Povežite se sa nama

MONITORING

Pucanj u prazno

Objavljeno prije

na

Početkom sedmice Dan je objavio spisak 25 policijska službenika, većinom bivših i sadašnjih načelnika, čiji su imovinski kartoni navodno pod budnim okom unutrašnje kontrole.

Kako ovaj list piše unutrašnja kontrola utvrđuje da li se podaci o imovini koje su tih 25 službenika prijavili poklapaju sa stvarnim stanjem. Navodno će MUP protiv takvih pokrenuti disciplinski postupak i udaljiti ih iz službe.

Tu informaciju ministar Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović nijesu niti potvrdili niti demantovali. Dnevne novine dan kasnije objavljuju da im je u MUP-u saopšteno da takav spisak ne postoji, te da provjere više od 400 imovinskih kartona još nijesu stigle na red. Konjević nije odgovarao na pozive Monitora.

Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima odnedavno je propisana obaveza da policijski službenici dostave popunjene imovinske kartone. Ministar Konjević donio je u oktobru ove godine pravilnik u kom se utvrđuju detalji o tome ko je u policiji dužan da to učini. Radi se o oko 500 starješina i inspektora.

Većina onih za koje Dan tvrdi da imaju manjak imovine u kartonima, nijesu to demantovali. Oglasio se Miodrag Laković, šef Odjeljenja za borbu protiv droge. Najavio je tužbu protiv Dana , demantujući da je vlasnik imanja u Rogamima, stana u Podgorici i kuće u Maslinama.

Laković je dao na uvid svoj list nepokretnosti prema kome posjeduje kuću u Maslinama koja je ,,pod hipotekom zbog kredita”. Nije dostavio na uvid list nepokretnosti supruge, a i tu imovinu po pravilniku je dužan da prijavi.

Novi pravilnik propisuje da bi Laković morao pokazati i da li je vlasnik u nekom od privrednih društava. Više izvora za Monitor tvrdi da je on jedan od vlasnika pekare Sicilia, koja ima više prodajnih mjesta u Podgorici. U Privrednom registru kao vlasnik 10 odsto kompanije Panevivo u čijem je vlasništvu Sicilia stoji isto ime Miodrag Laković.

Nijesmo uspjeli provjeriti tu informaciju kod Lakovića. A bi bilo zanimljivo čuti odgovor šefa Odjeljenja za borbu protiv droge, čuvenog po izjavi da u ,,Crnoj Gori nema narko kartela”, o tome da li je jedan od vlasnika podgoričke pekare Sicilija čiji je lajt motiv sicilijanska mafija.

Na spisku su mnoga imena o čijoj se imovini u medijima pisalo. Poput Siniše Stojkovića, policijskog inspektora iz Budve, koji je početkom mjesece misteriozno oslobođen optužbi da je vršio pritisak na tužiteljicu u Podgorici Ljiljanu Klikovac u slučaju protiv Milenka Rabrenovića, zbog prijetnji novinarki Oliveri Lakić. To bi, tvrdio je Stojković, moglo da ugrozi na vrhu dogovoreni napredak u karijeri bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića. Stojković je tada tužiteljici sugerisao da ostane po strani ,,u ratu kafe i duvana”.

Sutkinja Milenka Žižić, bliska prijateljica Vesne Medenice, bez suđenja je optužbi oslobodila Stojkovića. Mediji su već pisali da on posjeduje ogromnu imovinu: dvije vile na Starom aerodromu, zemljište na Žabljaku, te kompaniju TAPS koju vode njegovi supruga i sin. Na preduzeće se tada vodila i zemlja u Danilovgradu. Sumnjalo se i da je on vlasnik lokala Atelje.

Tu je i Zoran Begović, bivši šef sektora za vanredne situacije. Mediji su pisali ljetos da tužilaštvo provjerava poslovanje kompanije Bastion u vlasništvu njegove porodice, ali i druge sa kojima je Begović navodno povezan. Provjeravan je navodno i njegov rad zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj. Begović je više puta bio na kritici opozicije zbog naručivanja skupe opreme.

Na spisku je Slavko Popadić, pomoćnik načelnika granične policije u Boki, bivši šef hercegnovske policije. U javnosti je Popadić prozivan zbog milionske imovine, nelegalne gradnje i veza sa ,,građevinskom mafijom”. Svojevremeno je i NVO MANS podnijela prijavu zbog zgrade koju je nelegalno Popadić podigao u Igalu. On posjeduje vrijednu imovinu na jugu i sjeveru Crne Gore.

Tu je i Slavko Roganović, bivši načelnik Budve, svjedok u procesu Zavala, povezan sa Svetozarom Marovićem. Roganović je saslušavan kao građevinski inspektor u vrijeme najintezivnije nelegalne gradnje na Zavali. Više izvora tvrdi da Roganovićeva tazbina ima milionsku imovinu u Budvi. No Pravilnik koji je Konjević nedavno donio ne bavi se imovinom šire rodbine. Dobro upućeni sagovornici tvrde da mnogi od policijskih funkcionera upravo tako ,,prikrivaju” imovinu.

Na spisku su i načelnici opština u kojima je cvjetao šverc narkotika. Poput tek razriješenog Darka Ćorca, bivšeg načelnika policije u Šarićevim Pljevljima koji se u javnosti pominjao zbog toga jer je vozio džip koji je Zavala invest poklonila tadašnjem načelniku policije u Budvi Siniši Jokiću (i njegovo ime je na spisku). Basnoslovnu opravku džipa koji je Ćorac vozio, prema navodima u medijima, plaćao je Rudnik uglja, povezan sa bratom premijera Acom Đukanovićem . Džip iste marke, zaplijenjen u Baru, vozi još jedan načelnik sa spiska, Miloš Vučinić iz Herceg Novog, koji prema tvrdnjama Dana u katastarskoj evidenciji nema imovinu, iako je vlasnik više nekretnina u Herceg Novom i Podgorici.

Na spisku je i dosta Veljovićevih ljudi. Veselin Krgović je načelnik iz Berana kog su za zloupotrebu službenog položaja teretili rožajski granični policajci. Tu je i Veljovićev brat Vitomir, policijski službenik u Mojkovcu.

Monitorovi sagovornici se slažu da spisak ne obuhvata sve policijske službenike čija je imovina nadmašila njihove platne mogućnosti a koju nerijetko skrivaju iza imena srodnika. Spisku od 25 službenika bi otuda trebalo pridodati mnoga imena, ali prema tvrdnjama više izvora Monitora pojedina i maći, poput Petra Šćepanovića iz CB Podgorica, ili Darka Pantovića.

Umjesto obračuna sa korupcijom, sve su prilike da se spiskovima obračunavaju klanovi unutar policije. Spisak je uslijedio nakon istrage o tome ko je prisustvovao skupu na Zlatici gdje je Veljović agitovao za izbore, a skup organizovao mimo Konjevićevog znanja Stojanović. Iscurile su i druge kompromitujuće informacije o pojedincima u policiji koji se optužuju da su služili vrh organizovanog kriminala.

Na spisku su i bivši inspektori, ili oni koji su penzionisani. Pravilnik je donijet u oktobru ove godine, pa se teško može odnositi na imovinu bivših policajaca. U pravilniku se ne navodi šta je kazna ako se ta obaveza ne ispuni. Ne pominje se disciplinski postupak ili isključenje iz službe što je navodna posljedica provjere ovih 25 policijskih službenika.

Uostalom nema kazne ni za policijske funkcionere koje kontroliše Komisija za borbu protiv konflikta interesa kada se podaci iz njihovih imovinskih kartona ne slažu sa stvarnošću. Boro Vučinić prema katastru ne posjeduje ništa. Veselin Veljović je svojevremeno prijavljivao prihode od prodaje placa koji su višestruko nadmašivali tržišnu vrijednost.

Kada je u zakon na inicijativu SDP-a unijeta obaveza imovinskih kartona za policijske službenike ukazivano je da već postoji obaveza unutrašnje kontrole da provjerava ,,prljave policajce”, ali da to ne ometa mnoge policajce da se bogate mimo svojih mogućnosti.

Institut Alternativa je tada podsjetio da i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost poznaje rješenje provjere imovinskih kartona pripadnika Agencije, ali da se ne kontroliše da li se ta obaveza ispunjava i kakvi su njeni efekti. Među pripadnicima ANB-a ima i onih čija se imovina mjeri milionima. Pojedini su ostali u službi i pored kompromitujućih snimaka, poput onog kada su se na snimku svadbe Safeta Kalića pojavljuje pripadnik ANB-a Zoran Lazović. Policija je navodno provjeravala i poslovanje mojkovačkog etno sela čiji je vlasnik i predsjednik kontroverzni službenik ANB-a Vlatko Rakočević, pa ništa. Uslijedio je zahtjev za penziju.

Nije sigurno da su novim pravilnikom obuhvaćeni ni pripadnici specijalnih jedinica, s obzirom da prema tom dokumentu obavezu da dostave imovinske kartone imaju samo policijski inspektori.

Monitor je pisao o bivšim SAJ-ovcima Zoranu Mugoši i Rajku Medenici, njihovoj ogromnoj imovini i trgovini milionskim nekretninama na Svetom Stefanu. Obojica su povezana sa krugom obezbjeđenja Svetozara Marovića, a skupa su u kompaniji za obezbjeđenje Perjanik, u kojoj je sa njima jedan od osnivača i Borislav Delić, šef obezbjeđenja Svetozara Marovića, koji takođe ne oskudjeva sa imovinom. Monitorovi sagovornici tvrde da posjeduje zgradu u blizini groblja u Budvi.

Među policajcima, bivšim tjelohraniteljima čija je imovina poprilično narasla dok su čuvali visoke funkcionere je Ljubiša Mijatović, bivši šef obezbjeđenja Mila Đukanovića. Avion koji je dobio na poklon od premijera tek je mali dio njegove imovine, tvrde naši sagovornici. Tu je i Zoran Jovanović, pripadnik Uprave policije koji svoje slobodno vrijeme provodi u društvu Stanka Subotića. Monitor je pisao da je Jovanović rentirao vilu stranim delegacijama.

Pravilnik je još jedan Konjevićev pucanj u prazno.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo