Ni rekonstrukcija starog, ni izgradnja novog kraka vodovoda, domaćinstva u mojkovačkom selu Prošćenje nijesu spasili nestašice vode. Više puta su iz prethodne lokalne vlasti najavljivali „konačno“ rješenje problema mještana tog sela. Najavljeno nije i učinjeno, pa Prošćenci, katkad, do grada idu čak i da bi se okupali
U mojkovačkom selu Prošćenje kažu da se ne sjećaju da su ikada, tokom minulih 40 godina, imali uredno vodosnabdijevanje, iako su više puta prisustvovali svečanostima otvaranja i novog i rekonstruisanog“ vodovoda u tom dijelu opštine. Mjesecima, naročito tokom ljeta, nema vode, a kad je ima, pritisak nije dovoljno jak da bi radila mašina za pranje veša i bojler. Pored svega, voda je gotovo uvijek bakteriološki neispravna, bar ako je vjerovati analizama, koje naručuju iz mjesne Osnovne škole. Slavine u tom selu su suve iz mnogo razloga, među kojima su neriješeni imovinski odnosi, nelegalni priključci, loša infrastruktura na izvorištu, traljavo izvedeni radovi na drugom kraku vodovoda, neobezbijeđena kaptaža…
Mještani tvrde da je osnovni problem što na vodovodu, koji je nekada rađen za potrebe ambulante i desetak priključaka, sada ima 100 korisnika. Navodno, u krak vodovodne mreže u zaseoku Stričine dugo nije ulagan „ni euro“. Međutim, nije pomoglo ni to što je novi krak za zaselak Slatina prije nekoliko godina „pojeo“ mnogo novca resornog ministarstva. Sve je, objašnjavaju mještani, rađeno nestručno, površno i bez pozitvnih efekata.
„Prije nekoliko godina, uz veliku pompu, urađen je vodovod za Slatinu. Mještani su spremali ručkove bivšem ministru Petru Ivanoviću na otvaranju tog vodovoda, a mi sada vode nemamo. Tražimo da se provjere utrošena sredstava za taj projekat, kao i da se provjeri dokumentacija. Zanima nas ko je primio radove i potpisao sve to, a slavine su nam suve. Bez obzira na promjenu vlasti, situacija ostaje ista. Naši problemi su isti kao ranije. U Prošćenje nijedan predsjednik Opštine nije došao već 20 godina. Da su dolazili suočili bi se sa činjenicom da mi u 21. vijeku nemamo vode“, kazali su Monitoru u tom mojkovačkom selu.
Prema dokumentaciji, vodovod za zaselak Slatina koštao je više desetine hiljada eura. Radovi su završeni 2014. godine, ali nijesu uključivali povećanje izdašnosti izvorišta. Iako je urađen novi bazen i vodovod, izostala je , kako kažu mještani, izrada kaptaže na izvorištu Vrelo i vode je svima manje. Navodno, prema zvaničnim saopštenjima iz tadašnje lokalne vlasti, prilikom rekonstrukcije kaptaže, urađene su dvije komore, a kasnije i novi bazen kapaciteta 12 metara kubnih.
„Kako su ga uradili, očigledno je. Em je nema dovoljno, em i kad je i ima voda nije za piće ni u školi, djeca je kupuju. Mreža je potpuno neobezbijeđena, pa upadaju miševi tokom ljeta, kaptaža se ne čisti. Više puta smo u dopisima Opštini tražili da se lokalno preduzeće za komunalne djelatnosti Gradac prihvati gazadovanja ovim dijelom vodovodne mreže. Nije se ništa desilo. Imamo brojna obećanja sa adrese Opštine i od bivše i od sadašnje vlasti. Nemo više razloga da im vjerujemo, sve dok ne budemo imali vode u kućama“, kažu u Prošćenju.
U Stričini kaži da im mašine za pranje veša i suđa služe kao dekoracija. Mnogo puta su djecu odvozili kod rodbine u Mojkovac da ih okupaju. Vozila Službe zaštite ljeti često dovoze vodu, koju mještani u bačvama čuvaju za najosnovnije potrebe. Tako je decenijama, strahuju da će tako biti i narednog ljeta.
Zaselak Stričina snabdijeva se vodom sa kaptaže vodoizvorišta “Vrelo”, preko mreže koja je izgrađena početkom 70-ih godina minulog vijeka, kada je rješavano pitanje vodosnabdijevanja zdravstvenog punkta i Osnovne škole u Slatini. Rekonstrukcijom, kada su izgrađene dvije komore, regulisano je da iz jedne komore voda ide novim vodom, koji je tada postavljen za naselje Slatina. Iz druge komore voda ide starim vodom za zaselak Stričina. Još jednom rekonstrukcijom, odnosno,izgradnjom novog bazena, trebalo je da bude riješeno vodosnabdijevanje 14 domaćinstava zaseoka Gornje Polje.
Od poslednje rekonstrukcije mještanima su iz lokalne uprave stizala brojna obećanja, a sva su se svodila na konačno rješavanje vodosnabdijevanja u tom dijelu mojkovačke opštine. Pri kraju mandata bivša vlast je ponovo predvidjela rekonstrukciju vodovodne mreže u Prošćenju. Krajem 2020. godine iz Opštine su tvrdili da je urađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju vodozahvata, kojim je predviđeno zahvatanje cjelokupne vode sa vodoizvorišta. Time je trebalo da se obezbijedi „dovoljna količina vode i u najsušnijem periodu u kom se istovremeno voda najviše i nenamjenski troši“. Objašnjavali su i da taj projekta kasnio, jer ima neriješenih imovinsko pravnih odnosa na izvorištu. Najavljivni su i razgovori i očekivani dogovori sa vlasnicima imanja i predstavicima mjesne zajednice, koja, prema tvrdnjama iz opštine, gazduje vodovodom.
Lokalna uprava je na pragu rješavanja problema sa vodom u Prošćenju, tvrde i iz aktuelne vlasti. Prema riječima potpredsejdnika Opštine Ivana Ašanina, koji je zadužen za investicije, izrada projektne dokumentacije je u toku. Kako objašnjava, radovi će biti značajno obimniji u odnosu na one koji su najavljivali iz bivše vlasti, ali će, kaže, trajno riješiti muke s vodom Prošćenaca.
„Opština je finansirala izradu projektne dokumentacije, prema kojoj je predviđeno potpuno rješavanje teškoća u vodosnabdijevanju, koje imaju mještani tog dijela Opštine. Planiramo da staro vodoizvorište ostane samo za snabdijevanje Stričine. Iz Gojakovića, ispod Tare, na ljeto, kad vodostaj opadne, gradiće se novi vodovod, koji će koristiti za Slatinu. To će, konačno biti kraj višedecenijskih muka“, kazao je Ašanin za Monitor.
U Opštini očekuju da novac za realizaciju obezbijedi Ministarstvo poljoprivrede. Ranije su iz kabineta Opštine Veska Delića kazali da je na vodovod u Prošćenju priključeno „više potrošača nego što je bilo predviđeno, što je dovelo do smanjenja protoka i nivoa vode“. Da su novopriključeni jedan dio problema tvrde i mještani. No, objašnjavaju i da za to imaju rješenje- ugradnja vodomjera i davanje vodovoda na upravljanje komunalnom preduzeću.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ