Nakon hapšenja predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića ta institucija radi samo sa četvoro sudija od sistematizovanih 16. Da će se u Privrednom sudu pojaviti ozbiljne kadrovske nevolje, znalo se još polovinom prošle godine
Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda i predsjednika Privrednog, sudska grana vlasti u Crnoj Gori je dotakla dno. Sudije sada pored sprovođenja pravde imaju i obavezu da speru ljagu sa institucije i svoje profesije. To će biti vrlo teško, jer se mnogi sudovi odavno bore sa nedostatkom kadrova. Takav je slučaj bio sa Privrednim sudom. Nakon hapšenja predsjednika Blaža Jovanića i sa četiri puta manje sudija nego što je to predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji, ovaj organ nalazi se pred kolapsom, zatrpan brojnim, neriješenim predmetima i bez mogućnosti da mjesecima organizuje makar jedno sudsko vijeće za postupanje u izvršnim predmetima.
U sudu trenutno rade samo vršiteljka dužnosti predsjednika Privrednog suda Dijana Raičković i sudije Dragan Vučević, Radmila Perović i Zoran Ašanin, koji postupaju u 1.376 parnica, 451 stečaj i 414 izvršnih predmeta, za koje postoji veliko interesovanje stranaka u postupcima, ali i javnosti jer je riječ i o najznačajnijim privrednim predmetima sa velikom imovinom.
Novom raspodjelom predmeta, četvoro sudija nedavno je dobilo u rad i predmete koji su morali preuzeti kao nezavršene od penzionisanih sudija, kolega koji su na bolovanju, ali i od osumnjičenog Jovanića – zbog čega se ročišta često odlažu.
Prema pisanju Vijesti, Raičkovićeva tvrdi da se Privredni sud, stranke i učesnici u postupcima nalaze u nezavidnoj situaciji. Privredni sud Crne Gore ima sistematizovanih 16 sudijskih mjesta sa predsjednikom suda, a taj broj predstavlja minimum neophodnog broja sudija. Činjenica je da se i ovaj broj sudija, imajući u vidu nadležnost i složenost predmeta koje ovaj sud ima u radu, pokazuje nedovoljnim za potpuno efikasno i ažurno postupanje.
„Već se u 2021. godini pokazalo da sudu nedostaju sudije, odnosno da je sud sistemski nepopunjen sa pet sudija (zbog odlaska u penziju), te da je određen broj sudija bio na bolovanju. Još uvijek ova mjesta nijesu popunjena, skoro godinu, jer su na ta mjesta u međuvremenu primljena lica koja su u statusu sudijskih kandidata, koja na funkciju sudije mogu stupiti tek nakon uspješno završenih obuka, dakle najranije u septembru, odnosno oktobru. Jedno sudijsko mjesto je u međuvremenu ostalo upražnjeno zbog izbora jednog sudije u Apelacioni sud, a u međuvremenu je došlo do suspenzije predsjednika suda. Sada je od sistematizovanih sudijskih mjesta upražnjeno šest, bez mjesta predsjednika suda. U odnosu na bolovanja sudija, jedna sutkinja je na porodiljskom bolovanju, dok je četvoro sudija na bolovanju zbog ozbiljnih zdravstvenih problema”, kaže Raičković.
Predsjednik Privrednog suda u dva mandata Blažo Jovanić nalazi se u spuškom pritvoru, a pod istragom SDT-a su i stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević. Naredba za sprovođenje istrage pokrenuta je i protiv Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Vladana Nikolića, Danijele Laković i pravnih lica Titan security, Securitas Montenegro, Top force system i Ogimar MNE, zbog sumnje da su u 10 stečajnih predmeta sa Jovanićem i osumnjičenim stečajnim upravnicima, nezakonito postupali.
Pred kraj prvog mandata, Jovanić se pohvalio da je Privredni sud tokom 2016, 2017. i 2018. godine, prema mjerilima CEPEJ, bio najažurniji sud u državi sa stopom od preko 100 odsto riješenosti predmeta. U ljeto 2019. godine, Jovanić je dobio novi petogodišnji mandat, a Vrhovni sud i Sudski savjet, koji su dužni da prate rad sudova i nezavisnost sudijske funkcije, očito su zanemarili da se ažurnije bave kadrovskom politikom u Privrednom sudu.
Raičković kaže da četvoro sudija fizički ne može da obezbijedi efikasno postupanje velikom broju predmeta, koji su izuzetno složeni, značajni i sa brojnim strankama i učesnicima u sporovima. Iako, tvrdi, sudije u kontinuitetu rade prekovremeno i vanredno, oni jednostavno ne mogu obezbijediti da se ažurno i efikasno postupa. Po prirodi stvari, ova činjenica ima za posljedicu da se veliki broj predmeta mora odlagati, odnosno svakako da stranke moraju trpjeti posljedice objektivne situacije u ovom sudu, te da ovakva situacija, nažalost, svakako šteti svima.
„Ove sudije su zaista na granici objektivne izdržljivosti. Činjenica je da su ove sudije dobile u rad enormno veliki broj predmeta koje su morale preuzeti kao nezavršene od ranijih sudija, a svi ti predmeti su izuzetno složene prirode. Nadalje, ove sudije pored ovakve situacije, moraju raditi u više referata koji su upravo svi vezani za predmete koji su po zakonu hitni”, kazala je Raičković.
Suspenzija predsjednika suda prinudila je vršiteljku dužnosti Privrednog suda da njegove i predmete u kojima su ranije postupale sudije, sada spriječene da postupaju, preraspodijeli i slučajnom dodjelom dodijeli u rad preostalim sudijama, a njih je, podsjećamo, četvoro. Naknadna dodjela samo je opteretila sudije, koje zaista ne mogu realno odgovoriti svim ovim obavezama radeći u svim vrstama referata.
„Tako je, na primjer, jedan od sudija u stečajnom referatu dobio, pored već brojnih i složenih predmeta iz ranijih raspodjela i pored redovnog priliva, zadnjom raspodjelom prije dvadesetak dana i predmete Radoje Dakića, Boksita i drugih, dakle samo kod zadnje raspodjele ovakve ili slične predmete, a zadužen je prilikom zadnje raspodjele i sa još 190 predmeta”, pojašnjava ona.
Upućeni kažu da je Privredni sud sistematski uništavan od dolaska Jovanića na čelo suda kako bi se „otklonile“ biznis barijere kontroverznim biznismenima bliskim djelovima vlasti. To pokazuju i odluke Jovanićevih sudija u različitim predmetima.
Ostaje otvoreno pitanje da li se u okviru sudova i nadležnosti Vrhovnog suda i Sudskog savjeta može eventualno obezbijediti ispomoć ovom sudu i sudijama, ili eventualno preuzimanje određenog broja predmeta od strane drugog suda ili slične mjere. Za sada su zahtjevi, koji su podnijeti u ovom dijelu, ostali bezuspješni“ kaže Raičković.
Da će se u Privrednom sudu pojaviti ozbiljan kadrovski problem, znalo se još i polovinom prošle godine kada se, kao iznuđeno rješenje, zbog manjka sudija, formiralo samo jedno vijeće od trojice sudija. Privredni sud je, tradicionalno i po pravilu, u predmetima koji se odnose na izvršenje, ili takozvani izvršni referat, imao najmanje dvojicu izvršnih sudija i najmanje dva vijeća od po troje sudija za postupanje u predmetima.
Predmete osumnjičenih stečajnih upravnika delegiraće drugima?
Odlukom SDT-a u maju je uhapšeno nekoliko stečajnih upravnika – Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, zbog čega će Privredni sud uskoro morati da zauzme stav kroz posebne sudske odluke.
To će značiti da će predmete, koje su dužili osumnjičeni stečajni upravnici, morati da se dodijele u rad nekim drugim.
„Ovim odlukama, na koje bilo koja stranka, dakle i stečajni upravnici imaju pravo žalbe, sud će se opredijeliti u pogledu pravnih i činjeničnih osnova, tako da će se konkretan stav suda svakako izraziti kroz konkretne sudske odluke koje izvjesno neposredno predstoje”, navela je Dijana Raičković.
Ivan ČAĐENOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice