Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROMJENE U NAŠEM MORU: Jadran kao Karibi

Objavljeno prije

na

Jadran, malo i zatvoreno more, sve je toplije i slanije, što ima vidljive posljedice po biljni i životinjski svijet u njemu. . Oko 20 odsto vrsta u Sredozemnom moru je u opasnosti od izumiranja, dok je istovremeno Jadran postao bogatiji za više od 20 novih životinjskih vrsta, najviše meduza

 

 

Dugotrajni toplotni talas u našem regionu oborio je mnoge temperaturne rekorde, pa i one u našem Jadranu. Sredinom prošlog mjeseca temperatura mora kod Budve je nekoliko dana prelazila 28 stepeni Celzijusovih. To je za oko 2,5 stepena više nego što je prosječna temperatura mora u julu kod prijestonice crnogorskog turizma. Zbog uticaja rijeke Bojane, temperatura mora kod Ulcinja je bila nešto niža, ali je prelazila 27. podiok na skali.

Idealna temperatura za kupanje na otvorenom moru je od 22 do 25 stepeni, dok se sve iznad toga smatra izuzetno toplom vodom, koja je karakteristična za Karibe.

Prema ocjenama eksperata, još veći problem od toplote površinskog dijela mora je to što se posljednjih nekoliko decenija Jadran zagrijao za čitav stepen na dubini od 200 do 800 metara, odnosno između crnogorske i italijanske obale, u tzv. Južnojadranskoj kotlini.

“Jadran se zagrijava 20 odsto brže od globalnog prosjeka. Posljedice klimatskih promjena već su golim okom vidljive. Nije to više ono isto more u kojem smo se mi kupali, ronili i ribu lovili”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić. On podsjeća  da nije samo ovo ljeto veoma toplo,već je i zima bila znatno toplija od uobičajene. “Samo što nam topla zima nije neizdrživa, dok prevruće ljeto  jeste”, kaže Hodžić. On  napominje  da zagrijavanje mora i masovni rast populacije nekih organizama može značajno poremetiti ekosistem Jadrana, prouzrokovati velike ekonomske štete ribarstvu, pa i ugroziti kupališni turizam, kao najvažniju privrednu granu na Primorju.

Zagrijavanje Jadrana i Mediterana uticaće svakako na češće pojave pijavica, grmljavinskih oluja, pa čak i takozvanih sredozemnih ciklona i brzoširećih požara, što smo takođe imali prilike da doživimo ove sezone.

Podaci Instituta za more i priobalje Univerziteta u Dubrovniku pokazuju da je od 2011. godine počelo brže zagrijavanje Jadrana, što dovodi do promjena njegove flore i faune. Oko 20 odsto vrsta u Sredozemnom moru je u opasnosti od izumiranja, dok je istovremeno Jadran postao bogatiji za više od 20 novih životinjskih vrsta, najviše meduza.

Ranije je voda u našem moru bila slađa nego u Sredozemnom, jer je bilo dosta rječnih pritoka i kanala. Njih je sada sve manje, pa su preko Sueckog kanala ovdje stigle tropske životinjske vrste.

Od njih su najpoznatije plavi rak i riba lav (vatrenjača), čija su prirodna staništa Indijski okean i Crveno more. Riba lav izgleda očaravajuće, razmnožava se tokom cijele godine, a nema prirodnih neprijatelja, zbog čega se brzo i uspješno širi. Od februara 2023. godine do danas zabilježeno je šest nalaza ove vrste u crnogorskim vodama, a očekuje se da će se broj viđenja i ulova povećavati.

Riba lav je predatorska vrsta koja se uglavnom zadržava na stjenovitom dnu, a karakterišu je otrovne bodlje, čiji ubod može uzrokovati višednevnu bol, znojenje, smetnje u disanju, a u ekstremnim slučajevima i paralizu!?

Još ranije se na južnom Jadranu, posebno oko ušća rijeke Bojane, odomaćio plavi rak. Ovu vrstu, koja voli područja gdje ima priliva slatke vode, karakteriše ukusno, kvalitetno meso, koje je u rangu jastoga.

Dok ribama, za sada, ne smetaju visoke temperature mora, jer mogu da pobjegnu u dubinu, korali i morski sunđeri su najugroženiji.

No, to  je sigurno jedan od razloga što se u posljednje vrijeme manje ribe lovi u našem moru, jer je znatno smanjena efikasnost postojećih ribolovnih naprava. To se posebno odnosi na našu ribarsku flotu koja se sastoji od manjih plovila i koja, sljedstveno tome, lovi u blizini obale i u plićim područjima. Dakle, autohtone ekonomske vrste riba su se izmjestile, a nove nijesu postale komercijalne, pa se ugostitelji i njihovi gosti na našem Primorju moraju dovijati i zadovoljavati uglavnom ribom iz ribnjaka ili iz uvoza.

Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora u Kotoru kaže da svjedočimo tropikalizaciji Jadranskog mora, pratećoj smjeni biodiverziteta, ali i izraženim kolebanjima klime. “Ovo je ljeto bez maestrala, rekordnih temperatura vode, te invazivnih vrsta koje zauzimaju staništa domaćih riba i rakova, što sve ukazuje da Jadran nije isti kao prije deceniju i po. Zbog visokih temperatura i pojačanog isparavanja, nije isto ni nebo nad Jadranom”, tvrdi Joksimović, napominjući da promjene već živimo i da će one biti sve izraženije.

Hodžić kaže da te promjene Crna Gora ne može zaustaviti. “One se mogu prevenirati samo saradnjom na planetarnom nivou. Mi, kao mala zajednica i društvo, možemo i moramo, u našem najdubljem interesu, da se  prilagođavamo promjenama u prirodi. A da bismo počeli prilagođavanje, moramo prvo da budemo svjesni njihovog postojanja i uticaja iako naši donosioci odluka i najveći broj ljudi odbija da preuzme odgovornost. Nadam se, ipak, da nam je ova godina bila dovoljna da primimo pouku i podstakne nas na akciju”, zaključuje ulcinjski “ambasador životne sredine”.  Vrijeme nas opominje .

                                                                                                Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo