Povežite se sa nama

MONITORING

PROCES PROTIV RANKA RADULOVIĆA: Zaštićeni protiv zaštićenih

Objavljeno prije

na

Mediji su javili: zaštićeni svjedok će u ponedjeljak, 20. avgusta, pod kodnim imenom Jadranko Jonski dati svoj iskaz u istražnom postupku protiv kriminalne grupe Nikšićanina Ranka Radulovića. Svjedočiće s nepoznate lokacije putem video-linka pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici.

Pozivajući se na izvore u tužilaštvu, mediji pišu da su upravo zahvaljujući svjedočenju ovog svjedoka istražni organi razotkrili ubistvo fudbalera Gorana Lenca u jesen prošle godine, ali i spriječili izvršenje još nekoliko likvidacija. Odbrana osumnjičenih do sada nije imala uvid u izjave koje je ovaj svjedok dao pravosuđu.

Tužilaštvo Radulovića i njegove saradnike tereti za izvršenje i pripremanje više ubistava, među kojima su i nerealizovane, odnosno planirane likvidacije, kao u slučaju visokih funkcionera ANB Zorana Lazovića i Duška Golubovića. I to bi između ostalog trebalo da naredne sedmice potvrdi zaštićeni svjedok. Takođe, prema optužnici navodno su na spisku za odstrijel ove grupe bili bivši načelnik CB Nikšić Duško Koprivica i njegov sin.

Zaštićeni svjedok je, navodno, pišu Vijesti, otkrio da je za ubistvo dvojice pripadnika ANB-a bilo plaćeno po 500.000 eura. Ovaj medij tvrdi da postoje potvrde i da je Radulovićeva grupa navodno planirala ubistvo specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Tužilaštvo osim Radulovića tereti i njegovog sina Željka, Luku Radulovića, Darka Vickovića, Nenada Luburu, Radoša Petrušića, Radoja Preradovića, Miladina Dedovića, Stefana Radulovića, Nikolu Mandića, Kotoranina Igora Vukotića i albanskog državljanina Erogena Brajovića. Vukotić i Brajović su u bjekstvu. Na spisku osumnjičenih su i Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović.

Prema istrazi, osim policijskih službenika, na spisku planiranih likvidacija ove grupe bili su navodno i pripadnici kavačkog klana. Istraga tvrdi da su osumnjičeni neke od likvidacija planirali i izvršili po nalogu vođa tzv. škaljarskog klana. U ratu između kotorskih klanova, škaljarskog i kavačkog, koji traje već godinama, stradale su brojne žrtve, a obračuni postali sve češći i otvoreniji , o čemu je Monitor u kontinuitetu pisao.

,,Prema nalazima istrage, kriminalna grupa koju predvodi Radulović sumnjiči se da je, po nalogu vođa škaljarskog klana, trebalo da deluje u dva pravca: da se likvidiraju pojedini policijski funkcioneri iz Nikšića i Podgorice, kao i da se eliminišu dvije bezbjednosno interesantne osobe, koje su duže na meti ovog klana iz Kotora”, objavili su mediji.

Vođe škaljarskog klana su braća Vukotić iz Kotora, Jovan i Igor. Prema istrazi škaljarci sarađuju sa nikšićkom grupom, odnosno Radulovićem. Sudeći po policijskim evidencijama, kavački klan vode Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. Klanovi nose imena kotorskih naselja.

Monitorovi izvori tvrde da su škaljarci na meti države. Po njima, upravo je ANB izazvala prije više godina sukob kotorskih klanova, sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ga ne kontroliše. Vukotići navodno ne priznaju autoritet Brana Mićunovića, pa tako ni političkog vrha. Druga, verzija koja se nerijetko može pročitati u medijima, je da su se klanovi sukobili nakon nestanka tovara od 200 kilograma kokaina u španskoj luci Valensija.

„Ovaj proces, protiv Radulovića je opasna igra sa mafijaškim klanovima i svrstavanje države na stanu grandovaca i kavčana, i može skupo da košta i političare i ANB agente, ali i tužioce i sudije “, kaže za Monitor dobro obaviješteni izvor iz bezbjednosnog sektora.

,,Radulović je u svađi sa grandovcima od ranije . Dolazio je sa heklerom u Grand, javno prijetio Goluboviću i Lazoviću pred 50 ljudi. Iza škaljaraca stoji Luka Bojović, koji optužuje brata visokog crnogorskog funkcionera da je platio vođi kavačkog klana za ubistvo njegovog brata. Zbog toga su škaljarci na meti države”, tvrdi naš izvor. U prilog ovoj tezi je i nevjerovatano napuštane vođe kavačkog klana Igora Božovića Crne Gore u vrijeme kada je protiv njega podignuta optužnica. Božović nije jedini pripadnik kavačkog klana koji je izašao iz zemlje iako je sumnjičen za teška krivična djela.

No, sukobi klanova ne dešavaju se samo u podzemlju. Godinama se govori o sukobima dvije interesne grupacije unutar vladajućih struktura – grandovcima i mojkovčanima. Klan Grand navodno predvodi bivši ministar inostranih poslova Milan Roćen, što je on više puta negirao. Moć ove grupacije dovodi se u vezu sa moćnom građevinskom firmom Bemax. Klan je dobio naziv po nekadašnjem lokalu u centru Podgorice pod nazivom Grand u kom su se okupljala imena koja navodno pripadaju ovoj interesnoj grupaciji. Lokal je zatvoren nakon što je ispred njega postavljena bomba, a dio imovine uništen u ekploziji, u septembru 2015. godine. Otprilike u isto vrijeme bomba je postavljena i ispred porodične kuće visokog funkcionera ANB Duška Golubovića, koji se prema istrazi nalazio na listi za ostrel Radulovića i uhapšene grupe. I Golubović, kao i njegov kolega Lazović dovode se u vezu sa klanom Grand.

Drugi, mojkovački klan navodno predvode premijer Duško Marković i šef policije Veselin Veljović, što su oni više puta demantovali, pa i u procesima koje su pokretali protiv onih koji su svjedočili o tzv. mojkovačkom klanu. Snaga ovog klana se vezuje za šverc cigareta. Prema brojnim izvorima, ova dva klana već godinama se trve oko pozicija u bezbjednosnom sektoru i na čelu važnih institucija.

Golubović i Lazović su krajem aprila 2015. godine napustili Agenciju za nacionalnu bezbjednost uz sporazumni raskid radnog odnosa. Tada je iz Agencije 70 radnika otišlo u penziju. Smatralo se da je odlazak Lazovića i Golubovića bio rezultat dugogodišnjeg pritiska civilnog sektora i opozicije, zbog njihovog kontroverznog angažmana.

Golubović i Lazović pominjali su se u brojnim aferama skupa sa bosovima organizovanog kriminala, od Nasera Keljmendija do Safeta Kalića. Oni su junaci snimka svadbe Safeta Kalića, koji je dospio u javnost, gdje su bili skupa u društvu pripadnika moćnih klanova, Kalića, Šarića. Na snimku se vidi i bivši šef obezbjeđenja Mila Đukanovića – Ljubiša Mijatović.

Golubovićevo ime pominjalo se i u vezi sa listingom telefonskih poziva narkobosa Nasera Keljmendija, kome se sada sudi na Kosovu. Među onima koji su komunicirali sa narkobosom navodno je bio i Golubović.

Listing Golubovića bio je u decembru 2011. predmet rasprave članova Odbora za bezbjednost, kada je Veselin Veljović pokazao taj dokument u Skupštini. On je kazao da je policija sačinila listing Golubovića, tada službenika ANB-a, na zahtjev jedne strane policijske organizacije i da je on toj organizaciji proslijeđen.

Nijedna od tih afera nije rasvijetljena do kraja, kad je u pitanju uloga visokih funkcionera ANB. Istovremeno, i Lazović i Golubović vraćeni su u službu početkom ove godine, a krajem prošlog mjeseca mediji su pisali da je Golubović čak kandidat za diektora ANB. Povratak Lazovića i Golubovića tumači se i u svjetlu igre moći između Đukanovića i Markovića. Tajna služba, u slučaju dolaska Golubovića, navodno ne bi bila u rukama premijera.

Radulovića, koga sada terete da je sa svojima i pripadnicima škaljarskog klana planirao ubistva ne samo kavčana nego i grandovaca, ne hapse prvi put. Pod identičnim optužbama – da je priremao likvidacije po Crnoj Gori, Radulović je uhapšen i u jesen 2015. godine. Baš u vrijeme kada se desio napad na lokal Grand.

No, iako se govorilo o likvidacijama, Radulović je tada optužen samo za zelenašenje, da bi konačno bio oslobođen i tih optužbi pred sudom. Iako se ovaj Nikšićanin godinama povezuje sa različitim kriminalnim aktivnostima, on je ne samo nerijetko bivao oslobođen optužbi, nego je u Crnoj Gori radio unosne poslove.

Radulović je zbog ubistva u vrijeme SFRJ osuđen na 15 godina zatvora, a sumnjičen je i za šverc cigara iz Crne Gore prema BiH. Pripisuju mu se i ratni zločini. Osim ubistva za sada je samo kažnjen 2009. godina sa četiri mjeseca zatvora za nezakonito zauzimanje preko šest hiljada kvadrata priobalnog pojasa i trajnu devastaciju u zoni koja je pod UNESCO-vom zaštitom – Lipcima. Sve to ovaj Nikšićanin nije mogao napraviti bez prećutne saglasnosti vlasti, kao što bez dobrih veza nije mogao dobiti posao sanacije magistralnog puta u istoj zoni. Radulović se kao izaslanik vlasti pojavljivao u nekim delikatnim situacijama, kao što je pobuna radnika Rudnika bokista. U vrijeme kada je policija samo fizičkim blokadama sprečavala rudare da krenu ka Podgorici, Radulović se pojavio sa krstom u ruci i poručio radnicima da on brani selo jer ne može svako da kupi Boksite. Pokušao je da ih nagovori da pošalju delegaciju da pregovora sa resornim ministrom. Više radnika Boksita kazalo je tada Monitoru da je Radulovića na protest doveo Veselin Grbović, gradonačelnik Nikšića iz redova vladajuće DPS.

Jedno je jasno: na djelu je sukob kriminalnih klanova koji imaju svoje zaštitnike u sistemu. Zaštićeni protiv zaštićenih. Institucije su tu tek da se šalju interne poruke.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo