Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prst u oko, ruku u džep

Objavljeno prije

14 godina

na

knezevic-luksic

Premijer Igor Lukšić odnio je pobjedu u prvoj javnoj borbi sa crnogorskim tajkunima. Tehničkim nokautom, pobijeđen je Duško Knežević, predsjednik Atlas Grupe i jedan od požrtvovanijih promotera lika i djela bivšeg premijera i budućeg biznismena Mila Đukanovića.

Lukšićeva Vlada i Kneževićeva Atlas Grupa (precizno, FZU Atlas Mont) našle su se, izgledalo je, na zajedničkom zadatku – spašavanje plužinske Fabrike elektroda Piva (FEP) sa 178 zaposlenih. Zapelo je na pitanju ko će i kako obezbijediti kredit potreban za isplatu plata koje nijesu isplaćivene 20 mjeseci, povezivanje radnog staža od 2004. godine i otpremnine za 70-tak prekobrojnih radnika. Nakon toga bi se, navodno, stekli uslovi da se pokrene davno zaustavljena proizvodnja u fabrici. Ako bude novca.

Knežević je povjerovao da bi on u Plužinama mogao imati tretman kakav je Vlada obezbijedila Olegu Deripaski u KAP-u i nikšićkom Rudniku boksita. Vlada je, prema medijima, umjesto traženog novca i garancija nudila, uglavnom, obećanja i (ne)realni optimizam.

Da li je promjena u Vladinom pristupu rješavanju problema koje imaju privatizovana preduzeća u Crnoj Gori posljedica promjena na njenom čelu? Ili spremnost da se troši državni novac zavisi od toga ko traži pomoć? Premijer Lukšić se ne može pretvarati da je izvanjac igrom slučaja uvučen u ovu priču. On je, kao ministar finansija, najzaslužniji za postojanje preduzeće koje šest godina državi ne plaća poreze i doprinose, a zapošljene bez centa drži skoro dvije godine. To treba imati na umu prije nego mu se upute hvalospjevi.

Knežević je, kad je vidio da dogovora sa Vladom nema, odlučio da problem riješi na najefikasniji način – prodajom akcija u FEP-u. Kupac, pronađen negdje na Kipru, odlučio je da za 69 hiljada eura kupi pripadajući dio (34,5 odsto akcija) nevolje teške 6-8 miliona eura.

Onda je nastao pravi problem.

,,Ovo doživljavam kao prst u oko naporima Vlade da se riješi problem u FEP-u”, uzvratio je Lukšić. Preduzetništvo, slobodno tržište, garantovano pravo raspolaganja svojinom… ništa od toga nije pominjao. Zašto bi napori Vlade za Kneževića ili bilo kog drugog poslovnog čovjeka u Crnoj Gori bili važniji od vlastitog interesa? Umjesto objašnjenja, Lukšić je ,,iskoristio priliku da izrazi interesovanje da Vlada kupi za 69 hiljada eura tih 34 odsto akcija…”, i kao usput pomenuo, ,,Razmišljam da predložim Savjetu za privatizaciju da se otkažu dalji pregovori za privatizaciju Montepranca, gdje je Atlas grupa vodeći član konzorcijuma…” .

Sitničavi su se našli u dilemi: ako je privatizacija Montepranca sporna – zašto već nije zaustavljena. Ako je zakonita i korisna, zašto bi posao u Tivtu stopirali zbog poslovnih nesporazuma u Plužinama? Ili je Lukšić samo nekoga htio da podsjeti na – nešto.

Knežević je razumio poruku. “Nismo imali nikakvu namjeru da napravimo nešto loše, a posebno ne na početku mandata da predsjedniku Lukšiću nanesemo neku štetu”, saopštio je predsjednik Atlas Grupe. Zatim je stigla i vijest – srećni kupac 34,5 odsto akcije FEP-a za nepunih 70 hiljada eura je, ipak, Vlada Crne Gore. Kao da onaj Kipranin nije ni postojao.

Ne znamo šta o ovom poslu misli Veselin Vukotić, Lukšićev učitelj, neoliberalni mentor i, u konačnom, poslodavac. Ne znamo ni kako će ovaj posao djelovati na interesovanje potencijalnih investitora. Konačno, ne možemo znati ni da li će Vladin angažman sačuvati 100-tinjak radnih mjesta u Plužinama.

Znamo: ovakav model poslovanja između vlasti i njenih tajkuna (pare ili Sibir) razvijen je u Putinovoj Rusiji. Možemo pretpostaviti da bi Vladimir, kao veliki zagovornik ljudskih prava i sloboda, ovu Igorovu partiju vrjednovao najvećom ocjenom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

4 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

4 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

4 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo