Jadran, malo i zatvoreno more, sve je toplije i slanije, što ima vidljive posljedice po biljni i životinjski svijet u njemu. . Oko 20 odsto vrsta u Sredozemnom moru je u opasnosti od izumiranja, dok je istovremeno Jadran postao bogatiji za više od 20 novih životinjskih vrsta, najviše meduza
Dugotrajni toplotni talas u našem regionu oborio je mnoge temperaturne rekorde, pa i one u našem Jadranu. Sredinom prošlog mjeseca temperatura mora kod Budve je nekoliko dana prelazila 28 stepeni Celzijusovih. To je za oko 2,5 stepena više nego što je prosječna temperatura mora u julu kod prijestonice crnogorskog turizma. Zbog uticaja rijeke Bojane, temperatura mora kod Ulcinja je bila nešto niža, ali je prelazila 27. podiok na skali.
Idealna temperatura za kupanje na otvorenom moru je od 22 do 25 stepeni, dok se sve iznad toga smatra izuzetno toplom vodom, koja je karakteristična za Karibe.
Prema ocjenama eksperata, još veći problem od toplote površinskog dijela mora je to što se posljednjih nekoliko decenija Jadran zagrijao za čitav stepen na dubini od 200 do 800 metara, odnosno između crnogorske i italijanske obale, u tzv. Južnojadranskoj kotlini.
“Jadran se zagrijava 20 odsto brže od globalnog prosjeka. Posljedice klimatskih promjena već su golim okom vidljive. Nije to više ono isto more u kojem smo se mi kupali, ronili i ribu lovili”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić. On podsjeća da nije samo ovo ljeto veoma toplo,već je i zima bila znatno toplija od uobičajene. “Samo što nam topla zima nije neizdrživa, dok prevruće ljeto jeste”, kaže Hodžić. On napominje da zagrijavanje mora i masovni rast populacije nekih organizama može značajno poremetiti ekosistem Jadrana, prouzrokovati velike ekonomske štete ribarstvu, pa i ugroziti kupališni turizam, kao najvažniju privrednu granu na Primorju.
Zagrijavanje Jadrana i Mediterana uticaće svakako na češće pojave pijavica, grmljavinskih oluja, pa čak i takozvanih sredozemnih ciklona i brzoširećih požara, što smo takođe imali prilike da doživimo ove sezone.
Podaci Instituta za more i priobalje Univerziteta u Dubrovniku pokazuju da je od 2011. godine počelo brže zagrijavanje Jadrana, što dovodi do promjena njegove flore i faune. Oko 20 odsto vrsta u Sredozemnom moru je u opasnosti od izumiranja, dok je istovremeno Jadran postao bogatiji za više od 20 novih životinjskih vrsta, najviše meduza.
Ranije je voda u našem moru bila slađa nego u Sredozemnom, jer je bilo dosta rječnih pritoka i kanala. Njih je sada sve manje, pa su preko Sueckog kanala ovdje stigle tropske životinjske vrste.
Od njih su najpoznatije plavi rak i riba lav (vatrenjača), čija su prirodna staništa Indijski okean i Crveno more. Riba lav izgleda očaravajuće, razmnožava se tokom cijele godine, a nema prirodnih neprijatelja, zbog čega se brzo i uspješno širi. Od februara 2023. godine do danas zabilježeno je šest nalaza ove vrste u crnogorskim vodama, a očekuje se da će se broj viđenja i ulova povećavati.
Riba lav je predatorska vrsta koja se uglavnom zadržava na stjenovitom dnu, a karakterišu je otrovne bodlje, čiji ubod može uzrokovati višednevnu bol, znojenje, smetnje u disanju, a u ekstremnim slučajevima i paralizu!?
Još ranije se na južnom Jadranu, posebno oko ušća rijeke Bojane, odomaćio plavi rak. Ovu vrstu, koja voli područja gdje ima priliva slatke vode, karakteriše ukusno, kvalitetno meso, koje je u rangu jastoga.
Dok ribama, za sada, ne smetaju visoke temperature mora, jer mogu da pobjegnu u dubinu, korali i morski sunđeri su najugroženiji.
No, to je sigurno jedan od razloga što se u posljednje vrijeme manje ribe lovi u našem moru, jer je znatno smanjena efikasnost postojećih ribolovnih naprava. To se posebno odnosi na našu ribarsku flotu koja se sastoji od manjih plovila i koja, sljedstveno tome, lovi u blizini obale i u plićim područjima. Dakle, autohtone ekonomske vrste riba su se izmjestile, a nove nijesu postale komercijalne, pa se ugostitelji i njihovi gosti na našem Primorju moraju dovijati i zadovoljavati uglavnom ribom iz ribnjaka ili iz uvoza.
Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora u Kotoru kaže da svjedočimo tropikalizaciji Jadranskog mora, pratećoj smjeni biodiverziteta, ali i izraženim kolebanjima klime. “Ovo je ljeto bez maestrala, rekordnih temperatura vode, te invazivnih vrsta koje zauzimaju staništa domaćih riba i rakova, što sve ukazuje da Jadran nije isti kao prije deceniju i po. Zbog visokih temperatura i pojačanog isparavanja, nije isto ni nebo nad Jadranom”, tvrdi Joksimović, napominjući da promjene već živimo i da će one biti sve izraženije.
Hodžić kaže da te promjene Crna Gora ne može zaustaviti. “One se mogu prevenirati samo saradnjom na planetarnom nivou. Mi, kao mala zajednica i društvo, možemo i moramo, u našem najdubljem interesu, da se prilagođavamo promjenama u prirodi. A da bismo počeli prilagođavanje, moramo prvo da budemo svjesni njihovog postojanja i uticaja iako naši donosioci odluka i najveći broj ljudi odbija da preuzme odgovornost. Nadam se, ipak, da nam je ova godina bila dovoljna da primimo pouku i podstakne nas na akciju”, zaključuje ulcinjski “ambasador životne sredine”. Vrijeme nas opominje .
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice