Povežite se sa nama

MONITORING

PROTESTI: Neće biti isto

Objavljeno prije

na

Treslo se tlo 24. oktobra u Ulici slobode i na Trgu Republike u Podgorici. Ne postoji saglasnost oko broja ljudi koji su došli na protest u organizaciji Demokratsog fronta, ali ko god je čuo huk koji su nosili povici Milo, lopove, zna da ga je mogla proizvesti samo velika snaga. Dani nakon protesta nijesu donijeli odgovor na pitanje šta će se sa tom snagom dogoditi.

Iako uporno pokušava da naglasi kako je riječ o protestima DF-a, vlast, kao i svako u Crnoj Gori zna da su te noći na trgu bili – nezadovoljni građani. Obični, što znači da je među njima bilo i onih kojima je dosta mirnih okupljanja i spremnih da „idu na vladu”, kao i onih koji vjeruju u snagu nenasilnog otpora. To pokazuje i fakat da je najmanje desetak hiljada ljudi prošlo Ulicom slobode put Skupštine, a da nije prevrnuta ni jedna kanta za smeće ni otkinuta ni jedna grančica sa drvoreda.

Drugo je ono što se dešavalo pred parlamentom. DF je, sve i ako su njegovi čelnici, kako naknadno objašnjavaju „imali plan”, loše organizovao nastavak protesta. Može zvučati banalno, ali je važno: ni polovina okupljenih građana nije mogla čuti šta se sa bine poručuje, prosto zato što nije obezbijeđeno dovoljno dobro ozvučenje. Važno je zato što veliki broj građana, koji su došli da pokažu svoje nezadovoljstvo, ne samo da nije unaprijed znao čemu daje snagu, već im je i tokom samog događaja uskraćeno pravo da znaju u čemu tačno učestvuju. To pokazuje nedostatak poštovanja.

O tome šta se dešavalo poslije sve se zna. Nakon roka od 45 minuta koji je Vladi da podnese ostavku dao predsjednik Nove Andrija Mandić, uslijedo je zahtjev da poslanici uđu u parlament. Prema jednom od naknadnih objašnjenja oni su tamo trebali da sačekaju predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića i sa njim počnu razgovore o formiranju prelazne vlade. Problem u vezi sa takvom vrstom plana nije samo činjenica da ga, kako se pokazalo, nije moguće ostvariti već i u tome što, sve i da je realizovan, Vlada ne bi pala. Stoti put mora se napisati – sve i kad bi natprirodne sile proizvele da dio SDP-a koji i dalje kontroliše Krivokapić glasa za nepovjerenje Vladi, nakon raznoraznih prelijetanja u parlamentu ne postoji dovoljan broj glasova za to. Tako da su, sve i da je Ranko došao, mogli samo da – pośede.

Nakon što su organizatori protesta objavili kako su u kontaktu sa predsjednikom Skupštine i nakon potezanja pitanja na koja vrata su narodni zastupnici spremni da uđu u parlament, poslanik DF-a Slaven Radunović je objavio da se Krivokapić ne javlja na telefonske pozive. ,,Dajemo im još deset minuta, nakon isteka ne odgovaramo za ono što slijedi”, rekao je Radunović.

Slijedio je haos. Kamenice prema policajcima i njihov brutalni pir. Povrijeđeno je 29 policajaca i 26 građana, saopštila je policija.

Uhapšeni su poslanici DF-a Andrija Mandić i Slaven Radunović. Tužioci su saopštili da postoje osnovi sumnje da su ‘,,izvršili krivično djelo – pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, time što su učesnike protesta podstakli da preduzmu radnje nasilnog ulaska u Skupštinu Crne Gore”. Pušteni su nakon 24 sata pritvora da se brane sa slobode. Za krivičnu prijavu, koju predlaže tužilac, potrebno je da im bude skinut imunitet.

Ustav propisuje da se protiv poslanika ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore ,,ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti Crne Gore poziva ili podstiče da se silom promijeni ustavno uređenje, svrgnu najviši državni organi ili predstavnici tih organa, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina”. Ko to djelo učini ,,uz pomoć iz inostranstva, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina”.

Vjerovatno tu postoje neke pravničke finese, ali golim okom gledano – pošto sa govornice na protestima niko nije pominjao Koštunicu – poslanici nijesu smjeli biti privođeni jer ih tužilac sumnjiči za djelo za koje je zaprijećena kazna manja od pet godina. Drugo je i ne pravno pitanje šta treba uraditi lideru Nove Andiji Mandiću zbog toga što je zasjeo u kafanu Kristal gdje ga je policija uhapsila.

Demokratski front je poručio da prekida svaki politički dijalog sa

vladajućom koalicijom.

Premijer Milo Đukanović ocijenio je da su protesti i događaji oko njih pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka Crne Gore, s jasnom ambicijom da dođe do nasilne smene vlasti. On ,,razumije nezadovoljstvo građana”, ali dodaje da je Crna Gora u situaciji kada afirmiše nove vrijednosti u koje mnogi ljudi još ne veruju. Nije precizirao na koje vrijednosti misli – na korupciju, kriminal, kontrolisano pravosuđe, zarobljene institucije ili nešto peto.

Počašćeni smo i izjavom u rangu one o šahu i šahovnici:

,,Zašto su mi klicali lopove – pa vjerovatno je to pjevljivije nego da pokušaju da skandiraju – Milo, zagovorniče NATO-a. Nemam nikakav problem s tim”.

Poslanica DF-a Jelisava Kalezić tražila je da na premijerskom satu, zakazanom za 30. oktobar, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević odgovori na pitanje ko je naredio da se poslanicima

zabrani ulazak u Skupštinu tokom protesta 18. i 24. oktobra. Pitala je i ,,ko vrši zdravstvenu kontrolu pripadnika SAJ-a, posebno sa aspekata: mentalnog zdravlja, psihičkog zdravlja i antidoping kontrole”.

Demokratski front je za subotu zakazao skup u Herceg Novom, najavili su ,,uskoro” novi veliki protest u Podgorici. U Novom će predstaviti ,,dalji plan sveobuhvatne akcije, koji će osim protesta, uključiti i oblike građanske neposlušnosti kao legitimne demokratske borbe protiv Đukanovićevog režima”. Pozvali su ostale u opoziciji da im se već sad priključe u organizaciji novog protesta.

U međuvremenu lideri Demosa, Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore – Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Aleksa Bečić zatražili su od predstavnika evropskih institucija da, kao moderatori, učestvuju u dijalogu koji bi ova tri politička subjekta vodila sa predstavnicima vlasti kako bi bila formirana vlada narodnog jedinstva i organizovani fer, slobodni i demokratski izbori.

Midrag Lekić je kazao da će Demos, URA i Demokrate, ukoliko vlast pokaže aroganciju i nespremnost za dijalog, bojkotovati izbore i organizovati proteste.

Svako rješenje za trenutnu političku situaciju mora doći iz Crne Gore, a politički dijalog i diskusije trebalo bi voditi u parlamentu, poručili su iz Evropske komisije.

Na pitanje zašto misle da će vlast koja nije prihvatila DF-ov zahtjev za formiranje prelazne vlade, prihvatiti njihov, Goran Danilović, poslanik Demosa, podjseća da je Demos podržao takav zahtjev i kad ga je postavio Front.

,,Politički sistem je definitivno uzljuljan. Predstavnici EU prate dešavanja i znaju o čemu govorimo. Diplomatski je bilo da kažu kako očekuju rješenje unutar Crne Gore. Mi smo ubijeđeni da je u ovakvoj situaciji to nemoguće. Dijalog, a kamoli rješenje, nije moguć bez uključivanja EU. Bilo bi divno kad bi tako moglo, ali taj razgovor su pokušale kolege na trgu i umjesto dijaloga dobili smo strašnu noć u Podgorici”, kaže Danilović uz ocjenu da će se, izostane li dogovor, politička kriza produbljivati.

,,Nema načina da se ovo riješi na miran i civilizovan način, a da se ne uključi Evropska unija. Njihovo vjerovanje u naš kapacitet nije prepametno”, smatra Danilović. Po njegovim riječima, predstavnici evropskih institucija su ,,u mnogo čemu precijenili” Crnu Goru. ,,S njima smo u pregovaračkom procesu, ako oni ne vide problem, onda je on još veći.”

Danilović, na pitanje da li će moguće proteste organizovati sa DF-om ili posebno, kaže da od toga hoće li opozicija biti na visini zadatka zavisi hoće li proteste organizovati zajedno. ,,Sigurno nećemo ići na proteste na kojima bi jedni bili statisti, koji neće znati šta se dešava, a drugi organizatori”, kaže Goran Danilović.

Jedna od učesnica posljednjeg protesta za Monitor kaže da bi, zato što misli da su zahtjevi DF-a ispravni i ,,zbog gadluka koji je vlast napravila u Podgorici” ponovo došla na protest. ,,Zbog DF-a ne bih došla, ali kad se sve svede – ni dosad nikad nijesam na proteste išla zbog njih”, zaključuje.

,,Protesti su potpuno probudili i narod i opoziciju. Pored toga, nakon ko zna koliko godina, svijet je, sudeći po izvještajima inostranih novina, odlučio da primijeti da je Đukanovićeva vladavina preduga. Sigurno više ništa neće biti isto. Veoma je važno da tolika represija nije probudila strah nego inat. Ljudima se zgadila sila”, kaže Monitorov sagovornik sa velikim iskustvom u praćenju najrazličitijih protesta u Crnoj Gori. Primjećuje da su, kad je u Podgorici pun Trg Republike mediji nekada govorili da se okupilo 30 hiljada duša. ,,Onoliko ljudi pred Skupštinom, u vrijeme AB revolucije bilo je – sto hiljada”.

Da otpor koji se javlja u Crnoj Gori ne živi samo u dosad organizovanim protestima, svjedoče građani koji su u srijedu u organizaciji pokreta Sloboda narodu zbog policijske represije organizovali protestnu šetnju. Fejsbuk grupa Otpor diktatoru Milu Đukanoviću pozvala je na miran skup podrške Miju Martinoviću i drugim brutalno pretučenim građanima Crne Gore zakazan za subotu u 19 sati na Trgu Republike.

Mnogo puta su crnogrski građani trpjeli kritike zbog povijanja pred

silom, neotpornosti na sitne milosti režima. I stvarno, nije lako u

sistemu endemske korupcije probuditi samosvijest. Ali, po svemu sudeći, nazire se promjena.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo