Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIVATIZACIJA OBALE BIVŠE VLASTI: Ugovori o dugoročnom zakupu poslije izbora

Objavljeno prije

na

Dan nakon izbora direktor Predrag Jelušić zaključio je dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina i sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina

 

Tokom  tri mjeseca čekanja na formiranje nove Vlade u državnom Javnom preduzeću Morsko dobro nisu sjedjeli skrštenih ruku. U  vakumu, nakon gubljenja vlasti DPS-a, čiji kadrovi zauzimaju ključne funkcije u upravnim strukturama preduzeća, koje gazduje obalom Crnogorskog primorja, bilo je najviše posla. Direktor JP Morsko dobro i predsjednik budvanskog odbora DPS-a, Pregrad Jelušić, potpisao je od 01. septembra do kraja novembra ove godine, više ugovora o dugoročnom zakupu djelova morske obale. Prema podacima sa sajta JPMD u posljednjih 12 godina zaključeno je 30 dugoročnih investicionih ugovora za zakup i korišćenje morskog dobra, obale, plaža, marina. Čak  devet u posljednja tri mjeseca.

U JPMG su zaključili ugovore sa investitorima bliskim bivšoj vlasti za zakup morskog dobra pod izuzetnim uslovima, na osnovu javnih poziva za izgradnju novih kupališta od Herceg Novog do Bara i Ulcinja. Po osnovu investicionog ulaganja zakupci su dobijali povoljne uslove zakupa od 10, 20 ili 30 godina, zavisno od lokacije. Iako je po definiciji zadatak JPMD zaštita, unapređenje i izgradnja objekata za potrebe morskog dobra, u posljednje vrijeme učestali su javni tenderi kojima se izgradnja novih plaža povjerava privatnim firmama. Tako je značajan dio  obale otuđen  na desetine godina ili u nekim slučajevima gotovo i cijeli vijek. Mnogi vlasnici hotela, turističkih i ugostitelsjkih objekata iskoristili su tu mogućnost i na duži rok postali vlasnici/zakupci dragocjenog dijela dobra od opšteg značaja, uz simbolične nadoknade. Izgradnjom novog kupališta ili uređenjem plaže dobijaju pravo da dugo eksploatišu atraktivne djelove obale, koje često i prisvoje tako što zabrane pristup građanima i turistima koji nisu gosti njihovih turističkih objekata.

Dan nakon izbora, 01. septembra Jelušić je zaključio dva ugovora za zakup morskog dobra, sa firmom Beach d.o.o iz Podgorice na ime izgradnje novog kupališta u Reževićima, na rok od 25 godina. Sa firmom Balbo-Radulović d.o.o iz Nikšića, za dio obale u Bijeloj sa važnošću od 10 godina.

U oktobru je sklopljen ugovor po osnovu javnog poziva za izgradnju kupališta na lokaciji Kumbora sa firmom Carine d.o.o iz Podgorice, do 2050. To je treći dugoročni ugovor koji je ova podgorička kompanija u vlasništvu Čedomira Popovića realizovala u saradnji sa Jelušićem. Početkom 2017. godine dobila je dva vrijedna ugovora za zakup obale dužine 128 i 162 metra,  ispred hotela Delfin i Park u Bijeloj, na 24 i 30 godina. Povlašćeni investitor, prema čijem se liku i potrebama raspiše javni poziv, dobije na korišćenje  parcele od oko 425 dužnih metara pored mora, sa 3.500 m2, u narednih 30-ak godina.

Sa društvom V.A.S. Invest d.o.o iz Budve, ruskim investitorom turističkog kompleksa na lokaciji Smokvice u Reževićima, Jelušić je zaključio ugovor o zakupu obale i plaže početkom novembra, dužine 560 m, površine 18.630 kvadrata, koji će važiti do 2045.

Potpisan je i ugovor sa kompanijom Dukley Hotel d.o.o iz Budve, vlasnicom turističkog naselja na Rtu Zavala, od 01. 11. 2020 do 31. 10. 2045. Predmet ugovora je izgradnja novih plaža na kamenitoj obali Zavale, dužine  445 metara, zapadno od  plaže Guvance. Izmijenjen je i dopunjen Program postavljanja privremenih objekata za ovaj dio morskog dobra radi postavljanja novih pratećih ugostiteljskih objekata i plažnih barova. Za očekivati je da se i taj dio budvanske rivijere ogradama i kapijama pretvori u privatni zabran, poput mnogih od Ulcinja do Herceg Novog.

Na sajtu JPMD nema mnogih ugovora  kojima je veliki dio obalnog područja otuđen od građana. Nema ugovora sa kompanijom Adriatic properties iz Budve, zakupcem hotela Sveti Stefan i Miločer kojoj su ustupljeni atraktivni djelovi morskog dobra, obale i plaža, ukupne površine od 43.948 m2.  Ugovoru o zakupu hotela pridodate su najvrednije plaže, ukupne dužine od 1 kilometar najfinijeg pijeska i šljunka. Adriatic properties upravlja malom Kraljičinom plažom i velikom Kraljevom u Miločeru, plažama  sa obje strane grada-hotela Sveti Stefan. Obezbijeđen je ugovor na rok od 42 godine, odnosno do 2049. godine, uz nadoknadu od 65.000 eura na godišnjem nivou. Na svim pomenutim plažama turistima i mještanima  pristup je  zabranjen, suprotno stavovima iz ugovora sa JP Morsko dobro.

„Prenosom prava korišćenja morsko dobro zadržava karakter javnog dobra u opštoj upotrebi, odnosno sva fizička i pravna lica imaju pravo nesmetanog pristupa postojećem i novoizgrađenom morskom dobru“. Član 7. Ugovora o zakupu morskog dobra zaključenog 12. 06. 2007.

Adriatic properties godinama krši ugovor o zakupu, postavlja ograde, kapije oko plaža, uz brojno obezbeđenje kako bi onemogućio pristup javnom dobru svima, osim povlašćenom sloju crnogorskog društva, državnim funkcionerima, njihovim porodicama i prijateljima.

Biser predstavlja ugovor između JPMD i  Konzorcijuma Northstar d.o.o iz Podgorice i of šor kompanije Equest Capital Ltd registrovane na britanskom ostrvu Jersey, zaključen u februaru 2019.

Vlada je 2009, zaključila Ugovor o dugoročnom zakupu pola miliona kvadrata zemljišta u naselju Rose na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica na 90 godina, za izgradnju ekskluzivnog turističkog kompleksa Montrose sa navedenim kompanijama iza kojih, po izjavama biznismena Duška Kneževića, navodno  stoji Branimir Gvozdenović, višegodišnji ministar i funkcioner DPS-a.Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i izgrađenih objekata i posebna prava na ustupljeni dio morskog dobra, definisana aneksima na ugovor o zakupu.

U ugovoru koji je prošle godine potpisao Predrag Jelušić navodi se kako je Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo finansija dalo tumačenje člana 6.1.4 Ugovora o zakupu zemljišta, po kojem Konzorcijum ima pravo korišćenja morskog dobra bez plaćanja naknade ili bilo kakvih drugih troškova tokom trajanja zakupa. Upravni odbor JP Morsko dobro prihvatio je predlog ugovora o korišćenju morskog dobra koji je upućen iz Vlade. Prema tom ugovoru kompanijama Northstar i Equest Capital dat je dio obale „na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara ispod planiranih turističkih naselja koji obuhvata uvalu Ploče, i Rt Dobrič,  površine 510.927 m2, na 7 katastraskih parcela, sa pripadajućim akva prostorom površine 62.445 kvadrata, na rok od 90 godina.  Kilometar i po obale i oko pola miliona kvadrata zemljišta u zoni opšteg, javnog dobra, koje pripada  građanima Crne Gore, dato je na eksploataciju kompaniji čiji je stvarni vlasnik  kompanija Montrose Partners International LTD registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, bez ikakve nadoknade, za skoro čitav vijek.

Zakupcu je dozvoljeno  „modeliranje“ obale, povećanje kvadrata nasipanjem mora radi izgradnje novih kupališta, pristaništa i privezišta za jahte. Dato im je i ekskluzivno pravo svojine na privezištima kao i pravo da koriste i kontrolišu morske oblasti u području, uključujući pravo da gradi ponte, dokove, plaže, šetališta i da ostvaruju prihod davanjem zakupa, licenci i sličnih aranžmana. Korisnik  ima pravo da stupa u ugovorne odnose sa trećim licima bez saglasnosti zakupodavca. Ukratko, sva prava JP Morsko dobro na ovom dijelu državne teritorije prelaze na Northstar i of šor kompaniju.

Ugovorom se daje pravo proglašenja djelova zakupljenog morskog dobra privatnim posjedom kome pristup reguliše zakupac, što je u  suprotnosti sa karakterom javnog dobra. Moćan investitor, blizak bivšoj izvršnoj vlasti, uspijeva da privatizuje djelove obale uz bezbroj pravnih formulacija koje se prenose sa jednog slučaja na drugi, poput „propisa kojima se reguliše spoljna trgovina, slobodne carinske zone  ili kada je predviđeno ugovorom o zakupu da budu dio projekta koji je privatnog karaktera i kojima pristup reguliše zakupac“.

Da li će nova Vlada smijeniti rukovodeći partijski kadar u JP Morsko dobro i preispitati brojne ugovore o tihoj privatizaciji obale, vidjećemo.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo