Povežite se sa nama

OKO NAS

PUT GUSINJE – PODGORICA KROZ ALBANIJU: Otvaranje sjeveroistoka Crne Gore

Objavljeno prije

na

Put od Gusinja i Plava kroz Albaniju je bio uslov da ovaj kraj Crne Gore oživi. Sada kada je napravljen, očekuje se od centralnih vlasti da se posvete i neiscrpnim prirodnim i turističkim resursima sjeveroistoka

 

Gusinje i Plav, gradovi na krajenjem sjeveroistoku Crne Gore, prestali su da budu posljednja stanica ili saobraćajno slijepo crijevo u našoj državi, nakon što je u avgustu i zvanično pušten u promet novi put od ovih gradova do Podgorice, koji najvećim dijelom prolazi kroz Albaniju.

Od centra Gusinja do centra Podgorice sada je svega šezdesetak kilometara. Prosječnom vožnjom, taj put se prelazi za samo nešto više od sat vremena.

Benefiti od otvaranja ovog puta  u Gusinju i Plavu  se već uveliko osjećaju, ali je do pune valorizacije potrebno uraditi još neke infrastrukturne pretpostavke i otkloniti tehničke nedostatke.

U ovim ocjenama slažu se svi sagovornici Monitora, među kojima i predsjednica Opštine Gusinje, Anela Čekić (DPS).

Ona ističe da se otvaraju neke nove perspektive za sjeveroistok Crne Gore, posebno još kada se završi put preko planine Bogićevice do Dečana na Kosovu, koji je sa strane Kosova već završen, i kada auto-put stigne do Andrijevice.

„To je već neka nova relanost i perspektiva. Ali potrebno je da se, kada se radi o turizmu, riješe smještajni kapaciteti u Gusinju. U ekonomskom smislu mi već imamo dvije stare fabrike koje su privatizovane. U pogonima nekadašnjeg Titeksa danas je moderna fabrika peleta, dok je bivši Termoplast prodat našim ljudima iz dijaspore koji će sada to privesti namjeni“, kaže Čekić.

Ona kaže da je ova varoš ljetos, nakon otvaranja puta, bila puna života i  vikend turista sa juga Crne Gore.

„Od nadležnih državnih institucija sada će zavisiti dalja valorizacija i turističkih i ekonomskih potencijala ovog kraja“, kaže Čekićeva.

I predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović (SD), ne krije zadovoljstvo zbog konačnog otvaranja puta prema Podgorici, kroz Albaniju.

„Benefiti se osjećaju od prvog dana otvaranja, početkom avgusta, i to je bilo vidljivo golim okom. Na ulicama Plava bilo je automobila sa registarskim oznakama Podgorice i primorskih gradova. Za te ljude, Plav i Gusinje sa planinama, jezerima i rijekama, bili su otkriće“, kaže Canović.

On takođe smatra da je sada najhitnije da se završi put prema Dečanima i niz drugih pristupnih puteva do turističkih i planinarskih destinacija.

„Osim što je put do Podgorice smanjen za stotinu kilometara, potrebno je da se država sada više posveti sjeveru Crne Gore i ovom kraju i da se uradi još niz drugih projekata kako bi se riješio gorući problem, a to su do sada nezaustavljive migracije“, kaže Canović.

On ističe da Nacionalni park Prokletije i čitav ovaj kraj predstavljaju atrakciju za ljude iz centralnih i južnih gradova Crne Gore, kojima je do sada bilo daleko doći do Plava i Gusinja, praktično kružnim tokom preko Kolašina i Ribarevina i Berana.

„Novi put treba da bude i zamah investitorima. Dijaspora je uočila da ovdje ima smisla ulagati. Ljudi koji su do sada ulagali samo na jugu Crne Gore, vide velike potencijale i ovog kraja. Trenutno se ubrzano radi na renoviranju hotela Jezero. Odmah ispod tog hotela, drugi privatni preduzetnik gradi hotel manjih kapaciteta. Na lokaciji takozvane ribarske stanice, na obali jezera, jedan naš čovjek koji radi u Njemačkoj, planira značajnu investiciju. Sve je to ohrabrujuće“, ističe Canović.

Predsjednik Opštine Plav smatra da je sada ključno da država, odnosno centrale vlasti, pojačaju interesovanje za ovaj kraj.

Da je dobro što je put kroz Albaniju stavljen u promet kaže i pionir te ideje, dr Rusmin Laličić, koji je još kao predsjednik tadašnje Mjesne zajednice Gusinje, prije skoro dvije decenije zagovarao otvaranje i izgradnju tog puta.

„Za našu dijasporu konačno je ostvaren san, i oni sada od aerodroma Podgorica do Gusinja stižu za sat i po. Taj put im je ranije, naokolo, teže padao nego put od dalekih destinacija iz kojih dolaze, do Podgorice“, kaže Laličić.

On, ipak, ukazuje na neke tehničke nedostatke koje treba otkloniti, kako bi benefiti od puta bili opipivljiji.

„Jedan od tih ograničenja je i to što je put sada zabranjen za teretna vozila. Mi smo tražili da se dozvoli i teretnim vozilima do sedam i po tona da mogu ići putem. Tako bi naši poljoprivredni proizvođači ujutru za sat i petnaest minuta stizali na pijacu u Podgorici, gdje bi plasirali svoje proizvode, i popodne se vraćali na svoja imanja“, kaže Laličić.

On ističe da treba otkloniti i nedostatke zbog lošeg interneta i struje na graničnim prelazima, zbog čega se stvaraju vještačka zadržavanja.

Dodaje i da je dobro što je neko vrijeme bilo vikend turista sa juga, ali da su novi talas koronavirusa i ograničenja na graničnim prelazima, to zaustavili.

„Jednostavno rečeno, put je sada tu, ali ga treba bolje iskoristiti“, kaže Laličić.

Gusinje, živopisna varoš koja je nedavno, poslije mnogo vremena, izvojevala bitku za status opštine, nalazila se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se do sada, u nedostatku saobraćajnica, moglo samo nazad.

Laličić ukazuje da je za saobraćajno otvaranje ne samo Gusinja, već čitavog Gornjeg Polimlja, upravo put koji vodi dolinom Cijevne do Podgorice, bio od presudnog značaja.

On podsjeća da taj put predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja čak kažu da je karavanska trasa počinjala u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu.

„Podsjetiću vas i na činjenicu da je 1926. godine između tadašnje kraljevine Jugoslavije i kraljevine Albanije napravljen međunarodni sporazum kojim  je Gusinjcima bilo obezbijeđeno da tokom obdanice imaju bezbjedan i siguran prolaz kroz Albaniju ovim putem do Podgorice i Cetinja. Taj ugovor je bio napravljen u prisustvu velikih sila i morao se poštovati“, priča Laličić.

Naselje Gusinje nekada je imalo 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put odavde je obično vodio za Sjedinjene Američke Države.

Ovo malo urbano mjesto, podsjeća Laličić, postalo je saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem.

Osim što je to najkraća veza Plava i Gusinja sa Podgoricom, ovaj put ima u tu prednost što najvećim dijelom prolazi kroz mediteransku klimu.

„Gusinje je ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima, vjerovali ili ne,  ovim  putem je u neposrednoj blizini“, pojašnjava Laličić.

On kaže da  je najveći prevoj na tom putu,  od hiljadu i dvjesta metara,  u Albaniji, na samo 12  kilometara od Gusinja, dok već poslije šesnaestog kilometra od ove planinske varoši u Crnoj Gori, u Albaniji počinje sredozemna klima i više ne pada snijeg, što znači da je taj put veoma lak za održavanje u zimskim uslovima.

„Otvaranjem ovog puta, ovaj kraj u bukvalnom smislu je postao ono što zapravo jeste – ne sjeveroistok,  već jugoistok Crne Gore“, kaže Laličić.

On ukazuje na to da je ovaj put skratio i razdaljinu do Ulcinja, do kojeg je od Gusinja svega stotinu dvadeset kilometara.

„Do Skadra je okruglo stotinu kilometara, a zatim iz Skadra do Ulcinja još svega dvadeset“, priča Laličić.

Manje je poznata, kaže on, i činjenica da je put od Gusinja do Podgorice kroz Albaniju najbliža i najprirodnija veza jadranskog i crnomorskog sliva.

Put od Gusinja i Plava kroz Albaniju je bio uslov da ovaj kraj Crne Gore oživi. Sada kada je napravljen, očekuje se od centralnih vlasti da se, posvjećujući veću pažnju sjeveru Crne Gore, posvete i neiscrpnim prirodnim i turističkim resursima sjeveroistoka.

                                                                                                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo