OKO NAS
PROIZVOĐAČI ORGANSKE HRANE PREPUŠTENI SEBI: Zrno po zrno – propada
Objavljeno prije
8 godinana
Objavio:
Monitor onlineO nevoljama koje prate proizvodnju organske hrane za Monitor svojim primjerom svjedoči najveći proizvođač na sjeveru Crne Gore i jedan od najvećih u državi Avdul Adrović.
Ovaj poljoprivrednik iz sela Vrbica u petnjičkoj opštini pretrpio je znatne štete tokom perioda niskih temperatura u prethodnim najhladnijim zimskim mjesecima, posebno u decembru i januaru. Njemu je, kako kaže, zbog promrzavanja propalo čak dvadeset tona konzumnog krompira, minimalne vrijednosti od oko šest hiljada eura.
„Magacini s tom vrstom krompira bezbjedni su do temperature od minus petnaest stepeni. Ove godine ekstremne temperature ispod dvadeset stepeni napravile su nam velike probleme”, kaže Adrović.
On je uspio da u drugom magacinu sačuva makar sjemenski organski krompir, tako da je, ipak, preduprijedio veću štetu.
U ovom velikom poljoprivrednom gazdinstvu štete tokom protekle sezone pretrpjeli su i s ozimim žitaricama.
„Jesenji usjevi, pšenica, raž i ječam, stradali su preko šezdeset odsto. U novembru su bile velike kiše, a u decembru mrazevi bez snijega. Svi ti zasadi su se smrzli, pa će sve morati s proljeća ponovo da se preorava i zasađuje”, kaže Avdul.
Njemu je, da zlo bude veće, ostalo nepožnjeveno još i oko tri hektara raži, što je takođe propalo, kao i znatne površine pod žitaricama dvojici njegovih kooperanata.
„Šteta je, praktično nenadoknadiva. Ministarstvo poljoprivrede u ovakvim situacijama obično savjetuje da se osiguramo i ništa drugo. Ja sam imao i prije sedam, osam godina velike štete zbog poplava i tada sam pisao zahtjeve preko resornih službi, ali nikada ništa nije nadoknađeno”, priča Avdul.
On objašnjava da je organsko sjeme jako skupo, kao i čitav proces proizvodnje organske hrane.
„Da bih se osigurao, morao bih na godišnjem nivou da platim preko deset hiljada eura, a to se ne može ukalkulisati u proces prerade i proizvodnje a da poslije budete rentabilni”, kaže Adrović.
Avdul Adrović sa svojom Zemljoradničkom zadrugom Vrbica najveći je proizvođač organske hrane ne samo na sjeveru, već u čitavoj Crnoj Gori.
Ovaj, po svemu skromni čovjek, godinama u okviru zadruge na čijem je čelu, ostvaruje rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama. Prije svega po nadaleko poznatoj i po ljekovitosti čuvenoj heljdi.
Adrović objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima, ali da mu se ipak dešavaju veće zalihe.
„Prodaja varira iz godine u godinu, a imamo problem s magacinskim prostorom. Desi nam se nekada da se naprave zalihe, a da moramo opet da ulažemo. Imamo silose za žito kapaciteta oko 150 tona, oni su nam olakšali skladištenje, ali bi nam trebala makar još tri takva silosa kako bismo mogli uskladištiti pedeset odsto proizvodnje”, kaže Adrović.
Svi Adrovićevi zasadi nalaze se na području Bihora, na izuzetno čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850 do 1600 metara.
„Naša zadruga je registrovana za proizvodnju organske hrane i 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane u Crnoj Gori”, objašnjava Avdul.
On je u ZZ Vrbica počeo da radi još 1984. godine, ali je s ozbiljnijom proizvodnjom heljde, drugih rijetkih žitarica i proizvoda, krenuo prije desetak godina, zahvaljujući čemu je postao najpoznatiji u Crnoj Gori.
ZZ Vrbica sada ima oko 120 kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine – Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje, na Koritskoj visoravni, kao i dijelu Pešterske visoravni.
Njihovu proizvodnju prati Poljoprivredni institut iz Podgorice, a vrlo često dovode i studente na praksu.
U Zemljoradničkoj zadruzi Vrbica ne predaju se zbog šteta koje su pretrpjeli tokom sezone jesen-zima. Oni već prave planove za sanaciju i imaju viziju daljeg razvoja poljoprivrednog dobra, izgradnju jednog planinskog mlina na vodu, kao i eko restorana i male centrale u selu nedaleko od Petnjice, i nešto malo dalje od Berana.
„Nekada je u Vrbici bilo trideset mlinova. Danas imamo samo dva, od čega jedan nije za upotrebu. Mi naše žito meljemo isključivo na tradicionalni način, na kamenu, tako da namjeravamo da napravimo jedan mlin većeg kapaciteta, od sto kilograma na sat”, kaže Avdul.
Sve to, smatra ovaj poljoprivredni proizvođač, nije ni izdaleka onako kako se radi u zapadnoevropskim zemljama kada je u pitanju organska proizvodnja hrane.
„Kod nas se organska prioizvodnja subvencionira stotinu osamdeset eura po hektaru, kada je zemljoradnja u pitanju. Ako se radi o proizvodnji meda, onda se subvencija kreće po broju košnica. To ne može pokriti troškove proizvodnje, a država voli da se pohvali prirodnim i zdravim proizvodima kao svojim brendom”, kaže Adrović.
Ovaj čovjek smatra da je zbog hvatanja koraka sa zapadnim zemljama potrebno mijenjati zakonske propise i obezbijediti bolju stimulaciju.
„U tom smislu jako je važno da država obezbijedi otkup proizvoda organskog porijekla. Da je država na vrijeme otkupila moj organski krompir, ja ne bih imao štetu. Ja ga ne prodajem skuplje nego što se prodaje obični, ali trgovinskim lancima više je u interesu da od nekuda otkupljuju prskani i da ga prodaju budzašto, nego da na svoje rafove stave organski krompir domaćih proizvođača”, kaže Avdul s ogorčenjem.
Ovog vrijednog čovjeka sve to ipak neće destimulisati da prestane da se bavi organskom proizvodnjom hrane. To je njegov izbor. Kada je državi potrebno da se pohvali da ima takvu vrstu proizvodnje, oni će Avdula rado povesti na neki sajam po svijetu. Ali kada treba nadoknaditi štetu koju je pretrpio zbog elementarnih nepogoda, reći će mu da se osigura.
S takvim odnosom Crna Gora neće moći da otvara poglavlje koje se tiče poljoprivrede. Ili će ga eventualno otvoriti, a onda će do zatvaranja proći ko zna koliko, kao i sa drugim važnim poglavljima u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
OKO NAS
OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude
Objavljeno prije
5 danana
7 Februara, 2025Ulcinjani su ponosni na svoje stoljetne maslinjake, jer je to dio njihove tradicije. U skladu sa novim trendovima turistima predlažu da dođu tokom berbe, sakupe rod i da ga potom prerade u obližnjim mlinovima, kako bi sa sobom mogli ponijeli ekstradjevičansko maslinovo ulje
„U Ulcinju ima oko 130.000 stabala maslina, a u staroj Maslinadi je kompleks od 86.000 stoljetnih maslina. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu, jedan od najljepših ambijenata na našem Primorju, koji treba predstaviti svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru. Ona je pokazatelj autohtonosti i vjekovne tradicije Ulcinjana i njihove povezanosti sa maslinom. A grančica masline se nalazi i na grbu Grada. Ona je naš stoljetni brend“, kaže za Monitor mladi ulcinjski maslinar i ugostitelj Šućurija Bakalović.
Konstatujući da se na našem Primorju osim maslinarske proizvodnje odvija i gotovo 90 odsto crnogorskog turističkog prometa, on smatra da se spoj ove dvije ekonomske grane spontano nameće kao novi turistički proizvod u svijetu poznat kao Oleotourism, Olive oil ili Olive tourism, odnosno maslinarski turizam.
“To je, dakle, relativno novi oblik turizma koji povezuje masline, maslinovo ulje, poljoprivredne prostore s posjetiocima/turistima koji žele dodatno istražiti i doživjeti svijet maslina i maslinovog ulja, odnosno podrazumijeva interakciju turiste/posjetioca s maslinama i maslinovim uljem“, navodi Bakalović, koji je godinama radio u poznatim restoranima u susjednoj Italiji.
Upravo je ta zemlja uz Španiju, Grčku, u posljednje vrijeme i Albaniju, model u ovoj oblasti koji treba da slijedi Crna Gora. Posebno je to slučaj sa hrvatskom Istrom, koja je sedam godina zaredom bila proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.
Prema riječima novinarke iz Ulcinja Arjone Resuljani i u ovoj opštini je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. “Sve to treba uvezati sa turizmom, jer u Evropi i na Mediteranu berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja postaju sve atraktivniji turistički proizvod. …“, kaže Resuljani. „ Sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. I žele priču, događaje, manifestacije“ Arjone Resuljani napominje da savremeni turist želi otkriti našu istoriju, kulturu i običaje. „Mi moramo, u našem najboljem interesu, učiniti sve da im to pokažemo, približimo i dočaramo kako bi doživjeli ljepotu ovog grada. Maslinarstvo stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti“, naglašava ona.
Berba maslina dolazi nakon glavne sezone, krajem oktobra i u novembru, pa je to odlična prilika da se i na taj način sezona produži. To je posebno važno i zbog toga što sezone već tri decenije efektivno traju tek 45 dana, pa maslinarstvo može biti idealna nadopuna turističkoj ekonomiji.
Potencijal za razvoj ovog sektora, zahvaljujući njegovoj tradiciji, povezanosti s teritorijem i pejsažom, blagotvornim svojstvima proizvoda, je, i pored nekih dobrih primjera, uglavnom još neiskazan.
Za opštinu kakva je Ulcinj maslinarski turizam pruža i ogromne mogućnosti za bolju promociju. Posebno što je, kako su nedavno pisali neki britanski magazini, Ulcinj najzanemarljivija turistička destinacija u Evropi u 2025. godini!?
Uostalom, ulcinjska maslinada i uvala Valdanos su prvi zakonom zaštićen kulturni pejzaž u Crnoj Gori. Ekolozi, eksperti i nevladini aktivisti smatraju da je sada pravi trenutak da se taj prostor uvrsti na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO).
Njemački biolog, Martin Šnajder-Jakobi, predložio je izgradnju pješačke staze koja bi od Valdanosa vodila do Starog grada. Prema njegovim riječima, bila bi to idealna ruta i jedinstven doživljaj: šetati uz more, pored maslina i makije, od unikata kakav je Valdanos, do kulturno-istorijskog spomenika prve kategorije, što jeste ulcinjski Stari grad.
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) javno su postavili pitanje: Gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?
Zatim su ponudili odgovor: Povedite ih na Ulcinjsku solanu i u Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na Solani unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga, posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi.
Za Ulcinjane uvala i Maslinada Valdanos su mitsko mjesto. Zato se mnogi slažu sa stavom naučnika dr Ruždi Ušakua, koji je uvjeren da je Valdanos izvedenica od albanskih riječi „vallja e nuses“, što bi se moglo prevesti kao nevjestin ples ili ples predivne žene, vilin ples.
Bakalović je stoga uvjeren da bi i u postojećem najvećem pravnom aktu Ulcinja trebalo da stoji odredba koja je postojala u statutu ovog grada Ulcinja iz 1330. godine: stanovnici moraju saditi i uzgajati maslinu, a njene mladice se ne smiju izvoziti.
Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi je bilo – bogougodno djelo. Takođe, u srednjem vijeku je u Ulcinju uvedeno pravilo da se nijedan mladić nije mogao oženiti bez prethodno zasađenih 60 korijena maslina.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata
Objavljeno prije
5 danana
7 Februara, 2025Crnogorska policija je ove sedmice izvela pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja
Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).
U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.
Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.
U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.
„Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela”, tvrde su iz policije. Policijski službenici nijesu, međutim, uspjeli da prikupe dokaze o tome koje teško krivično djelo su osujetili kada su oduzeli dva pištolja od „petorke“ koja operativno važi za pripadnike kavačkog kriminalnog klana.
Osumnjičeni su privedeni osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima. Monitorov sagovornik iz istrage kaže da je jedan od osumnjičenih priznao tokom saslušanja da su oba pištolja njegova, ali je nadležni tužilac zadržavanje odredio svim uhapšenim.
“Osumnjičenim se stavlja na teret da su 1.02.2025. godine u mjestu Borovica, opština Pljevlja, u putničkom motornom vozilu ‘fiat doblo’, neovlašćeno nosili dva pištolja sa izbrisanim fabričkim brojevima, kao i municiju i patrone za lovačko oružje”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.
Svi uhapšeni važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana i poznati su policiji i sudskim organima od ranije po izvršenju više krivičnih dela.
Racanović je hapšen u Budvi, u policijskoj akciji usmjerenoj protiv uličnih dilera narkotika. Đurđevac je prije dvije godine u podgoričkom Višem sudu negirao članstvo u kavačkoj kriminalnoj organizaciji, na čijem čelu su se nalazili Radovan Mujović i Vasilije Rafailović.
Uhapšeni Luka Gazivoda je takođe policiji poznat odranije. Saslušan je 2012. godine, kao građanin zbog pucnjave koja se dogodila u Božićnoj noći ispred kafea „Kristal najt“, koji se nalazi u hotelu „Grand“ na Cetinju. Bio je teško povrijeđen 2015. godine, u incidentu u Bečićima, u kome je ranjen i tada maloljetni D.K.
Mašanoviću se pred podgoričkim Višim sudom sudi da je zajedno sa Mariom Miloševićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine.
I službenici granične polcije sproveli su, kako je to saopšteno, pojačane granične kontrole na drumskim graničnim prelazima u vezi sa potraživanim vozilima. Za samo tri dana oduzeli su deset putničkih motornih vozila veće vrijednosti koja su potraživana od strane nacionalnih centralnih biroa Interpola iz više evropskih zemalja.
“Pronađeno je i oduzeto 10 putničkih motornih vozila veće vrijednosti, od kojih jedno na graničnom prelazu i devet unutar države”, navodi se u saopštenju policije.
Sredinom nedjelje uslijedila je još jedna akcija, takođe usmjerena na one koji važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana ali i osobe koje su im bliske.
Pretresima u više crnogorskih gradova oduzeto je 42,3 grama kokaina, dva pištolja, puška „CZ M-48“, lovačka i vazdušna puška, dva startna pištolja, 217 komada municije, više djelova od oružja, kao i 8.000 eura.
Tokom ove akcije, kako je to i zvanično saopšteno, pripadnici policije obavili su pretres objekata koje koristi Ljubo Milović u mjestu Grahovo za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za kojim se traga.
„Izvršen je ulazak i u ugostiteljski objekat “Grahovo” u cilju njegovog lociranja, a izvršeni su i pretresi objekata koje koriste njemu bliska lica. Ovom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču ili bi mogli poticati iz krivičnog djela, piše u saopštenju.
U okviru ove akcije obavljeni su pretresi u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom.
Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.
Poručeno je da će se i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti, „u saradnji i uz konsultacije sa nadležnim tužilaštvima, u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u državi i zaštite interesa svih građana“.
Takve poruke crnogorska javnost slušala je decenijama. Ovakve akcije slab su pokušaj da se povrati povjerenje u bezbjednosni sistem, dok traju studentski protesti. Potrebni su rezultati i uspostavljanje sistema odgovornosti.
Inspektor primao mito od Zvicera?
Dok je pred pljevaljskim nadležnim organima trajalo saslušanje petorke koja je uhapšena zbog dva pištolja, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, zbog sumnje da su povezani sa kriminalnom kavačkom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, uhapsili su Farisa Ćorovića, Bobana Milića i inspektora beranske kriminalističke policije Dušana Stefanovića.
Akcija je, po nalogu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, izvedena u Podgorici i u Beranama. Zvanično nema podataka o tome šta je pretresima objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno i oduzeto, ali prema nezvaničnim podacima od Milića i inspektora Stefanovića je oduzeta neznatna količina novca, odnosno ukupno nešto manje od 300 eura. Osumnjičeni su tokom saslušanja pred tužiocem Radonjićem negirali da imaju veze sa krivičnim djelima, odnosno da su članovi Zvicerove kriminalne grupe, i da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.
Kako je Monitoru potvrdio izvor iz istrage, Stefanović se sumnjiči da je primio mito od 500 eura da bi provjerio da li je za nekim osobama raspisana potjernica. Prema nezvaničnim saznanjima do njihovih imena kao članova Zvicerove kriminalne grupe istražitelji su došli analizom materijala sa Skaj aplikacije.
Uhapšeni Milić istražiteljima je poznat od ranije. Početkom juna 2022. godine uhapšen je u Beogradu, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo, sada pokojnog Milića Minje Šakovića. Sredinom avgusta 2022.godine Milić je izručen Crnoj Gori nakon čega je jedno vrijeme proveo u spuškom zatvoru.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu
Objavljeno prije
5 danana
7 Februara, 2025Optužnica SDT protiv bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara
Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.
Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.
“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.
Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera – Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na Belivuka i Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.
„Nejasno je činjenično određenje u odnosu na krivično djelo da je okrivljeni Zoran Lazović od pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića tražio da se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru pomenutim pripadnicima kriminalne organizacije iz Repubike Srbije, kada rješenje o zabrani ulaska ovih lica u Crnu Goru, u smislu citiranih odredbi Zakona o strancima, nikad nije ni donijeto”, navodi se u obrazloženju Vijeća sudija..
Sudije su primijetile i da optužnica ne sadrži opis pribavljanja novca . Smatraju da se optužnica nije mogla ispitati zbog zapaženih nedostataka, zbog čega su je vratili Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi se otklonile navedene nejasnoće. Tužilac Šoškić je dužan u roku od tri dana ispravi optužnicu.
Branioci Zorana Lazovića smatraju da optužnica ima ozbiljne nedostatke, koji, kako tvrde, ne mogu biti ispravljeni.
Lazovićev advokat Stefan Jovanović smatra da je postupak protiv Lazovića i Katnića već sada trebao biti obustavljen, ali da vjeruje kako sud želi dati šansu tužilaštvu da pokušaju da daju smisao optužnom aktu. Nejasno, protivurječno, neodređeno i nerazumljivo su termini koji su se, navodi on, koristili kako bi se opisala optužnica Specijalnog državnog tužilaštva.
„Takva terminologija, mislim, da govori sama za sebe. Radi se o krupnim greškama, na koje je odbrana ukazivala od samog starta postupka, a konačno je i vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici to prepoznalo. Da li se može optužnica ispraviti u ostavljenom roku, može, ali znate koja, i znate koje greške, one greške koje su očigledne, koje se daju ispraviti u tako kratkom vremenskom periodu. Nedostaci koji, žargonski rečeno, ‘ljuljaju’ optužni akt u tako kratkom vremenskom periodu se ne mogu ispraviti na kvalitetan način, koji bi bio prepoznat pred zakonom“, rekao je Jovanović.
SDT je ispravljenu optužnicu nakon par dana opet predao Vijeću Višeg suda. O njoj će se raspravljati 24. februara – potvrdila je savjetnica za odnose s javnošću u Višem sudu u Podgorici Ivana Vukmirović.
Organizacija Lazovića je, prema tvrdnjama SDT-a, sarađivala sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera. SDT vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, a nakon što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru.
“Na zahtjev Zvicera, koji mu je prenio njegov sin, obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost”, navodi SDT.
Bivši pomoćnik direktora UP, kako su pojasnili iz SDT-a, optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…
Osim toga, SDT vjeruje i da su Lazović i Katnić pribavili korist istaknutom članu kavačkog klana – Dušku Roganoviću. Katnić je, dodaje se u optužnici, naložio optuženom tužiocu Saši Čađenoviću da ne pokreće postupak protiv Roganovića. U optužnici SDT navodi da su prikupili dokaze za osnovanu sumnju da je bivši GST u januaru 2022. godine zajedno sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, pribavili korist optuženom Petru Lazoviću, ali i odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću, Zviceru, Roganoviću i još sedmorici pripadnika njihove kriminalne organizacije.
To tužilaštvo u optužnici osnovano sumnja i da je Lazović od marta 2021. do marta 2024. godine “lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću”.
I konačno, ističe SDT, postoji osnovana je sumnja i da su okrivljeni Lazović i Katnić u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, neovlašćeno držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju…
Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, a zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja.
Katnić: Šoškić mijenjao SKY komunikacije
Bivši specijlni tužilac Milivoje Katnić je u Višem sudu u Podgorici na ročištu za kontrolu optužnice kazao da je specijalni tužilac Miloš Šoškić prekršio načelo istinitosti i Zakonik o krivičnom postupku i da je izmijenio Skaj komunikaciju. On je demantovao navode optužnice da je bio član organizovane kriminalne grupe koju je formirao Zoran Lazović. Naglasio je da mu Zoran Lazović nikad nije tražio da učini nešto što je protivzakonito.
Posebno je istakao da je specijalni tužilac mijenjao Skaj komunikaciju koju su navodno vodili Ljubo Milović, Petar Lazović i Radoje Zvicer. Tvrdi da je izbacivao neke poruke, a neke ostavljao. Negirao je navode optužnice da je od njega Lazović tražio da se ne procesuira Duško Roganović. Dodao je da se Roganović našao u optužnici i na potjernici.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DUHANKESA / prije 5 dana
Otrovna jabuka “AI”
Ferid Muhić
-
GLEDIŠTE / prije 5 dana
Kamo śutra sa ovakvom pitom
Budislav Minić
-
DANAS, SJUTRA / prije 5 dana
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Paralelni univerzumi
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Ovi i oni
Zoran Radulović
Novi broj
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude
Na naličju mjesta
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje
-
Izdvojeno3 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS3 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno3 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
Izdvojeno4 sedmice
PREKID VATRE NA BLISKOM ISTOKU: Ima li mira za Gazu?
-
DRUŠTVO3 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Kod nas se nije desila promjena, nego zamjena vlasti