Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROCJENA OPASNOSTI OD ORGANIZOVANOG KRMINALA: Kokainom kupuju uticaj i državne službenike

Objavljeno prije

na

U procjeni iz 2013. godine u Crnoj Gori bilo je registrovano 28 kriminalnih organizacija. Vremenom su se manje i slabije grupe priključivale većim, pa se broj kriminalnih grupa smanjio

 

U Crnoj Gori je registrovano aktivno djelovanje 10 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, koje uglavnom broje preko 30 članova, navodi se u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2021). Prema javno dostupnim podacima, broj kriminalnih grupa se smanjio. U istom dokumentu iz 2017. bilo je registrovano 11 kriminalnih grupa

U tajnom dijelu dokumenta, koji je izradio međuresorski tim predstavnika obavještajnog sektora, Uprave policije i tužilaštva, evidentirano je da osim dva najopasnija klana – Kavači i  Škaljari, koji broje na stotine vojnika, ostale krimi-grupe imaju po najmanje 30 članova. Glavna aktivnost ovih grupa je krijumčarenje i prodaja kokaina. Sagovornik dnevnika Vijesti iz bezbjednosnog sektora tvrdi da je to glavni ,,posao” još tri organizovane kriminalne grupe – barske, koja je podijeljena u tri frakcije, budvanske kojom upravlja Marko Ljubiša Kan i pljevaljske na čijem čelu je Darko Šarić.

,,Švercom kokaina bavi se i klan Tuzana – braće Leona i Viktora Drešaja, s tim što im to nije primarna djelatonost, već krijumčarenje marihuane, duvana i duvanskih proizvoda. OKG iz Rožaja, kojom upravlja Safet Kalić, dominantno se prebacila na posao sa švercom marihuane, a klan Vasa Ulića, koji iz Podgorice vuče konce, dominantno se specijalizovao za međunarodni šverc sintetičkih droga. Za drugi rožajski klan, čiji vođa je Asmir Kalač, evidentirano je da su najaktivniji u švercu heroina, dok se za klan Beranca Vuka Vulevića vezuje izvršenje krvnih delikata i distribucija narkotika”, tvrdi izvor Vijesti iz bezbjednosnog sektora.

Nakon dvostrukog ubistva u Atini, kada su likvidirani Igor Dedović i Stevan Stamatović, Kotoranin Jovan Vukotić postao je neprikosnoveni vođa organizovane kriminalne grupe Škaljari i isključivi donosilac odluka. Kod njihovih suparnika – kavčana situacija malo drugačija. Za šefove te grupe označeni su Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Predrag Knežević, Igor Božović i Milan Vujotić. Oni su u vrhu organizacije, a u svim mjestima u kojima imaju podgrupe, upravlja po jedna ili dvije osobe od povjerenja.

U procjeni iz 2013. godine u Crnoj Gori bilo je registrovano 28 kriminalnih organizacija. Vremenom su se manje i slabije grupe priključivale većim, što se navodi i u novom dokumentu. Kontinuirano jačanje različitih segmenata djelovanja organizovanih kriminalnih grupa dijelom je uzrokovano  priključivanjem manjih kriminalnih grupa zaduženih za realizaciju specifičnih kriminalnih aktivnosti.

Pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, uz koruptivne aktivnosti potkupljuju nižerangirane službenike državne administracije zemalja regiona, dobijaju lične podatke (preminulih osoba ili interno raseljenih), koje koriste prilikom podnošenja falsifikovane dokumentacije za izdavanje biometrijskih dokumenata. Međutim, po svemu što se vidi, nemaju uticaj samo na nižerangirane službenike.

Nedavno su u javnosti osvanule fotografije direktora Uprave javnih prihoda i carina Rada Miloševića, bivšeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, sa  Podgoričankom Sofijom Bulatović, koja je u ovom dokumentu označena kao pripadnica grupe Tuzana Leona i Viktora Drešaja. Ona je u žižu javnosti dospjela krajem 2018. godine, nakon što je u Roterdamu uhapšen Leon Drešaj, s kojim je tada bila u društvu. Nedugo prije toga završila je pripravnički staž u crnogorskom Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), tačnije u njihovom Direktoratu za vanredne situacije. Milošević je upravo tu činjenicu u javnosti iskoristio kao opravdanje za druženje sa njom, istakavši da je poznaje dugo.

,,Nezvanična informacija koja se pojavila u medijima da se njeno ime navodi u SOCTA dokumentu – procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori, za mene je bila novina. Nijesam imao uvid u taj dokument i to ne mogu da komentarišem. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, nijesam sklon tome da vjerujem svemu što pročitam u novinama”, piše u njegovom reagovanju.

Milošević je rekao da je riječ o organizovanom napadu na njega lično, zbog uloge koju je imao u sprječavanju šverca cigareta u Luci Bar. Zanimljivo je da je glavna aktivnost kriminalne grupe Drešaja, za koju navodno radi i Bulatovićeva, upravo šverc cigareta.

Premijer Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović kaže da je Miloševića, inače visokog funkcionera njegovog građanskog pokreta URA, upozorio i da očekuje da se to neće ponoviti. On je potvrdio da je fotografija njega i Bulatovićeve autentična i da je nastala na sportskom događaju.

,,Jedino opravdanje koje može da ima gospodin Milošević u ovoj situaciji, jeste da nije znao pored koga sjedi. Ne želim nijednoj osobi u Crnoj Gori da stavljam na teret nešto za šta postoje indicije, ali mislim da neko ko obavlja značajnu javnu funkciju treba da vodi računa o tome. Mislim da je neko od ljudi koji su u obezbjeđenju gospodina Miloševića, ili mojem, ili možda nečijem drugom ko je sinoć bio tamo, morao da ga upozori ako zna za tu informaciju”, rekao je Abazović.

Novinarka Vijesti Jelena Jovanović smatra da je premijer morao odmah smijeniti Miloševića nakon što su se pojavile fotografije u javnosti, za koje je i sam utvrdio da su autentične. Ona za Monitor kaže da joj je teško da povjeruje da Milošević nije znao ko je Sofija Bulatović.

„Tog jutra je objavljena priča o kriminalnoj grupi Leona i Viktora Drešaja i informacija da je Bulatovićeva u SOCTI označena kao pripadnica tog klana. A on je te večeri uslikan sa njom. Ako do tada nije znao, mogao je tog dana saznati, a potom i provjeriti, jer nije pod obavezno da vjeruje svemu šta pročita bez obzira ko bio autor teksta“, ocijenila je ona.

Ona dugo izvještava o  kriminalu u Crnoj Gori i  pozivajući se na svoje izvore tvrdi kako je  sve veći broj kriminalaca, odnosno članova kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Napominje da su takozvani škaljarski i kavački klan gotovo usisali sve manje grupe. Ističe da nije imala uvid u ovaj dokument, već da je sve informacije saznala od svojih provjerenih izvora. „Iako ih je mnogo ubijeno, sve ih je više i više. Neke manje grupe, za koje je bilo i upitno da li mogu opstati, pridružile su se jačim klanovima. Poput pripadnika zagoričke bande, koji su sada članovi kavačkog klana“, pojašnjava Jovanovićeva.

Prema ovogodišnjem dokumentu, zatvori i dalje predstavljaju ključni „regrutni centar“ za nove članove, kroz metode pružanja zaštite, angažovanja advokata, različite oblike finansijske podrške i brojne druge pogodnosti.

 

Mićunović se ponovo našao u SOCTA

Bezbjednosne službe utvrdile su da grupa Branislava Brana Mićunovića direktno sarađuje sa kriminalnim klanom Vuka Vulevića, a da taj Beranac svoje poslove dalje širi na još devet uticajnih kriminalaca iz Nikšića, Bara, Podgorice i Berana. U tajnom dijelu tog dokumenta osim imena, ličnih podataka i fotografije Mićunovića, koji godinama slovi za najvažnijeg igrača u crnogorskom podzemlju, objašnjeni su i njegovi kontakti i saradnja sa klanom Vulevića.

Jelena Jovanović kaže da, prema njenim izvorima, Mićunović nije bio u prethodnoj procjeni opasnosti od organizovanog kriminala. Ove godine su odlučili da ga vrate u dokument.

Mićunović je pravosnažno oslobođen optužbi za ubistvo dvadesetogodišnjeg Nikšićanina Radovana Raca Kovačevića u jesen 2000. godine. Kovačević je teško ranjen u noći između 6. i 7. oktobra te godine, nakon oružanog obračuna u kazinu Hotela Podgorica u kojem je na mjestu usmrćen Cetinjanin Petko Pešukić. Iz kazina je ranjeni Kovačević prevezen do Kliničkog centra, a ubica je, dok su ga iznosili iz kola, prišao i naočigled medicinskog osoblja u njega ispalio hitac. Mićunović je optužen da je ispalio hice na ulazu u Urgentni blok, ali je novembra 2007. pravosnažno oslobođen. Njegov dugogodišnji prijatelj, a navodno i tjelohranitelj Sava Vujović je tada optužen da je pomogao počiniocu nakon krivičnog djela. I on je pravosnažno oslobođen optužbi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo