Trebalo je da prođe 5 dana da se u Srbiji oglase oko medijskih navoda, da Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd, čiji je većinski vlasnik Vlada Republike Srbije, dogovara preuzimanje Prve banke Crne Gore, čiji najveći akcionar je Aco Đukanović . I to  tokom zvanične posjete crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića toj zemlji, kada je bilo nemoguće izbjeći pitanja novinara

Početkom jula brojni mediji u Crnoj Gori i Srbiji su prenijeli vijest da Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd, čiji je većinski vlasnik Vlada Republike Srbije, dogovara preuzimanje Prve banke Crne Gore, čiji najveći akcionar je Aco Đukanović (41.46 odsto akcija). Portal RTCG se pozvao na raniju objavu portala Nova.rs rekavši da je i RTCG dobio nezavisnu potvrdu o „pregovorima o kupovini koji su u završnoj fazi“. Isto su javile i Vijesti pozivajući se na potvrde iz svojih izvora. Nova.rs je objavila da je 4. juna u Beogradu izvršni direktor Prve banke Tarik Telaćević predstavio poslovne bilanse i druge relevatne podatke o banci kao i da se pregovori o kupovini vode već nekoliko mjeseci. Navodno se takođe pričalo i o kupovini udjela koji Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) (19,75 odsto akcija) ima u Prvoj banci. Kao razlog akvizicije se navodi uspostavljanje direktnog platnog prometa između Crne Gore i Srbije jer banka Đukanovića ima razgranatu strukturu koja bi bila podrška takvom projektu. Sva dosadašnja trgovinska razmjena između dvije zemlje, teška oko milijardu, se obavlja preko korespodentskih banaka u Evropskoj Uniji (EU) i Švajcarskoj što je automatski znači i veće troškove poslovanja.

Trebalo je da prođe 5 dana da se u Srbiji  oglase oko medijskih navoda, i to tokom zvanične posjete crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića toj zemlji kada je bilo nemoguće izbjeći pitanja novinara. Na zajedničkoj press konferenciji sa svojim kolegom, predsjednik Aleksandar Vučić je rekao da su priče oko kupovine banke Đukanovića od strane Poštanske štedionice Beograd  „notorna neistina“ i „jedna od uobičajenih neistina na koju su se u Srbiji navikli“. Oglasila se istog dana ranije i Poštanska štedionica navodeći da „informacije koju su objavili pojedini mediji da je Banka Poštanska štedionica zainteresovana za kupovinu Prve banke Crne Gore… nisu tačne, kao i da nije bilo pregovora o eventualnoj kupovini“.

Međutim, poslovne zajednice obije zemlje su dovoljno isprepletene i male da bi se ovakve aktivnosti mogle lako sakriti – gdje ima dima, ima i vatre. Ponovo su se u medije vratile i priče o zajedničkim poslovnim poduhvatima Đukanovića i Vučića. Nije tajna da Prva banka već mjesecima traži novog potencijalnog investitora. Raniji pokušaji u vrijeme vladavine porodice Đukanović da prodaju (ili  utrape) banku arapskim investitorima u paketu sa Montenegro Airlines-om su propadali zbog manjka entuzijazma na arapskoj strani, prije svega Emiratima. Stanje bilansa kao i permanentno vještačko disanje koje je banka dobijala od države da bi preživjela uz razne optužbe za korupciju i pranje novca nisu doprinosile imidžu vani. Sa gubitkom izvršne, zakonodavne, a sada i predsjedničke vlasti, bilo je jasno da državne institucije i preduzeća više neće morati držati milionske depozite i vršiti transakcije preko banke predsjednikovog brata.

U nedavnom intervjuu podgoričkom portalu Press, Ana Pešukić je ispričala u dva video nastavka kako je sistem funkcionirao dok su braća vladala Crnom Gorom. Radi se o bivšoj vaspitačici djece Aca Đukanovića koja je od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) optužena da je stvorila kriminalnu organizaciju i pokrala nakit svog poslodavca iako slučajevi teške krađe nisu u nadležnosti specijalnog tužioca. Pešukićka je opisala kako su se Prvom bratu pokoravali ljudi koji su veoma značajni u sistemu- od direktora EPCG Srđana Kovačevića (EPCG je tada držala veliki novac u banci da podrži njenu likvidnost i naplatu provizija za transakcije), preko bivšeg direktora policije Veselina Veljovića (čija vjernost režimu je, po Pešukićkoj, nagrađena i članstvom u Acovoj privatnoj masonskoj loži Svetog Jovana) do posjeta bivše šefice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Aco Đukanović je njih „bezmalo/bezviše dočekivao u pidžami… u garažnom prostoru koji je on pretvorio u vrstu salona“.  Aco Đukanović je, po njenim riječima, bio osoba koja je „imala svoje ruke u temelju državnih institucija“. Situacija se od tada za Prvu banku drastično promijenila.

Polovinom maja na sajtu Montenegro berze se pojavio izvještaj revizorske kuće BDO o poslovanju banke za 2022. godinu. BDO navodi postojanje „značajnih sumnji u vezi sa sposobnošću banke da nastavi poslovanje”, čije poslovanje će „zavisiti od podrške akcionara banke i planova za dokapitalizaciju”. Revizor je obaviješten od akcionara da postoji „interesovanje za kupovinu većinskog paketa akcija banke od strane strateških investitora iz Evrope i regiona“ bez pominjanja imena. Takođe, rukovodstvo banke je naznačilo da „u kratkom roku može doći do realizacije neke od ponuda” za prodaju radi „neophodnih uslova za opstanak i dalji razvoj banke”. BDO navodi da su stavke bilansne aktive potcijenjene za 3 miliona eura i da u revizorskom postupku od uprave banke nisu „dobili odgovore na poslate zahtjeve za nezavisnu potvrdu stanja kredita i potraživanja od klijenata u iznosu 14,1 milion eura”. Iznos stečena imovina u iskazima potcijenjen za 1,35 miliona, a rezultat za 2022. precijenjen za 541 hiljadu. Potcijenjena je i ispravka vrijednosti potraživanja od pravnih lica od 2,4 miliona, što je uticalo na precjenjivanje rezultata u 2022. za 552 hiljade. BDO na osnovu raspoloživih informacija, „nije u mogućnosti procijeniti efekte potencijalnih mjera i aktivnosti koje bi Centralna banka Crne Gore (CBCG) mogla preduzeti prema banci usljed potencijalnih neusklađenosti banke u odnosu na propise koji regulišu bankarsko poslovanje u CG”.

Kako  je guverner CBCG bio Radoje Žugić, bivši funkcioner Prve banke i prijatelj Prve familije ,  predano je krio poslovanje banke. Žugić je otišao toliko daleko da je i kontrolu poslovanja banke iz 2008. i 2009. godine,  2019. godine proglasio tajnim (nakon zahtjeva MANS-a), iako je od tada prošlo deset godina. Radi o godinama  globalne finansijske krize i velikih problema sa kojima se suočila Prva banka  kada je morala biti spašena sa državnom pozajmicom od 44 miliona eura. Mnogi dovode u pitanje realno vraćanje tog duga državi i tvrde da se radi o fiktivnom vraćanju kroz knjige i manipulacije – što je posao za tužioca.

Razlog za proglašenje poslovnom tajnom podataka o kontroli je bio taj da bi informacije „mogle uticati na ekonomski sistem države i uticati na rast sajber kriminala“ što god da to znači deceniju poslije. MANS navodi da je „prema brojnim dokumentima koja su objavili istraživački novinari, kontrola Prve banke pokazala brojne zloupotrebe, uključujući i pranje novca stečenog švercom narkotika“. Žugić je i u vrijeme nove Vlade Zdravka Krivokapića koja je stupila na dužnost u decembru 2020, pa sve do sada neometano obavljao svoju dužnost i čak je pripremio i pomogao emisiju euroobveznica od 750 miliona koji je bio jedan od prvih poteza nove vlade za krpljenje rupa i nadolazećih obaveza. Predsjednik Milo Đukanović je Žugića ponovo predložio za guvernera krajem septembra prošle godine zbog „bogatog radnog iskustva i rezultata“ i “efikasnog i proaktivnog rada CBCG“, ali parlament nije do sada razmatrao izbor guvernera i malo je vjerovatno da bi taj prijedlog prošao. Prije 12 dana je objavljena vijest da će sadašnji predsjednik Jakov Milatović povući Đukanovićev prijedlog za imenovanje Žugića.

Brat predsjednika se nakon gubitka izbora u avgustu 2020. polako preselio prvo u Švajcarsku pa onda u Luksemburg gdje je vjerovatno dobio i stalni boravak. Selidbi je prethodilo prebacivanje novca u Švajcarsku i Emirate u dužem vremenskom periodu, kako je u intervjuu Press-u ispričala Ana Pešukić.

Glede  traženja novih investitora i vlasnika za izmuženu i onemoćalu Prvu banku, neki poznavaoci poslovnih odnosa između Mila Đjukanovića i srbijanskog predsjednika upućuju da oni datiraju još iz vremena kad je Vučić bio ministar odbrane. Vučić je decembra 2013. u emisiji U centar srbijanskog javnog servisa rekao da je tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović preporučio Srbiju investitorima iz Emirata (UAE). Vučić je tada sa mjesta prvog potpredsjednika Vlade premijera Ivice Dačića rekao da je za njih „bilo važno da je Đukanović rekao nekoliko lepih reči o Srbiji. Možete to da nazovete i posredovanjem“. Đukanović je preporučio Emiratima da razgovaraju sa Srbijom, „da zovu mene“, jer „mi imamo fabrike“ koje Emiraćanima mogu završiti posao, objasnio je tada Vučić. „I nije mi Đukanović to rekao, nego sam to saznao od šeika Muhameda kasnije“ nastavlja Vučić dodavši je to bio „prvi ozbiljan poslovni kontakt vezan za našu namensku industriju“. Kasnije su se nizali drugi veliki poslovni poduhvati između Emirata i Srbije uz zadovoljno trljanje ruku svih. Osobe iz tog miljea tvrde da je nemoguće da u tim „posredovanjima“ kako Vučić reče,  da ih možemo nazvati, nema i dogovora o procentima i načinima isplate. Navodno je i kupovina Prve banke dogovorena kao dio bogate poslovne saradnje, s tim što će i akvizicija, kad su već otkriveni prije završetka posla, biti odrađena preko drugih aktera.

Do tada će miloistički mediji i Demokratska partija socijalista nastaviti da trube o opasnostima od velikosrpske hegemonije i Srpskog sveta. Zaboravljajući da spomenu da ta prijetnja dolazi od  srbijanskih saveznika i prijatelja braće Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ