je prvi bacio Feral Tribune, a potom i Nacional Ive Pukanića. Objavu afere u kojoj je razotkrio Sanaderovu skupocjenu kolekciju satova kod Pukanića je naručio Hrvoje Petrač, ,,kontroverzni biznismen” kojeg je vlast zbog jedne otmice stavila iza rešetaka. Bilo je to 2007. godine. Sanaderovo na brzu ruku stečeno bogatstvo sad je svima bilo poznato. U novinarskim krugovima skupocjeni satovi tumačeni su kao krunski dokaz njegove korumpiranosti, ali takvu priču izdavači naprosto nisu željeli. Njihovom zavjetu šutnje Sanader je u dobroj mjeri imao zahvaliti i izbornu pobjedu 2007. godine. U to vrijeme činilo sa da premijer još uvijek briljira, ali tko je pozornije gledao već tad je mogao shvatiti da Sanaderova kola idu tako dobro zato jer idu nizbrdo.

U godini druge velike Sanaderove izborne pobjede korupcija se razmahala toliko da je već cijela Hrvatska kao javnu tajnu držala priču o kriminalnom porijeklu bogatstva vladajućih hrvatskih političara. Neprikosnoveni vladar hrvatske politike u inozemstvu je još uvijek bio rado viđen gost, ali ubrzo će Slovenija zbog pitanja podjele Piranskog zaljeva blokirati hrvatske pregovore s Europskom unijom i nagovijestiti Sanaderov pad.

Kao šlag na tortu stigla je recesija. Uzalud je hrvatski premijer molio i kumio rješenje problema sa Slovenijom. Europski prijatelji sad su imali preča posla od Hrvatske i njezinog šarmantnog premijera. Sredinom 2009. godine Sanader se na opće iznenađenje odlučio za neko vrijeme povući iz aktivne politike, čime je potpisao pristupnicu za pritvorsku jedinicu Remetinec.

Europska unija kao preduvjet za okončanje pregovora sad više nije isticala problem Haaškog suda, nego problem korupcije. Time je potpaljena vatra na kojoj će se bivši premijer pržiti nekoliko mjeseci, da bi na koncu postao lovina u sezoni otvorenog lova. Danas Sanader u miru istražnog zatvora čeka suđenje, a Angela Merkel, Wilfried Martens, Bertie Ahern, Jean Claude Juncker i drugi europski prijatelji više ga, kažu, ne poznaju.

Ladislav TOMIČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo