Povežite se sa nama

MONITORING

Prvo stanovi, marina kad bude

Objavljeno prije

15 godina

na

Jedan od najvećih razvojnih planova na Jadranu po nekim izvorima i na cijelom Mediteranu, izgradnja nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu sa luksuznom marinom za prijem najvećih, mega jahti, nikako da krene najavljivanim tempom. Prošle su tri godine od kada je potpisom tada odlazećeg premijera Mila Đukanovića ozvaničena privatizacija Arsenala, Mornaričko-remontnog zavoda Sava Kovačević čija je imovina od strane Komisije Ministarstva odbrane SCG procijenjena na 80 miliona eura. Kanadskom biznismenu, vremešnom Piteru Manku, pošlo je za rukom da preko firme PM Securities sa Barbadosa, kao jedini ponuđač na raspisanom tenderu, vrijednu imovinu dobije za svega 3,2 miliona eura. U kompaniji Adriatik Marinas, novom vlasniku dijela tivatske opštine, većinski paket od 62 odsto kapitala posjeduju otac i sin Piter i Entoni Mank. Piter je vlasnik 55 odsto vrijednosti firme a Entoni preostalih sedam odsto. Sedam odsto vlasništva posjeduje Oleg Deripaska koji po uvjeravanjima u Adriatik Marinasu nije izlazio iz posla gradnje marine u Tivtu. Ostatak je u rukama oca i sina poznate bogataške familije Rotšild, lorda Jakoba i sina Natanijela, Bernara Arnaulta te Mađara Šandora Demijani, partnera Manka i Natanijela u mađarskoj firmi Trigranit. Vlada Crne Gore je Piteru Manku za sumu od tri miliona eura ustupila neprocjenjivo prirodno bogatstvo sa pravom korišćenja u narednih 90 godina! Površina koju grupacija Adriatik Marinas kontroliše prostire se na 168,52 hektara. Od toga, na akvatorijum zaliva Boke koji će marina Porto Montenegro zauzeti odnosi se 139 hektara! Granica marine na moru ide do 1.500 metara od obale. Kopneni dio atraktivnog priobalnog pojasa nekadašnjeg Arsenala i Doma vojske, zgrade koju je Mank naknadno otkupio, iznosi oko 234.500 kvadrata. Lokacija je u zahvatu Morskog dobra u kojem je, zvanično, gradnja zabranjena.

Vizionarstvo Manka i zaljubljenost na prvi pogled u predivni Bokokotorski zaliv, to je ono zbog čega će kako je najavljivano u izgradnju novog nautičkog i mondenskog centra uložiti oko 500 miliona eura.

Realnost na dokovima Arsenala dvije godine kasnije, sasvim je drugačija. Priča o početku novog doba u Tivtu samo je još jedna u nizu naduvanih investicionih storija diljem Crnogorskog primorja. Princip je svuda isti. Najprije se nađe neki od svjetskih bogatuna kome se za simbolične sume prodaju atraktivne lokacije koje se bespoštedno urbanizuju radi gradnje stanova za tržište.
Ne treba previše pameti i vizionarstva da se atraktivno zemljište u jednom od najljepših zaliva na svijetu, dobijeno na dar, eksploatiše gradnjom naselja zatvorenih škura.

Porto Montengro je planirano kao novi grad sa oko 7.000 „korisnika prostora”. Turističko-trgovačka-stambena zona u potpunosti je namijenjena prodaji. Sa marinom sa 650 vezova, od kojih je 150 isključivo za super jahte dužine i do 150 metara.

TEUTA NA TRŽIŠTU: Izgradnja Porto Montengra neodoljivo podsjeća na priču o Zavali i Astra Montenegru.
Velike priče o gradnji elitnog hotela od 30 spratova dizajniranog po ugledu na one u Dubaiju, o turističkom zaštitnom znaku Crnogorskog primorja, zamijenilo je paljenje borove šume na Zavali i izgradnja zgrada sa stanovima za prodaju. Hotel niko više ni ne pominje. Prodaja stanova u praznoj luci Porto Montenegro u punom je jeku, mada marina nije izgrađena.
Samo što je proslavljeno polaganje kamena temeljca na izgradnji Teute, prve rezidencijalne zgrade, apartmansko-poslovnog kompleksa sa 29 ultra luksuznih stanova različitih kvadratura, sa ekskluzivnim buticima, kafe barovima i restoranima za potrebe stanara i korisnika marine, prodaja je krenula.

Adriatik Marinas ima ovlašćene brokere na četiri ključna tržišta, u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Rusiji. Portparol Adriatik Marinasa, Maja Vujašković potvrdila je za Monitor da je oko 50 odsto stanova u prvoj zgradi koja u luci tek treba da se izgradi u rekordnom roku od šest mjeseci, već prodato.
U prvoj građevini uz dokove marine, pompezno nazvanoj po ilirskoj kraljici Teuti koja je imala ljetnikovac u Tivtu, najjeftiniji jednosobni studio prodaje se za 180.000 eura! Prosječna cijena kvadrata kreće se oko 4.600 eura. Luksuzni dupleks stanovi sa oko 400 kvadrata staju oko 1,5 do dva miliona eura!?

Budućim stanarima Teuta nudi na uživanje zajednički bazen u vrtu, a svaki veći stan imaće zasebne bazene na terasama.
Zgrada se radi u tradicionalnom stilu, sa fasadom u kamenu sa najviše pet spratova visine. Potencijalnim kupcima nude se dodatne povoljnosti i popusti. Zapravo, „inicijalni prodajni point je marina”,ističe jedan od brokera , ,,sa vezovima isključivo raspoloživim za vlasnike apartmana.”
Svaki kupac apartmana ima pravo na 75 odsto popusta na cijenu plaćanja veza za jahtu u trajanju od tri godine. Popust važi od dana predaje ključeva kupljenog stana.

ŠAMPANJAC I PALME: U svrhu dobrog marketinga u svijetu jahting džet-seta i jačanja interesovanja za kupovinu nekretnina u budućem ekskluzivnom naselju, u Adriatik Marinasu pompeznim svečanostima obilježavaju svaki poslovni korak.
Svečano je propraćeno rušenje zgrada Arsenala i proglašenje tehnološkim viškom oko 480 radnika, firme koja je u svom vijeku dugom 120 godina izgradila Tivat, bila generator i rasadnik tehničkog znanja na poslovima remonta i održavanja brodova i proizvodnji opreme, generacija mjesnog stanovništva.
Proslavljen je potom početak radova, pa otvaranje gata 2, starog inače 100 godina, polaganje kamena temeljca na Teuti…

Prije desetak dana marina Porto Montenegro i zvanično je otpočela svoj mondenski život. U prisustvu brojnih zvanica, resornog ministara republičke Vlade, članova diplomatskog kora u Crnoj Gori, novokrunisanih kraljeva aluminijuma i šećera, Olega Deripaske i srpskog biznismena Miodraga Kostića i njihovih raskošnih jahti, razbijanjem flaše šampanjca o renovirano mulo 1, supruga Pitera Manka, Melani, označila je istorijski trenutak, početak nove ere u Tivtu.
Završetak prve faze marine za mega jahte sa 85 vezova Mank je označio kao „mijenjanje kompletnog imidža, renomea, ali i ekonomije Crne Gore”. On je naglasio „kako će uskoro sve mediteranske poznate marine, kao što su Kan, Monako, Monte Karlo ili Portofino, biti broj dva ili tri u odnosu na Porto Montenegro.”
Vlada sa svoje strane pomaže ka tom cilju. Usvojen je konkurentan zakon o jahtama po kome je porez na usluge u marinama snižen na sedam odsto!
FARSA NA MULU: U NVO Arsenal iz Tivta svečano otvaranje doka 1 ocijenili su kao svojevrsnu farsu. „Koncepcija razvoja Porto Montenegra je u velikoj krizi, tu nema ni prave marine ni hotela, pa čak ni stanova. Za sada postoji samo prazna priča i svaki čas neko otvaranje…
Umjesto planiranog, obećanog i ugovorenog završetka kompletne prve faze Porto Montenegra koja obuhvata južnu polovinu Arsenala sa kompletnim centralnim dijelom marine, sada se I fazom proglašava puštanje u funkciju mula 1 i mula 2 koja su napravljena prije stotinak godina”, kaže se, između ostalih primjedbi, u saopštenju bivših radnika Arsenala.

Oni navode „kako je Arsenal otišao ‘džabe’ kupcu koji nije uložio ništa iako je dobio davno izgrađenu marinu u kojoj je dodao par plivajućih mula i zasadio desetak palmi uvezenih iz Španije.”

U Adriatik Marinasu odgovaraju na optužbe primjedbom da su nekorektne jer su pomenuta mula kompletno rekonstruisana. Izgrađena je nova infrastruktura prilagođena za jahting marine, dovodi za vodu, struju, sa odvodima za otpadne vode, što ima rijetko koja marina u svijetu. Očišćeno je i morsko dno od godinama nagomilavanog otpada… Dok je na otpremnine i stanove radnika Arsenala utrošeno oko 25 miliona eura.

Od 5. jula tivatska marina je otvorena za posjetioce. Građani se mogu šetati pristaništem u periodu od 9-20 časova. Svakako je vidljiv uložen trud na šminkanju i farbanju pristaništa i dokova koji noću, sa osvijetljenim palmama i kamenim kupama sa vodom, liče na istrgnuti dio uređene obale nekog evropskog primorskog grada. Svuda okolo je potpuni nered dok su kancelarije kompanije koja prodaje luksuz smještene u skromnom kontejneru!

 

Popunjeno

Kompanija Adriatik Marinas ponudila je vlasnicima jahti besplatno sidrenje u marini Porto Montenegro do maja 2010. U ovoj promotivnoj akciji osmišljenoj za popularizaciju najmlađe marine na Jadranu rezervisano je 85 vezova na otvorenom doku 1 bez naplate troškova. Samo par dana od početka akcije svih 85 mjesta je popunjeno. Na rezervaciji ima 13 mega jahti koje će uskoro uploviti u tivatski zaliv.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

1 sedmica

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo