Poslije bure koju je izazvala afera Dojče Telekoma u Crnoj Gori kada je pominjano ime podgoričke advokatice Ane Kolarević, sestre višestrukog premijera Crne Gore Mila Đukanovića, mediji u Srbiji doveli su je u vezu sa aferom koja bi mogla dobro da protrese tu državu. Navodno, iza firme Srbija nikl, koja je zainteresovana da ulaže u istraživanje i eksploataciju rude nikla na području Topole, Mokre Gore i Vrnjačke Banje, stoji Ana Kolarević, saznao je beogradski Blic iz dobro obaviještenih izvora. Prema Blicu, koji je u vlasništvu njemačkog medijskog koncerna Špringer, kada je srpski ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Milan Bačević, saopštio da postoji investitor spreman da na tri lokacije u Srbiji uloži 1,2 milijarde eura u nalazišta nikla, imao je na umu Srbija nikl. Bačević (on i predsjednik Srbije su se inače prije neku godinu orodili udajom ministrove kćeri za Nikolićevog sina) nije želio da kaže o kome je riječ.
Bačević je rekao da ta kompanija posjeduje prava za istraživanje nikla u Srbiji i da je do sada završila veliki dio istraživanja, a u postupku je otkupa nove dokumentacije za druge istražne terene. ,,Ja ću kao ministar da im pomognem da u taj istraživački postupak uđu sa što manje prepreka”, naglasio je Bačević.
Sagovornik Blica dobro upućen u najavljena istraživanja tvrdio je kako je riječ o Srbija niklu, koji predvodi Ana Kolarević. ,,Sa Anom Kolarević tu je i Radomir Vukčević, bivši profesor na jednom metalurškom fakultetu u Australiji. On je i predstavnik australijske firme BHP Biliton, koja ima akcije u Europijan niklu, inače kompaniji koja 2006. nije uspjela da ostvari namjeru da u Mokroj Gori pravi rudnike nikla”, naveo je sagovornik lista.
Kolarevićeva i Vukčević su, prema tom izvoru, prethodno tražili dozvolu da za niklom tragaju kod Višegrada, poznatom po izdašnoj žili ove rude. Tamo su ih odbili. ,,Znali su da će time biti uništeni prirodni parkovi i ugroženi najbistriji djelovi rijeke Drine”, dodao je izvor Blica.
Sagovornik lista je dalje naveo kako se ruda nikla odvaja od otpada sumpornom kiselinom, što u radijusu do 100 kilometara izaziva oboljenje čak 40 odsto stanovništva. ,,Srbija po svaku cijenu mora da osujeti ambicije Ane Kolarević koje, vjerovatno ni sam ne znajući o kakvoj se opasnosti radi, podržava i Milan Bačević. Uvjeravanje da će se selekcija rude vršiti bezopasno ne pije vodu. Da je tako, nikl bi se eksploatisao i u planinama Velsa, gdje su ogromna nalazišta, ali ih niko ne dira”, tvrdio je sagovornik Blica.
U Srbiji se na planu eksploatacije nikla još ništa ozbiljnije nije uradilo, pa se, prema dekanu Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladice Cvetkovića, ne može sigurno tvrditi kako bi to bila opasnost za životnu sredinu. ,,Na mnogim mjestima postoje dokazi da je eksploatacija nikla ugrozila prirodu. Međutim, sve zavisi koja je ruda u pitanju i na koji način će se eksploatisati. Moraju prvo da se urade ozbiljne studije i da se vidi šta bi se i na koji način radilo kod nas”, smatra Cvetković.
Kritičari navode kao primjer Norilsk u Rusiji, gdje se iskopava ruda nikla, a koji je jedan od 10 najzagađenijih gradova na svijetu. U gradu sa 130.000 stanovnika najveći zagađivač su kisele kiše i smog, koji oslobađa 500 tona oksida bakra i nikla godišnje, kao i dva miliona tona sumpor-dioksida. Takav vazduh uzrokuje učestale bolesti disajnih organa, komplikacije u trudnoći i rak pluća.
Neki zovu Norlisk i ,,Grad horora”. Zagađenje u tom gradu prelazi maksimalno dozvoljene nivoe u ukupno 350 dana godišnje. U 280 dana, nivoi štetnih supstanci u atmosferi su pet puta viši od maksimalnog dozvoljenog nivoa napisao je Rasel Norman, jedan od najčuvenijih blogera o ekologiji.
Najglasniji je u dosadašnjoj kritici mogućeg projekta bio režiser i direktor Parka prirode Mokra gora Emir Kusturica. Kusturica, koji je izgradio etno-selo Drvengrad u Mokroj Gori, upozorio je da bi kopanje nikla na pomenute tri lokacije bilo direktan udar na zdravlje građana Srbije i susjednih područja u Bosni i Hercegovini.
,,Požar se još nije ni ugasio, a već nam prijete neki anonimni rudari”, reagovao je Kusturica na najavu ministra Bačevića. On je podsjetio na ,,bitku” koja je već vođena za Mokru Goru sa Dinara niklom i naveo da je na kraju te bitke svima bilo jasno da bi u radijusu od 100 kilometara odmah oboljelo 40 odsto ljudi kada bi bila otkopana prva lopata nikla i krenulo odvajanje rude od otpada. ,,Kada bi se ista lopata zakopala u Topoli, ona više ne bi postojala, a Čačak bi odmah obolio”, rekao je Kusturica. ,,Kada se zakopa lopata u Mokroj Gori i kada se ostrašćeno desetine miliona dolara zarade na niklu, više neće biti ni Zlatibora, ali ni Užica”.
Ana Kolarević je u pismu Blicu negirala da je za eksploatisanje nikla u Srbiji zainteresovana firma Srbija nikl, iza koje stoje ona i Radomir Vukčević.
,,Sa indignacijom odbijam sve vaše navode koji liče na prljavu kampanju, a koju ste objavili bez provjera. Ako je to što sam u privatnoj vezi sa gospodinom Vukčevićem, dokaz da ulažem toliki novac, savršeno je jasno o čemu se tu radi. Namjera da se neko miješa u moj privatni i poslovni život je skandalozna i kriminalna. O priči koju mi podmećete znam ponešto od čovjeka s kojim živim i kome, valjda imam pravo da dajem stručna i pravna mišljenja u vezi sa bilo čim, pa i u vezi sa ovim projektom. Nisam se sastala sa ministrom Bačevićem i nisam ga u životu vidjela”, kaže Ana Kolarević.
No, krčag je već polomljen. Najnovija pisanja po štampi u regionu o Srbija niklu i Ani Kolarević dolaze poslije pominjanja sestre Đukanovića u još nekoliko spornih događanja proteklih godina.
Posljednje je bilo u januaru ove godine kada su mediji prenijeli kako su finansijske vlasti Sjedinjenih Američkih Država utvrdile su da je Dojče Telekom, preko podružnice Mađar Telekoma, pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura.
Sporni ugovori su svojevremeno zavedeni u knjige Mađar Telekoma, kao i matične firme Dojče Telekom. To je bio okidač da američko Ministarstvo pravde pokrene istragu 2006. godine, jer se obje kompanije kotiraju na Njujorškoj berzi.
U presudi je navedeno da se jedan od sedam spornih ugovora odnosi na nezakonitu isplatu 580.000 eura ,,sestri jednog od najviših vladinih zvaničnika u Crnoj Gori, koja se bavi advokaturom”.
Jedini renomirani advokat, prema pisanju medija, kojeg bi angažovao strani operater, bila je Ana Kolarević. Kolarevićeva je rekla da nema ništa sa ovim slučajem i da joj nikada nije uplaćen novac od tih kompanija.
Parlamentarni Anketni odbor formiran povodom sumnje u korupciju u postupku privatizacije Telekoma Crne Gore, odlučio je u četvrtak da do 1. oktobra, između ostalih, ispita bivšeg premijera Mila Đukanovića. Na spisku su još bivši potpredsjednik Savjeta za privatizaciju Veselin Vukotić, nekadašnji predsjednik Agencije za prestrukturiranje privrede Branko Vujović, bivši ministar ekonomije Darko Uskoković, bivši direktori Telekoma Oleg Obradović, Milan Perović i Miodrag Ivanović, kao i bivši direktor Euromarket banke Branimir Pajković i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.
Iako je još u martu pominjana kao jedan od svjedoka, Ana Kolarević se ne nalazi na najnovijem spisku.
Do 3. oktobra znaće se ko će iz Crne Gore biti ispitan pred Okružnim sudom u Njujorku u vezi sa aferom Telekom. Sudija tog suda Ričard Saliven, u pismu koje je poslao strankama u postupku, zatražio je da do tog datuma u 16 sati dostave svu dokumentaciju neophodnu za početak suđenja.
Saliven je pripremno ročište u procesu koji je američka Komisija za hartije od vrijednosti pokrenula protiv trojice bivših direktora Mađar Telekoma zbog podmićivanja crnogorskih zvaničnika, zakazao za 12. oktobar.
Dojče Telekom i njegova podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona dolara u okviru nagodbe u sudskoj tužbi u kojoj se utvrdilo da su bivši rukovodioci te kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji.
Sutkinja, advokatica, milionerka
Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) je 2010. objavio da Ana Kolarević posjeduje 3,5 miliona eura u dionicama i nekretninama. U analizi naslovljenoj Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis u čijoj izradi su učestvovale i lokalne novinarske organizacije, navedeno je, takođe, da Ana Kolarević posjeduje četiri stana u centru Podgorice.
Bivša sutkinja Vrhovnog suda, gdje je imenovana u vrijeme Đukanovićevog mandata, specijalizovala se za privredno pravo. Vlasnica je advokatske kancelarije i firme za konsalting i manadžment Edu Kons. Njen 25-godišnji sin Edin je takođe preduzetnik, vlasnik tri firme za dizajn, konsalting i građevinarsto, pisalo je u analizi ICIJ.
U ICIJ smatraju i da je Ana Kolarević vlasnik 0,5 odsto udjela akcija u Prvoj banci, u kojoj su njena braća Milo i Aco, te porodični prijatelj većinski vlasnici, što predstavlja konflikt interesa, smatraju u ICIJ. Aco Đukanović i Ana Kolarević odbili su da komentarišu za ICIJ, saopšteno je iz te organizacije.
,,Ja bih rado govorila o svemu drugom, ali ne bih govorila o Prvoj banci. Ja sam mali akcionar, sa jako, jako malim procentom. Nijesam ni verifikovana da o tome govorim”, rekla je Kolarević za ICIJ.
Milan BOŠKOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice