Povežite se sa nama

MONITORING

PRIVATIZACIJA LUKE BAR: DPS-ov brodolom na kopnu

Objavljeno prije

na

Crnogorska vlast se odavno nije našla u tako žestokoj unakrsnoj vatri kao ovih dana zbog toga što svim silama nastoji da poljskoj kompaniji OT Logistics proda trideset posto akcija Luke Bar iz državnog paketa. Ukor je dobila i sa svjetske scene – od Međunarodnog saveza dokera.

Najnoviji udarac stigao joj je u ponedjeljak sa zasijednja Skupštine opštine Bar.

Zaustaviti postupak prodaje dok se ne završe rekonstrukcija pruge Bar-Beograd i izgradnja auto-puta, i donesu planovi razvoja Crne Gore i Bara. To je zajednički zaključak predstavnika i vlasti i opozicije sa kolegijuma predsjednika Skupštine opštine Bar Radomira Novakovića, održanog nakon sjednice lokalnog parlamenta. Time je okončana sjednica Skupštine prekinuta krajem 2016, a koja je bila posvećena privatizaciji Luke.

Usvajanju jednoglasnog zaključka da se stopira prodaja trećine akcija, prethodila je rasprava odbornika barske skupštine, ali bez predstavnika Savjeta za privatizaciju iako je bio zvanično pozvan. Umjesto da od njega čuju odgovore na svoja pitanja zašto se privatizuje Luka, odbornicima je stigla informacija Savjeta napisana na dvije stranice. Revoltiran time što se predstavnici Savjeta za privatizaciju nisu udostojili da se za četiri i po mjeseca pojave pred odbornicima SO Bar, Dejan Đurović iz Demokratskog fronta pocijepao je informaciju Savjeta i kazao da je DF na osnovu iskustava „iz privatizacije prve polovine Luke” protiv nove privatizacije „druge polovine Luke”, pošto prvom nije zadovoljna „ni jedna zainteresovana strana, posebno ne radnici”.

Zbog toga je sjednicu napustio predsjednik opštine Zoran Srzentić.

Osman Subašić iz SDP-a ukazao je na neke bitne zakonske povrede u postupku objave tendera, zbog čega se javio jedan ponuđač i postignuta cijena ,,tri puta manja od nominale”. To je bilo dovoljno da se obustavi prodaja Luke, kazao je Subašić uz napomenu “da se Crna Gora ne može odreći Luke i prepustiti da neko drugi brine o njenom razvoju”. On je zatražio ispred SDP-a zaustavljanje prodaje akcija dok se ne donesu prostorni i plan razvoja.

,,Država ovako neće da proda, već da preda Luku Bar za iznos jedne godišnje zarade od taksi”, reagovala je Snežana Jonica iz Socijalističke narodne partije.

,,Ovo je nepotrebna privatizacija i to je nova pljačka resursa Bara i Crne Gore”, rekao je Savo Vujošević, iz DEMOS-a.

Predsjednik Sindikalne organizacije Luke Savo Nikotić saopštio je da Luka sada uspješno posluje, ali ,,neko se igra jer je osjetio da će moći godišnje da uzme moguće i 1,5 do dva miliona eura i tako ono što uloži vrati za tri do četiri godine, što nije interes radnika”. On je najavio da će Sindikat podnijeti tužbu da i tako pokuša da zaštiti Luku i državu.

Ranije su predstavnici Sindikalne organizacije Luke Bar saopštili da su jasno poručili investitoru iz Poljske ,,da nije dobrodošao”.

Povodom rasprave odbornika, oglasio se, naravno sa prostojne udaljenosti – iz Podgorice, agilni DPS-ov ekspet za sve privatizacije u Crnoj Gori i predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović.

Za Vladu i Savjet za privatizaciju taj zahtjev nije obavezujući, kategoričan je Vujović. On je izjavio da o prodaji Luke, ali i Montecarga, tek treba da se izjasne nadležni i da Tenderska komisija još nije donijela odluku, odnosno nije predloge ugovora poslala Savjetu za privatizaciju.

Po njegovom mišljenju zaključak barskog parlamenta je preuranjen ,,jer o prodaji tek treba da se izjasne Tenderska komisija i Savjet naredne sedmice, a potom i Vlada”. Post festum, kad sve bude gotovo!?

Pregovori o zaključenju Ugovora o kupoprodaji akcija Luike Bar i kompanije Montekarego sa poljskom kompanijom OT Logistics, jedinim ponuđačem na tenderu završeni su prošle sedmice. Iz Tenderske komisije je saopšteno da Poljaci paket od 30 odsto akcija Luke treba da plate 8,52 miliona eura, dok ugovorene investicije prema obavezujućem programu za period od tri godine iznose 14 miliona eura.

Ugovorima o kupoprodaji akcija u obje kompanije OT Logisitisc obavezan je da poštuje njihove aktuelne kolektivne ugovore tokom tri godine. Poljska kompanija planira temeljnu rekonstrukciju barske luke.

,,Želimo jaku poziciju na jadranskoj obali, gdje već posjedujemo 20 odsto akcija u Luci Rijeka”, saopštio je menadžer OTL-a Jirži Majevski crnogorskim novinarima koji su nedavno posjetili Luku Gdinja na sjeveru Poljske. OTL je jedan od nekoliko vodećih operatera u njoj.

Privatizacija Luke Bar predviđena je planom za prošlu godinu, koji je pripremalo Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao SDP.

Članica Predsjedništva Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović ranije je pozvala nadležne da zaustave privatizaciju Luke jer je to profitabilna firma, pa je suludo gubiti državno vlasništvo nad njom.

,,Luka ima siguran profit koji treba da ostane državi. Poljski partner obećava ono što Luka već ostvaruje, a razlika je u tome što partner ima plan da otpušta, umjesto da zapošljava radnike, dobija u bescjenje vlasništvo i upravljanje nad Lukom, milionski profit koji ide njima”, tvrdi Vuksanović, ocjenjujući da je to skandalozno.

Ona je optužila Branka Vujovića da je ,,izvršilac svih katastrofalnih crnogorskih privatizacija”.

Nakon najnovijih zaključaka Skupštine opštine Bar Draginja Vuksanović je rekla: ,,Nadamo se samo da DPS svoje odbornike koji su glasali za spas Luke sa, kako ih oni zovu, četnicima, neće proglasiti neprijateljima države”.

Ranije je na vijest o privatizaciji Luke reagovao i Međunarodni savjet dokera (IDC). Upozorio je da je važeća Uredba o prodaji akcija i imovine prekršena u slučaju Luke Bar jer nakon objavljivanja tendera u međunarodnoj štampi 2. decembra prošle godine stranim investitorima nije ostavljen minimalan rok od mjesec dana za pripremu ponude. Ponuda za kupovinu 30 odsto akcija Luke Bar otvorena je 21. decembra prošle godine. U pismu, koje su potpisali generalni koordinator IDC-a Jordi Aragunde Miguens i koordinator za Evropu Ethoni Tetard, navodi se da je Tenderska komisija privukla ponuđače smanjenjem uslova za učešće na tenderu, umjesto da to postigne objavljivanjem tendera u međunarodnoj štampi.

,,Ova činjenica dokazuje da je proces privatizacije Luke Bar nelegalan. IDC stoga podržava Sindikat Luke Bar da se tender poništi”, zaključili su u pismu Miguens i Tetard.

Oglasilo se i Udruženje pomorskih agenata i brokera Crne Gore (UPABCG) iz Bara. Poslalo je pismo premijeru Crne Gore Dušku Markoviću, ministru saobraćaja i pomorstva Osmanu Nurkoviću, predsjedniku Privredne komore Velimiru Mijuškoviću i predsjedniku Tenderske komisije za privatizaciju Luke Branku Vujoviću.

,,Duboko smo zabrinuti za dalju sudbinu Luke Bar, čijom bi privatizacijom moglo značajno da se ugrozi poslovanje pomorskih agencija, špediterskih i kontrolnih kuća, kao i ostalih privrednih subjekata koji zavise od pomorske privrede”, navodi se u pismu, i podsjeća ,,da je u posljednjih desetak godina u vezi s Lukom Bar donijeto nekoliko krupnih eksperimentalnih odluka, bez prethodnih naučnih i stručnih analiza njihovih posljedica”.

Ekonomski analitičari kažu da će vrijednost Luke uveliko porasti nakon izgradnje autoputa vrijednog milijarde eura i da će DPS prodajom akcija Poljacima po sadašnjoj cijeni napraviti novu pustoš od crnogorskih kompanija.

Konačnu riječ o dogovoru sa poljskom kompanijom treba iduće sedmice da da Savjet za privatizaciju, odnosno Vlada Crne Gore. Poslije komentara Branka Vujovića o zaključcima barskog parlamenta da se zaustavi privatizacija Luke treba biti nepopravljivi optimista pa očekivati da će Vlada poništiti tender i pored toliko argumentovanih upozorenja da to uradi. Ne bi to bilo ništa novo od samovoljnog DPS-a.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo