Povežite se sa nama

OKO NAS

PROMOCIJA ULCINJA U FILMOVIMA: Ljepši na platnu nego u realnosti

Objavljeno prije

na

„Za manje od dva mjeseca od kada se prikazuje u bioskopima širom regiona, film Biser Bojane vidjelo je oko 150 hiljada ljudi”, kaže producent filma i glumac Milutin-Mima Karadžić.

On tvrdi da su ljudi fascinirani ljepotama Ulcinja. „Gotovo da nema nikog od onih koji su gledali film, a da mi nijesu rekli: ‘Ovoga ljeta dolazim na Adu’. Zaista su ljudi uživali u kadrovima Ulcinja koje smo prikazali”, rekao je Karadžić navodeći da je tokom snimanja filma cilj bio da se ovaj dio Crne Gore što bolje predstavi.

Prema njegovim riječima, ukoliko se ostvari i trećina tih obećanja, onda je plan snimanja filma uspio.

Za sada je film preveden na engleski, njemački i italijanski, a Karadžić ističe da će posjetiti još zemalja. ,,Upravo se radi titl na albanskom jeziku, jer ćemo imati premijere u Tirani i Prištini”, kaže Karadžić. ,,Već sredinom ovog mjeseca putujemo preko okeana, gdje nas očekuje druženje sa publikom u Torontu, Čikagu i Sijetlu”.

Zaista, taj akcioni film, protkan ljubavlju i porodičnim sukobima, na naljepši način prikazuje ljepote ulcinjskih lokaliteta Ade, Velike plaže, Solane, Maslinade i Starog grada. Snimljeni su prekrasni kadrovi iz drona, koje će, kako se očekuje, na promocijama po svijetu, koristiti Turistička organizacija Ulcinja.

Kako je rekao direktor te institucije Fuad Hadžibeti, ovaj film je odlična reklama za Ulcinj, njegova svojevrsna turistička razglednica. „Jedan grad se danas u svijetu prepoznaje po tome koliko je u njemu snimljeno filmova, napisano knjiga, boravilo poznatih ličnosti iz svijeta kulture, umjetnosti, sporta”, navodi on.

Inače, rezervacije za ovo ljeto su za Adu bolje nego lane, a posebno je interesantno da je sezona kajtsurfinga ranije krenula. „To može da ima veze sa ovim filmom, jer divno snimljeni kadrovi naprosto mame i pozivaju da se tu bude”, kaže jedan od najstarijih turističkih vodiča u Ulcinju Ismet Karamanaga.

Prema riječima glumice Dubravke Drakić, film zapravo služi tome da se zavole i Ulcinj i svaki dio Crne Gore, koja jeste svojevrstan filmski studio.

„Naravno, sve to zavisi od reditelja, senzibiliteta, priče koju priča, filma koji nosi tu priču, ali i sam reditelj i producentska ekipa su prilikom rada na Biseru Bojane u stvari to zamislili kao početak nekog serijala koji bi trebalo da se snima. Da li će uspjeti u tome, da li će, bez obzira na sjajan prijem na premijeri i na prepoznavanje ogromnog napora da se za tako malo dana i malo novca snimi film, ljudi iz Ulcinja to prepoznati kao nešto što dugoročno može biti interes za njihov kraj, ili će to biti samo jedan pokušaj da se nešto uradi – to više nije u našim rukama. Mi smo kao umjetnici angažovani da damo doprinos projektu, a mislim da nikome ko se bavi produciranjem filma, TV programa i pozorišnih prestava na našim prostorima nimalo nije lako i uopšte nijesu u zavidnoj situaciji”, kazala je Drakić.

Nakon što je propala mogućnost da se nastavi snimanje serije Budva na pjenu od mora, sada je sasvim izvjesno da će Mima Karadžić u avgusta u Ulcinju ponovo okupiti istu ekipu i snimati seriju Biser Bojane.

On ističe da su sve kockice već posložene: zahvaljujući Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom dobili smo 800 metara plaže na korišćenje na tri godine, imaćemo podršku lokalne zajednice i biznismena. “Imamo tamo objekat koji već postaje turistička atrakcija, ljudi dolaze da se slikaju. Imamo i kajterski klub i moramo da nastavimo priču. Uostalom, Dragan Đurković i ja svake godine izbacimo po jedan projekat. Zato nam je lakše da dobijemo sredstva na konkursima i pomoć od privrednika, jer ljudi znaju da ćemo stvarno i snimiti to što smo započeli”, dodaje Karadžić.

A uz Biser Bojane još jedan film snimljen u Ulcinju, dobija značajna priznanja u regionu i Evropi.

Riječ je o filmu Vetar, koji je u Ulcinju snimljen u ljeto 2015. godine, u režiji Tamare Drakulić.

Ona je prošlog mjeseca za ovaj film na beogradskom FESTU dobila nagradu žirija, koji je odluku, pored ostalog, obrazložio na sljedeći način: ,,Film u kojem ima više prirode nego društva, a društva ima taman toliko da ga osjećamo u bolnoj nijansi, kao prijetnju onom stvarnom u nama. Odrastanje djevojke, rast trske, vazda isto, a drugačije nebo i more, opažano mirom koji se širi u gledateljski užitak. Film koji se ne bori već prihvata, koji ne pravi već posmatra”.

A podstaknuti boravkom filmskih umjetnika u svom gradu, mladi Ulcinjani sve više pokušavaju da i sami nešto učine. Tako je poznati fotograf Gezim Mavrić snimio kratkometražni film Innocent Souls, koji govori o trafikingu ženama.

Istovremeno su muzički stvaraoci snimili spot i pjesmu o Solani šaljući snažnu poruku za spas tog jedinstvenog ekosistema. ,,Željeli smo da poručimo kakva je Solana nekada bila, kakva je danas i kakvu je mi u budućnosti želimo”, kazala je tekstopisac Flutur Mustafa, dok je producent Enkela Biša izjavila: “Ideja je bila da i mi uradimo nešto za trenutni haos na Solani, da probudimo osjećaj, da probudimo svijest ljudi, jer ovaj projekat ne pripada nikom pojedinačno, niti organizaciji, već kompletnom društvu”.

Inače, u Ulcinju je nedavno formirana teatarska grupa Teuta, koja se sa emotivno-poučnom dramom Nana (Majka) predstavila ulcinjskoj publici.

,,Grad bez pozorišta se ne može nazvati gradom. Želimo da naš Ulcinj stvarno izgleda kao na ovim filmovima, da bude privlačno mjesto za umjetnike, da budemo dostojni ove ljepote koja nas okružuje, tradicije koju imamo i izazova koji su pred nama”, kaže direktor Teute Munib Abazović.

U Ulcinju snimali filmove oskarovac Vukotić, Nikolić…

Zaneseni ljepotama ovoga grada mnogi umjetnici su ulcinjsku egzotiku prirode prenijeli na filmska platna kao što su, pored ostalih, poznati režiseri Živko Nikolić (Ljepota poroka) i jedini oskarovac sa ovih prostora Dušan Vukotić (Sedmi kontinent) ili pak ostvarenje Dugi brodovi Džeka Kardifa, jednog od najvećih snimatelja svih vremena. Prije 53 godine je u Ulcinju, u kanjonu u Vladimirskim Krutama, snimljen dio veoma popularnog filma Old Shatterhand, koji je izmišljeni lik iz vestern romana njemačkog pisca Karla Maja. Film je odlično prošao u evropskim bioskopima, a dobio je i nagradu Zlatni ekran.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo