Povežite se sa nama

MONITORING

PRITISCI NA AKTIVISTE POKRETA ODUPRI SE: Ni mirnijih protesta, ni više prijava

Objavljeno prije

na

O prekršajnim prijavama kao vidu pritiska nad aktivistima pokreta Odupri se za Monitor govore Omer Šarkić, Mirsad Kurgaš, Dragan Sošić i Demir Hodžić

 

Protesti koje organizuje pokret Odupri se primjer su nenasilnog otpora. Policija kao da nije bila spremna na proteste u kojima nemaju povoda da tuku i privode građane, opozicione aktiviste, novinare, a i pravosuđe se našlo u čudu što nema prekršajnih i ostalih prijava. No, vlast se brzo dosjetila.

Zbog Karavana, obilaska gradova po Crnoj Gori, koju je tokom aprila organizovao pokret Odupri se, službenici centra bezbjednosti Budva, Herceg Novi, Bijelo Polje i Pljevlja i odjeljenja bezbjednosti Žabljak, Kotor, Tivat, Mojkovac, Kolašin i Šavnik, podnijeli su 11 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv sedam lica.  Zbog blokade prostorija CEDIS-a (Crnogorski elektrodistributivni sistem) u Podgorici policija je podnijela prekršajne prijave protiv osam osoba. Aktivisti su,  tvrde u policiji, blokirali zaposlene i  građane i ometali radnike obezbjeđenja u obavljanju posla.

,,Kada smo bili u Briselu na jednom od sastanaka rekao sam da protesti u Crnoj Gori mogu da posluže za primjer po tome kako su mirni i bez poruka mržnje. Za četiri mjeseca i preko 10 protesta nije bilo slomljenog cvijeta, a kamoli li stakla, ljudi su izlazili ispred radnji da nas pozdrave. A nama pljušte prijave”, kaže za Monitor član pokreta Odupri se Omer Šarkić.

Objašnjava da su prijave vid pritiska i finansijskog iscrpljivanja aktivista koji imaju mala primanja ili ne rade. ,,Kada je krenuo karavan po gradovima, ja sam prijavio protest ispred Skupštine odakle smo krenuli u obilazak. I pored toga policija je u pojedinim gradovima prekršajnu prijavu naslovila na Mirsada Kurgaša. Znači oni te prijave pišu paušalno”, kaže Šarkić.

Kurgaš za Monitor objašnjava: ,,Još uvijek nijesam uspio sve prijave da izbrojim, znam da ih je preko 10. U najavi su za karavan iz gradova – Bijelo Polje, Šavnik, Kolašin, a već sam primio prijave za Tivat, Kotor, Budvu. U Kotoru su mi napisali da sam organizator okupljanja, a ja jesam bio tamo ali ne znam na osnovu čega su zaključili da sam ja organizator”.

,,Meni su napisali prijavu za događaj kome nisam prisutvovao, a u prijavi piše da sam ja organizator”, slično iskustva ima i Demir Hodžić. On dalje za naš list  navodi da su,,za protest ispred CEDIS-a napisali i da smo htjeli ući u prostorije. A mi smo bili zavezani lancima ispred, i naravno da nam ulazak nije padao na um. Tu je i snimak policajca kojeg smo postavili na društvenim mrežama. Podnijeli su prijavu zbog drskog ponašanja. A mi smo baš zbog dogovora sa policijom da im odmah prijavimo sumnjiva lica na našim okupljanjima to lice detektovali i nismo se prema njemu drsko ponašali. Policija je umjesto njega legitimisala nas”.

Zbog neprijavljivanja javnog okupljanja ispred Vrhovnog državnog tužilaštva, sredinom aprila, policija je iskoristila sva pravna sredstva, pa je protiv  Hodžića podnijela prijavu zbog počinjenog prekršaja iz čl. 33 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama (neprijavljivanje javnog okupljanja), a ostali: Slaven Radunović, Vladimir Dajković, Dragan Sošić, Mirsad Kurgaš, V.M., Nenad Čobeljić, Džemal Perović, N.G., Danijela i Vanja Đurišić osumnjičeni su za prekršaj iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru (ometanje službenog lica u vršenju zakonskih ovlašćenja).

,,To je pokušaj pritiska, jer se mi ne plašimo njihovih igara. Jasna je poruka građanima što će ih snaći ako protestuju”, kaže Hodžić.

On se prisjeća da je za jedan od ranijih prekršaja „obijao” sud osam mjeseci, te da je na kraju prijava odbačena. ,,Nadam se da u sudovima postoje nezavisni profesionalci koji će vidjeti o čemu je ovdje riječ. Ovo je sve dio procesa koji je neophodan da bismo došli do nezavisnog sudstva i policije, a na kraju i nezavisne države”, zaključuje Hodžić.

Sošić navodi da na kućnu adresu još nije dobio sve prijave, ali da računa da će ih na kraju biti preko 10. ,, To su uglavnom novčane kazne koje mi nemamo da platimo. Račun mi je blokiran, a prijetnja je ako ne platim mjesec dana zatvora. Tako da je to strašan pritisak i na nas i na naše porodice”.

,,Oni efekat postižu tako što tako zastraše i ostale građane da dvaput razmisle oće li protestovati, jer je udar po novčaniku za mnoge najveća kazna”, kaže Sošić.

Neprijavljivanje javnog skupa, za ispisivanje grafita, ometanje službenog lica na dužnosti, drsko ponašanje…, neke su od prijava koje je su pristigle na adresu Mirsada Kurgaša. On je uz pomoć Akcije za ljudska prava tužio policiju za diskriminaciju.

,,Za proteste protiv sječe čempresa u Baru su tri prijave objedinjene. Nedavno su policajci u barskom Sudu za prekršaje davali dva sata izjave. Terete me za ometanje službenog lica na dužnosti. Znamo da naše sudstvo često ne sudi po zakonima, ali se nadam da u sudovima postoje profesionalci”, priča Kurgaš.

Pored institucionalnih prijetnji, postoje i one neformalne. Kurgaš nam je kazao da ga je nedavno pozvao službenik ANB-a, uredno se predstavio i uputio mu upozorenje.

,,Sve ovo je potvrda da im slobodni građani predstavljaju najveću opasnost. Izvjesan epilog toga jesu novčane kazne. Nemam i neću to da platim, da ne zvuči kao Josip Broz i čuveno nepriznavanje suda, ali ja zaista te kazne ne priznajem jer smatram da građani imaju ustavno pravo da izraze protest. A moje protestovanje je uvijek bilo mirno”, kaže Kurgaš.

Početkom jula zakazano je suđenje zbog blokade CEDIS-a. Okupiće se tada u Podgorici Hodžić koji čekao posao u Sarajevu, Sošić koji je našao sezonski posao na primorju i Kurgaš iz Bara. A najavljuju i da, mimo sudskog okupljanja, sa protestima neće stati.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo