Albanska sela Kir, Boge, Borje… teško možete naći na geografskoj karti. I crnogorska sela Šljeme, Crni Kuk, Potok… ucrtana su uglavnom na topografskim mapama. Stanovnici tih malih zabačenih naselja do prije koju godinu vjerovatno nisu ni čuli jedni za druge. Sve dok Albanke nisu počele da postaju crnogorske snahe.
Preciznih podataka o tome koliko je proteklih godina sklopljeno crnogorsko-albanskih brakova nema. Prema podacima Monstata za 2008. godinu sklopljena su 23. Najviše u Podgorici – pet. Albanke se najčešće udaju za momke iz sela u opštinama Bijelo Polje, Andrijevica, Rožaje, Nikšić… Nevjeste iz susjedne države stižu uglavnom uz posredovanje specijalizovanih agencija ili provodadžija.
Etnolozi i istoričari svjedoče da u staroj Crnoj Gori ovakvi brakovi nijesu bili rjetkost.
Marko Miljanov, u knjizi Život i običaji Arbanasa, pisao je o suživotu i njihovom prijateljstvu sa Crnogorcima. Etnolog Jovan Erdeljanović, autor knjige Stara Crna Gora, navodi da su ,,zbraćivanja crnogorskih i albanskih plemena obično počinjala međusobnim ženidbama”. Kumstva, krštenja i brakovi bili su najčešći oblici učvršćivanja prijateljstva ova dva naroda.
Danas se istorija dopunjuje iz drugih motiva – u crnogorskim selima sve je više mladića koji ne mogu da se ožene zato što u njihovim selima nema djevojaka ili ako ih i ima one čekaju prvu priliku da pobjegnu u grad. ,,Bježe sa sela, jer neće ni svekrvu ni kravu”, kako je novinarima nedavno slikovito objasnio mještanin banjskog sela Vraćenovići.
Pouzdanih statističkih podataka o broju neženja u Crnoj Gori nema. Često se može čuti da je u selima ostao samo onaj ko mora i ko se nije snašao u gradu. U Vraneškoj dolini ima oko 1.500 neženja. Polovina je starija od 40 godina. Samo na području koje pokriva mjesna zajednica Pavino Polje živi oko 400 neženja. U beranskom selu Dapsići ima ih oko dvjesta. Tamo se posljednji put svadbovalo prije dvadeset godina.
Na seoskom području mojkovačke opštine i u prigradskim naseljima Tutiće, Ravni, Juškovića Potok, Rudnica i Ambarine ima preko 250 neženja starih do trideset godina.
U selima ispod Ostroga ima oko sedamdeset neženja.
Slična situacija je i na seoskom području u nikšićkoj opštini. U selima Golije i Banjana živi više od 400 momaka neženja. I na ovom području djeca se rijetko rađaju, broj učenika u seoskim školama stalno se smanjuje, ko god može seli u grad… Za posljednjih deset godina iz Banjana se odselilo tridesetak domaćinstava.
Do sada su u Banjanima četvorica momaka oženili Albanke. U limskoj dolini trenutno ima tridesetak udatih Albanki. Mnogo je više onih koje su se udale po raznim mjestima Crne Gore i potom sa svojim muževima odselile u inostranstvo.
Nevjeste iz Albanije najčešće su porijeklom iz okoline Skadra. Udaju se ne samo u Crnoj Gori, nego i u Srbiji i Makedoniji. Jedna zanimljivost: albansko selo Tamara trenutno nema nijednu djevojku. Sve su se udale van Albanije.
Sve rjeđe sklapanje brakova na selu samo je jedan od uzroka što se Crna Gora ozbiljno suočava sa naglim padom nataliteta. Sada daleke 1954. godine u Crnoj Gori rođeno je 14. 428 beba, dok je u 2011. taj broj bio gotovo duplo manji – 7.215. Postajemo sve starija nacija i sa prosjekom od 37, 2 godine pripadamo grupi koja se određuje kao ,,demografska starost”.
Prirodni priraštaj u Crnoj Gori bio je u prošloj godini najniži u posljednjih pedeset godina. Prema podacima Monstata u prošloj godini rođeno je 6.713 beba, dok je preminuo 5.871 stanovnik.
Pozitivan prirodni priraštaj od 842 je najniži od 1950. godine. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u čak 13 opština dok je samo osam imalo pozitivnu razliku u korist novorođenčadi.
Najdrastičniji primjer kada je riječ o podacima u korist mortaliteta u odnosu na natalitet su Pljevlja, gdje je negativan prirodni priraštaj čak minus 227. U sjevernoj regiji jedino je u Rožajama i Bijelom Polju zabilježen pozitivan prirodni priraštaj. U Podgorici je prošle godine rođeno 2.370 beba, dok je umrlo 1.406 osoba.
Plužine su najstariji grad po prosječnom broju godina stanovništva (43, 7). Najmlađi su stanovnici Rožaja čiji je prosjek 31,7 godina. Prosječna starost Podgoričana je 35,7 godina.
Iz godine u godinu sklapa se sve manje brakova. Tokom prošle godine u Crnoj Gori je sklopljeno oko tri i po hiljade brakova, razvedeno ih je preko četiri stotine. Najveći broj porodica ima jedno ili dva djeteta, rijetke su familije sa većim brojem djece. Bijela kuga je već tu, kažu demografi.
Demografi upozoravaju da u Crnoj Gori sve više žena počinju da rađaju poslije 35 godina.
Loša ekonomska situacija, velika nezaposlenost, teško zapošljavanje mladih ljudi, nesigurna budućnost, razlozi su otežanog zasnivanja porodice.
Crna Gora jedina u regionu naplaćuje PDV-a na hranu i opremu za bebe. Cijene proizvoda za novorođenčad su velike. Od mlijeka do odjeće i obuće sve je skupo.
Jedan američki institut je na osnovu podataka iz 1995. godine uradio istraživanje čiji rezultati govore da bi sa ovom stopom nataliteta Crnoj Gori trebalo 410 godina da udvostruči broj stanovnika, dok je Albaniji za to potrebno 25 godina. Da bi udvostručila stanovništvo Srbiji treba 450, a Sloveniji 640 godina.
Zapadnoevropske zemlje preduzimaju niz preventivnih mjera da bi riješile ovakve i slične probleme – uvode poreske olakšice, povećavaju dječije dodatke, omogućavaju lakše rješavanje stambenog pitanja parovima s djecom…
Svejedno, više samaca nego ikada sada živi u Britaniji, a 2021. čak trećina domaćinstava biće samačka. Većina samaca su muškarci, a muška populacija između 25 i 44 godine života čini 15 odsto samaca, nasuprot samo osam odsto žena u toj dobi. Najveći broj neženja većinom se nalazi u ruralnim područjima i niskog su imovinskog statusa.
Da bi ublažile pad nataliteta, ali i popunile svoje budžete, neke zemlje uvele su porez na samce ili neoženjene. Nedavno je to uradila i Bugarska.
Makedonska stranka Trajno makedonsko radikalno objedinjenje zatražila je krajem prošle godine uvođenje momačkog poreza za neženje kao mjeru za povećanje nataliteta. „Momački porez” plaćali bi momci koji se do 35. godine nisu oženili i djevojke koje se nisu udale do 30. godine.
Zoran Kasalović, poslanik Socijalističke partije Srbije, predložio je početkom ove godine uvođenje poreza za neženje i neudate u Srbiji, ali i bračne parove bez djece.
U Crnoj Gori se, srećom, ne razmišlja o uvođenju takvih vrsta poreza. Jasno je da je uvođenje poreza za neženje diskriminatorska ideja i antihumanizacijski čin, kojim se kršenje prava čovjeka na izbor načina na koji će živjeti.
Problem mnogih opustjelih krajeva Crne Gore ne rješava se kaznama, već ravnomjernim razvojem i brigom društva.
Veseljko KOPRIVICA
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice