Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIVATIZACIJA OBALE BIVŠE VLASTI: Ugovori o dugoročnom zakupu poslije izbora

Objavljeno prije

na

Dan nakon izbora direktor Predrag Jelušić zaključio je dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina i sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina

 

Tokom  tri mjeseca čekanja na formiranje nove Vlade u državnom Javnom preduzeću Morsko dobro nisu sjedjeli skrštenih ruku. U  vakumu, nakon gubljenja vlasti DPS-a, čiji kadrovi zauzimaju ključne funkcije u upravnim strukturama preduzeća, koje gazduje obalom Crnogorskog primorja, bilo je najviše posla. Direktor JP Morsko dobro i predsjednik budvanskog odbora DPS-a, Pregrad Jelušić, potpisao je od 01. septembra do kraja novembra ove godine, više ugovora o dugoročnom zakupu djelova morske obale. Prema podacima sa sajta JPMD u posljednjih 12 godina zaključeno je 30 dugoročnih investicionih ugovora za zakup i korišćenje morskog dobra, obale, plaža, marina. Čak  devet u posljednja tri mjeseca.

U JPMG su zaključili ugovore sa investitorima bliskim bivšoj vlasti za zakup morskog dobra pod izuzetnim uslovima, na osnovu javnih poziva za izgradnju novih kupališta od Herceg Novog do Bara i Ulcinja. Po osnovu investicionog ulaganja zakupci su dobijali povoljne uslove zakupa od 10, 20 ili 30 godina, zavisno od lokacije. Iako je po definiciji zadatak JPMD zaštita, unapređenje i izgradnja objekata za potrebe morskog dobra, u posljednje vrijeme učestali su javni tenderi kojima se izgradnja novih plaža povjerava privatnim firmama. Tako je značajan dio  obale otuđen  na desetine godina ili u nekim slučajevima gotovo i cijeli vijek. Mnogi vlasnici hotela, turističkih i ugostitelsjkih objekata iskoristili su tu mogućnost i na duži rok postali vlasnici/zakupci dragocjenog dijela dobra od opšteg značaja, uz simbolične nadoknade. Izgradnjom novog kupališta ili uređenjem plaže dobijaju pravo da dugo eksploatišu atraktivne djelove obale, koje često i prisvoje tako što zabrane pristup građanima i turistima koji nisu gosti njihovih turističkih objekata.

Dan nakon izbora, 01. septembra Jelušić je zaključio dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina. Sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina.

U oktobru je sklopljen ugovor po osnovu javnog poziva za izgradnju kupališta na lokaciji Kumbora sa firmom Carine d.o.o iz Podgorice, do 2050. To je treći dugoročni ugovor koji je ova podgorička kompanija u vlasništvu Čedomira Popovića realizovala u saradnji sa Jelušićem. Početkom 2017. godine dobila je dva vrijedna ugovora za zakup obale dužine 128 i 162 metra,  ispred hotela Delfin i Park u Bijeloj, na 24 i 30 godina. Povlašćeni investitor, prema čijem se liku i potrebama raspiše javni poziv, dobije na korišćenje  parcele od oko 425 dužnih metara pored mora, sa 3.500 m2, u narednih 30-ak godina.

Sa društvom V.A.S. Invest d.o.o iz Budve, ruskim investitorom turističkog kompleksa na lokaciji Smokvice u Reževićima, Jelušić je zaključio ugovor o zakupu obale i plaže početkom novembra, dužine 560 m, površine 18.630 kvadrata, koji će važiti do 2045.

Potpisan je i ugovor sa kompanijom Dukley Hotel d.o.o iz Budve, vlasnicom turističkog naselja na Rtu Zavala, od 01. 11. 2020 do 31. 10. 2045. Predmet ugovora je izgradnja novih plaža na kamenitoj obali Zavale, dužine  445 metara, zapadno od  plaže Guvance. Izmijenjen je i dopunjen Program postavljanja privremenih objekata za ovaj dio morskog dobra radi postavljanja novih pratećih ugostiteljskih objekata i plažnih barova. Za očekivati je da se i taj dio budvanske rivijere ogradama i kapijama pretvori u privatni zabran, poput mnogih od Ulcinja do Herceg Novog.

Na sajtu JPMD nema mnogih ugovora  kojima je veliki dio obalnog područja otuđen od građana. Nema ugovora sa kompanijom Adriatic properties iz Budve, zakupcem hotela Sveti Stefan i Miločer kojoj su ustupljeni atraktivni djelovi morskog dobra, obale i plaža, ukupne površine od 43.948 m2.  Ugovoru o zakupu hotela pridodate su najvrednije plaže, ukupne dužine od 1 kilometar najfinijeg pijeska i šljunka. Adriatic properties upravlja malom Kraljičinom plažom i velikom Kraljevom u Miločeru, plažama  sa obje strane grada-hotela Sveti Stefan. Obezbijeđen je ugovor na rok od 42 godine, odnosno do 2049. godine, uz nadoknadu od 65.000 eura na godišnjem nivou. Na svim pomenutim plažama turistima i mještanima  pristup je  zabranjen, suprotno stavovima iz ugovora sa JP Morsko dobro.

„Prenosom prava korišćenja morsko dobro zadržava karakter javnog dobra u opštoj upotrebi, odnosno sva fizička i pravna lica imaju pravo nesmetanog pristupa postojećem i novoizgrađenom morskom dobru“. Član 7. Ugovora o zakupu morskog dobra zaključenog 12. 06. 2007.

Adriatic properties godinama krši ugovor o zakupu, postavlja ograde, kapije oko plaža, uz brojno obezbeđenje kako bi onemogućio pristup javnom dobru svima, osim povlašćenom sloju crnogorskog društva, državnim funkcionerima, njihovim porodicama i prijateljima.

Biser predstavlja ugovor između JPMD i  Konzorcijuma Northstar d.o.o iz Podgorice i of šor kompanije Equest Capital Ltd registrovane na britanskom ostrvu Jersey, zaključen u februaru 2019.

Vlada je 2009, zaključila Ugovor o dugoročnom zakupu pola miliona kvadrata zemljišta u naselju Rose na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica na 90 godina, za izgradnju ekskluzivnog turističkog kompleksa Montrose sa navedenim kompanijama iza kojih, po izjavama biznismena Duška Kneževića, navodno  stoji Branimir Gvozdenović, višegodišnji ministar i funkcioner DPS-a.Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i izgrađenih objekata i posebna prava na ustupljeni dio morskog dobra, definisana aneksima na ugovor o zakupu.

U ugovoru koji je prošle godine potpisao Predrag Jelušić navodi se kako je Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo finansija dalo tumačenje člana 6.1.4 Ugovora o zakupu zemljišta, po kojem Konzorcijum ima pravo korišćenja morskog dobra bez plaćanja naknade ili bilo kakvih drugih troškova tokom trajanja zakupa. Upravni odbor JP Morsko dobro prihvatio je predlog ugovora o korišćenju morskog dobra koji je upućen iz Vlade. Prema tom ugovoru kompanijama Northstar i Equest Capital dat je dio obale „na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara ispod planiranih turističkih naselja koji obuhvata uvalu Ploče, i Rt Dobrič,  površine 510.927 m2, na 7 katastraskih parcela, sa pripadajućim akva prostorom površine 62.445 kvadrata, na rok od 90 godina.  Kilometar i po obale i oko pola miliona kvadrata zemljišta u zoni opšteg, javnog dobra, koje pripada  građanima Crne Gore, dato je na eksploataciju kompaniji čiji je stvarni vlasnik  kompanija Montrose Partners International LTD registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bez ikakve nadoknade, za skoro čitav vijek.

Zakupcu je dozvoljeno  „modeliranje“ obale, povećanje kvadrata nasipanjem mora radi izgradnje novih kupališta, pristaništa i privezišta za jahte. Dato im je i ekskluzivno pravo svojine na privezištima kao i pravo da koriste i kontrolišu morske oblasti u području, uključujući pravo da gradi ponte, dokove, plaže, šetališta i da ostvaruju prihod davanjem zakupa, licenci i sličnih aranžmana. Korisnik  ima pravo da stupa u ugovorne odnose sa trećim licima bez saglasnosti zakupodavca. Ukratko, sva prava JP Morsko dobro na ovom dijelu državne teritorije prelaze na Northstar i of šor kompaniju.

Ugovorom se daje pravo proglašenja djelova zakupljenog morskog dobra privatnim posjedom kome pristup reguliše zakupac, što je u  suprotnosti sa karakterom javnog dobra. Moćan investitor, blizak bivšoj izvršnoj vlasti, uspijeva da privatizuje djelove obale uz bezbroj pravnih formulacija koje se prenose sa jednog slučaja na drugi, poput „propisa kojima se reguliše spoljna trgovina, slobodne carinske zone  ili kada je predviđeno ugovorom o zakupu da budu dio projekta koji je privatnog karaktera i kojima pristup reguliše zakupac“.

Da li će nova Vlada smijeniti rukovodeći partijski kadar u JP Morsko dobro i preispitati brojne ugovore o tihoj privatizaciji obale, vidjećemo.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo