Povežite se sa nama

OKO NAS

PROIZVODNJA I ŠVERC MARIHUANE: Lazaret, albanska Kolumbija

Objavljeno prije

na

Albanska policija je poslije višednevnih borbi u kojima je korišćeno i teško naoružanje, uspjela da stavi pod kontrolu oblast Lazaret, poznatu pod nazivom „albanska Kolumbija”. Prema Monitorom dobro obaviještenom izvoru, ova akcija je bila rezultat zahtjeva Evropske unije, koja je od ove zemlje zatražila da prekinu proizvodnju i izvoz, odnosno šverc marihune i skanka prema zapadnoevropskom tržištu.

Albanija je do sada važila za najvećeg proizvođača ove droge u Evropi i drugog u svijetu, dok je Crna Gora u švercerskom i kriminalnom lancu bila jedna od najznačajnijih država za tranzit marihuane. Nedvano je Monitor pisao o tome da je samo u jednoj akciji crnogorska policija u saradnji sa kolegama iz Albanije spriječila šverc preko tone skanka, koji je trebalo da preko rijeke Bojane bude čamcima prošvercovan u Crnu Goru.

Zaplene skanka su u posljednje vrijeme bile sve učestalije, a droga je uglavnom preko Luke Bar švercovana do Italije, i dalje prema tršištu u zapadnoj Evropi, sve do Skandinavije, gdje je njena cijena dostizala najveće iznose.

Evropa je odlučila da tome stane na put. Podaci koje je prenio Tanjug su fascinatni. U Lazaretu, koji nosi i epitet “fabrike marihuane”, u samo prvih dva-tri dana policijske racije uništeno je 133.419 stabala i izdanaka marihuane, preko 46 tona gotovog proizvoda te droge, kao i 150.565 kilograma kanabisa.

Osim velike količine droge policija je tokom operacije u Lazaretu pronašla i znatnu količinu raznog oružja i bojeve municije. Tokom uništavanja droge na terenu policija je maksimalno oprezna pošto su zabilježeni slučajevi kada je eksploziv bio sakriven u drogi.

U drugoj kući u blizini Lazareta, prema albanskim policijskim saopštenjima, nađeno je osam paketa heroina, pet laboratorija od kojih su dvije za preradu i pakovanje marihuane i tri za preradu ulja hašiša, dva inkubatora sa 27 lampi za grijanje, koje se koriste za uzgoj rasada.

U Lazaretu je pronađena i značajna količina oružja – 236 pušaka i automata, osam pištolja, dvije snajperske puške, jedan protivavionski mitraljez, 15 mitraljeza, tri protivtenkovske granate, jedan minobacač i četiri zolje, dvije kolekcionarske puške, kao i 12 lovačkih pušaka. Takođe, zaplijenjena je i značajna količina municije: 100.993 metaka raznog kalibra, 237 kalupa trotila, 147 bombi i jednja kompletna kutija bombi, 44 zolje, 153 redenika za metke, preko 250 elektronskih upaljača.

Zaplijenjeno je i pregledano 34 vozila sa oružjem i kanabisom u kabini, dva kombija i jedan automobil sa drogom, 30 registarskih tablica, osam presa za marihuanu, devet kalupa za presu, 18 makaza za sječnje kanabisa i dvije vakum mašine za pakovanje, više kompleta raznih dokumenata, policijske uniforme, maska, multifunkcionalni policijski prsluk, termalni dvogled i velika količina metaka.

Nakon ovih preciznih brojki, koje nijesu konačne, jasnije je zašto je oblast Lazaret u Albaniji nosila epitet evropske Kolumbije. Prema Monitorovom izvoru iz crnogorske policije u ovoj oblasti se godišnje proizvodilo stotinu tona marihuane, poznate kao albanka, kao i modifikovane verzije kanabisa skanka.

“Oblast Lazaret, sa svega dvije-tri hiljade stanovnika, prihodovala je od droge na godišnjem nivou oko četiri milijarde eura. U Lazaretu i selu Renea postoje čak pet labaratorija za preradu kanabisa” – kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima vođa narkokartela koji je kontrolisao Lazaret bio je Gate Mahmutaj, dok mu je desna ruka bio Arsen Bahaj. Osim njih. među najpoznatijim dilerima iz Lazareta koji su u posljednjoj akciji uhapšeni su Albon Aliko, Alban Aliko,Jurgen Boci, Živi Kalemi, Abbas Rabi, Emilijan Aliko, Matijaž Boci, Ali Basha, Adem Sala, Skelim Krist, Artur She, Šerif Pijukom, Sokol Skender, Florijan Šurdi, Muho Martin, Adriatik Gaba, Karcan Gaba, Haka Buci, Hamza Buci, Agim Avduli, Zirja Sinani.

“Izmir Hebovija ima nadimak Shkodran, ili Skadranin, i on je bio glavna albanska veza za Crnu Goru” – tvrdi Monitorov izvor.

Droga iz Lazareta obično je išla u nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih je od Drača i Valone, gliserima do Italije. Drugi pravac je išao od Valone do hrvatskog grada Šibenika, odakle je brodovima produžavala za Veneciju.

“Treći put je vodio preko Crne Gore. Droga je obično prenošena putničkim automobilima. Vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, ako tu prođe, ide na Debeli brijeg. Kod prenosa droge većinom se koriste automobili sa prepravljenim dnom, u krovnom tapacirungu, kao i u instrumental tabli. Većinu kurira prestavljaju mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank. Postojala je i ruta koja je preko Crne Gore i Srbije vodila do graničnog prelaza Horgoš prema Mađarskoj. Tu su uglavnom korišćeni teretni kamioni” – kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Mada su lokalne vlasti u Albaniji i ranije tvrdile da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, svima je bilo jasno da u ovoj susjenoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Tu postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, većinom hibridne, odnosno modifikovane marihuane. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične mariuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, onda cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljade eura.

I ako ne jedina, Lazaret je bio najveća takva oblast koja je bila izvan kontrole države, odnosno pod direktnom kontrolom mafije. Samo u ovoj oblasti albanska mafija je mogla za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge. Evropska unija je zahtijevala da se taj posao prekine. Policijaska akcija trajala je šest-sedam dana.

“Albanska policija je naišla na žestok otpor mafije, na minobacačku vatru. Vojska narkodilera koristila je i teške mitraljeze. Kada je bilo izvjesno da policija sigurno proditre u oblast i preuzima kontrolu, vođa narkokartela Gate Mahmutaj paljenjem je uništio ogromne količine marihunae u buradima, kao i deset hiljada sadnica. Bio je to požar kao u filmovima” – priča naš izvor.

Eleiminisanjem Lazareta u Albaniji, putevi marihuana i skanka nijesu rekinuti. Samo nekoliko dana poslije ove velike akcije u Albaniji italijanska finansijska policija zaplijenina 42,7 tona smole kanabisa u jednoj od najvećih zapljena droge u Evropi, kod obale Sicilije, u okviru istrage francuske carine. Brod koji je nosio ovaj tovar trebalo je da pristane u neku luku na istočnom Mediteranu, kao na primjer u Libiji, Grčkoj ili Albaniji i droga je zatim trebalo da bude distribuirana širom zapadne Evrope. Vjeruje se da ova droga potiče iz Maroka, koji nastavlja da snadbijeva skoro cijelu Evropu.

“Albanija jeste bila najveći proizvođač marihuana u Evropi, ali su odmah uskočili drugi proizvođači sa globalnog nivoa, kao što su Dominikanska Republika, Grčka, Maroko i Tunis. Sa proizvodnjom i švercom droge na globalnom nivou teško se izboriti. Još je mnogo Lazareta, odnosno oblasti izvan državnih kontrola, u ovim zemljama koje pominjemo” – kaže Monitorov policijski izvor.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo