Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROFIL PRIČA: RAJKO JOLIČIĆ – PJESNIK I HUMANISTA; Čovjek mjere

Objavljeno prije

na

Svojim životom i radom Joličić je obilježio vrijeme u kojem živi, a njegovo djelo je prepoznatljivo i trajno dobro Crne Gore. Istinski  je ekolog koji brine za svako stvorenje na našoj planeti: 17 puta je preplivavao Skadarsko jezero da bi ukazao na značaj krapova. Stizao je da pliva i po Plavskom jezeru da bi skrenuo pažnju na borovnice.  Živi i radi, kako sam ističe, u oblacima iznad Rumije

 

 

Nije važno kako se Bogu moliš

i koju držiš vjeru,

važno je da voliš ljude

i da u svemu imaš mjeru.”

Ovi stihovi Rajka Joličića možda najbolje oslikavaju njega samog. Poštovati sve vjere, voljeti sve ljude i vazda imati mjeru, moto je koji je Rajko živio u svojih 77 godina. Kao takvog ga doživljavaju svi oni koji ga znaju i poznaju. To je pisac iz čitanki, čije se pjesme i priče pamte i pjevaju.

Joličić je uvijek bio istinski humanista i svestrani stvaralac; pjesnik, novinar, glumac, humorista, satiričar, rođen 1947. godine u Krnjicama, pitomom selu na obali Skadarskog jezera, podno planine Rumije.

Neumorno piše od svoje 20. godine. Objavio je preko 30 knjiga pjesama, aforizama i satire. Mnoge njegove pjesme su postale hitovi, gotovo narodne pjesme, jer se o autoru malo govori. Rijetko ko zna da je upravo Joličić napisao pjesmu – Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore.  Autor je himni niza poznatih manifestacija: Maslinijade u Starom Baru, Koštanijade u Ostrosu, Festivala vina i ukljeve na Virpazaru, Festivala borovnice u Plavu, kao i Himne dijaspore.

Takav je Rajko: vrijedni, samozatajni čovjek, koji sebe nikada ne ističe. Draže mu je da vidi uspjeh drugog, nego   vlastiti. Najljepše se osjeća sa djecom: on je vječiti barski Đedo Mraz. Predstava Dva gusara iz Bara je najizvođenije djelo u istoriji grada pod Rumijom.

Najmanje govori o onom što je najvrjednije učinio: preko 130 puta je u dobrovoljnim akcijama dao krv (za što je dobio priznanje Ministarstva zdravlja Crne Gore) i spasio pet života nakon nekoliko nesreća i/ili tragičnih dešavanja.

Rajko je istinski ekolog koji brine za svako stvorenje na našoj planeti: 17 puta je preplivavao Skadarsko jezero da bi ukazao na značaj krapova. Stizao je da pliva i po Plavskom jezeru da bi skrenuo pažnju na borovnice.

Često se označava kao najbolji primjer živog interkulturalizma Bara i Crne Gore, jer je njegov angažman snažno obilježila ljubav prema ljudima, širenje ideja mira i tolerancije. U svojim pjesmama i pričama čuva od zaborava najljepše primjere humanosti i čovjekoljublja kojima se ponose podrumijski prostor i Crna Gora.

Dobitnik je mnogih priznanja za svoje stvaralaštvo, između ostalih, laureat je najvećeg opštinskog priznanja grada Bara, 24. novembar, i nagrade za sveukupno stvaralaštvo za đecu i mlade Stara Maslina.

Njegove pjesme prevođene su na više stranih jezika, zastupljen je u lektiri za najmlađe.

Živi i radi, kako sam ističe, u oblacima iznad Rumije. Stoga uz Bar, posebno voli i Ulcinj, kao grad interkulture i velike istorije.

Rajko je nedavno predložio da se tokom trajanja trećeg Ulcinjskog mundijala prijateljstva, koji će se održati sredinom oktobra, u ovom gradu zasadi Balkansko drvo mira. Tako se zove i jedna njegova poznata pjesma. (Da se balkanska krčma pretvori / U rajski vrt, u radost bez kraja, / Da svako u svom toplome domu / Traga za onim što ga s’ komšijom spaja.)

„Ulcinj to zaslužuje, jer je grad sloge i ljubavi. To svi koji ovđe dođu osjećaju i doživljavaju“, navodi Rajko  Joličić. Na prošlogodišnjem Mundijalu prijateljstva, on je u prepunoj Velikoj sali ulcinjskog Centra za kulturu, recitovao svoje stihove.

                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo