Pod pritiskom i argumentima Berlina i Londona, u sjedištu EU konačno je shvaćeno da 27-orici nedostaje suvisla i odlučna vanjska politika koju će sprovoditi sve države članice. Samo širenjem dobrih vibracija, Unija će govoriti ,,jednim glasom” i postati velika svjetska sila. To podrazumijeva i njeno proširenje na “zapadni Balkan”, što je bi trebao biti jasan dokaz da ovaj region više nije u zapećku.
Nova britanska politika prema regiji je takav evropski stav sažela sljedećom formulacijom: ,,Balkan nije samo naš moralni imperativ, nego je i ključan za našu nacionalnu bezbjednost”. A zna se: kada se pomene riječ bezbjednost, svi Zapadnjaci su veoma osjetljivi.
Stoga je ova jesen izuzetno važan period za proces pridruživanja balkanskih zemalja EU. Primjetan je aktivizam evropskih diplomata u regiji, što se, uz blag oporavak ekonomija država Unije, pozitivno odražava na tu dinamiku.
Donijeće se odluka da se građanima Bosne i Hercegovine i Albanije ukinu vize za putovanje u šengensku zonu, kandidati za prijem u Evropsku uniju trebalo bi da postanu Crna Gora, Srbija i Albanija. Možda se nekima od njih i posreći, pa ubrzo otpočnu i pregovarački proces. Hrvatska je na korak od punopravnog članstva, koje očekuje u 2012.
Iz Brisela je zvanično najavljeno da će narednih mjeseci biti ojačana uloga EU u BiH, a slične poruke dolaze iz Vašingtona. Državna sekretarka Hilari Klinton saopštiće sredinom ovog mjeseca, tokom posjete državama regije, odlučnost američke administracije da u saradnji sa evropskim partnerima pomogne BiH. „Politički proces u toj zemlji je u stagnaciji, a visoki predstavnik međunarodne zajednice je stigao do granica svojih mogućnosti. Zato će poslije predstojećih izbora EU ukazati bosansko-hercegovačkim političarima na njihove obaveze i pojačati prisustvo u BiH”, kaže visoki funkcioner njemačkog Ministarstva inostranih poslova Nikolaus Lambsdorf.
Klintonova će Beograd odlučno pozvati na nužnost dogovora sa vlastima u Prištini oko tehničkih pitanja, ne više oko statusa. To je pitanje za Zapad zatvoreno, i tu je poruku Srbija razumjela. „Unija ne želi uvoziti konflikte sa Balkana”, dodaje Lambsdorf.
U Briselu je široko rasprostranjeno uvjerenje da bi bilo pogrešno dozvoliti ovim zemljama da se priključe Uniji ako do kraja ne sprovode reforme koje Unija smatra neophodnim. Onog trenutka kada su ušle u EU, proces sprovođenja reformi u Bugarskoj i Rumuniji je usporen. Zato su stratezi evropskog proširenja jedinstveni u stavu: više nema prečica!
„Ključ za brzo priključenje EU jeste stoprocentna posvećenost, saradnja i napor. Ako neko na to nije spreman, ne treba ni da podnosi kandidaturu za članstvo”, kaže ambasador Velike Britanije u Beogradu Stiven Vordsvort.
Prema njegovim riječima, biće potrebno da lideri postojećih država članica uvjere svoje birače – i poreske obveznike – zašto je za EU dobro da primi u svoje okrilje još jednu članicu, koja će izvjesni broj godina sigurno trošiti finansijska sredstva Unije.
To je možda prva osjetila Crna Gora. Iz Evropske komisije je najavljeno da će najviše pažnje nakon što naša zemlja dobije status kandidata za punopravnog člana posvetiti pitanju korupcije i organizovanog kriminala. Dakle, ta crnogorska „Ahilova peta” će biti na dnevnom redu već od samog početka procesa pregovaranja, za razliku od susjedne Hrvatske koja se tim poglavljem bavi tek na kraju.
U odlučnost evropskih zvaničnika mogli su se uvjeriti crnogorski parlamentarci, na čelu sa predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, i ministrica za evropske integracije Gordana Đurović, koji su ove sedmice boravili u sjedištu EU. „Cijenimo vaše dosadašnje rezultate, ali nama su potrebni dokazi u primjeni. Potrebno je da nas ubijedite da sprovodite efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, poručio je crnogorskim poslanicima šef delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan.
Opipljive rezultate na terenu, zatražio je od Podgorice i evropski komesar za proširenje Štefan File naglašavajući da će se to odraziti na predstojeće mišljenje o kandidaturi Crne Gore koje će biti objavljeno u novembru.
Đurovićeva je nakon što je saslušala ove opaske i kritike, poručila EU da i ona mora pojačati sopstvene kapacitete za integraciju. „Naši kapaciteti nijesu lošiji nego što su njihovi. Koliko oni budu spremni da prime nas, treba biti siguran da ćemo mi biti spremni da primimo sve to njihovo”, kazala je ona.
Ministarka za evropske integracije je u Briselu pokušavala uvjeriti Evropljane da je crnogorsko pravosuđe u proteklom periodu ostvarilo „jako dobar napredak”, jer, kako je rekla, već postoje 19 pravosnažnih presuda za organizovani kriminal. Napominjući da stepen riješenosti predmeta iz prethodnih godina iznosi čak 76 odsto, ona je istakla da to za sobom povlači nužnost povećavanja zatvorskih kapaciteta.
No, ako se u zatvoru ne nađu „krupne ribe”, i to vrlo skoro, sve ove statistike će malo značiti Briselu i vladama evropskih zemalja. U procesu proširenja svaka se odluka donosi konsenzusom, a ne nadglasavanjem.
Stoga za zvaničnike u Podgorici predstoji dugo stresno razdoblje u kojem će Unija i vlade njenih članica mnogo više cijeniti djela nego obećanja koja dolaze iz kabineta premijera Mila Đukanovića.
„Crna Gora zna što joj je činiti: mora brzo donositi presude za kaznena djela korupcije i organizovanog kriminala. To je najbolje i najefikasnije oružje u borbi protiv tih pojava. Istražni organi takođe moraju biti bolje organizovani, a zaplijena imovine stečene korupcijom i kriminalom treba biti učinkovitija”, rekao je Monitoru evropski diplomata u Podgorici.
On je zaključio da je za crnogorsko društvo i njegovu demokratsku konsolidaciju nakon tranzicije i odlaska Đukanovića potrebna jasna vladina politika „nulte tolerancije” prema korupciji i kriminalu.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice